�enska mre�a Hrvatske je savez 45 �enskih nevladinih organizacija koje svoj rad zasnivaju na toleranciji i miru, koje smatraju da je �ensko pitanje politi�ko pitanje i koje sustavno rade na promociji �enskih prava i ravnopravnih odnosa izme�u spolova u dru�tvu.

U zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj je uveden niz institucionalnih mehanizama kojima se nastoji unaprijediti polo�aj �ena, od Nacionalne politike za promociju ravnopravnost spolova do Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o za�titi od obiteljskog nasilja, uspostavljeni su Ured za ravnopravnost spolova i Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Unato� tim pozitivnim promjenama na razini zakonskog normiranja, provedba Nacionalne politike nailazi na niz prepreka u svakodnevnoj praksi.

U povodu Me�unarodnog dana �ena �enska mre�a Hrvatske propituje stanje �enskih prava i poru�uje zakonodavnoj i izvr�noj vlasti:

�enska mre�a Hrvatske i Povjerenstva za ravnopravnost spolova iz Istre, tra�ili su izmjenu zakona o izborima kao uvjet ravnopravnosti u lokalnim tijelima vlasti. Na� je prijedlog odbijen od strane Odbora za ravnopravnost spolova na na�in da o prijedlogu Odbor uop�e nije odlu�ivao jer zastupnici, �lanovi Odbora nisu dolazili na zakazane sjednice. Zbog toga tra�imo hitan postupak:

• od hrvatskog Sabora usvajanje privremene mjere radi uklanjanja postoje�e diskriminacije u predstavni�kim i izvr�nim tijelima lokalne i regionalne samouprave;
  da kandidacijske liste sadr�e najmanje 40 posto osoba istog spola,
• naizmenji�no navo�enje kandidata i kanditatkinja,
• da izborna povjerenstva ne prihva�anju liste koji ne udovoljavaju ove kriterije.

�enska mre�a Hrvatske godinama nastoji utjecati da obrazovni sustav postane rodno osjetljiv te da odgovori izazovima suvremenog obrazovanja. Tra�ili smo da se obrazovanje temelji na ljudskim pravima, nenasilju i toleranciji i da se iz ud�benika izbace patrijarhalni i uvredljivi stereotipi o �enama.
Do danas nismo dobili niti jednu kvalitetnu promjenu. Dozvoljiva je i od dr�ave financirana segregacija djece s osnova nacionalne ili etni�ke pripadnosti ili bolesti. Nasilje prema u�enicima, izme�u u�enika i prema nastavnicima je u porastu. Inspekcija je nedjelotvorna i njezini nalazi ne dovode do bitne promjene u pona�anju u �kolama. Zato tra�imo:

• obrazovanje utemeljeno na ljudskim pravima, pravu na razli�itost, toleranciji i nenasilju;
• u odgojno obrazovne sadr�aje ugra�ene ustavno na�elo ravnopravnosti spolova i sadr�aje koji ga promi�u.

�enska mre�a Hrvatske je tra�ila uvo�enje seksualnog odgoja u �kole, uvo�enje programa o ljudskoj seksualnosti koji �e podi�i kvalitetu �ivota.
Tomu nasuprot, Ministarstvo podr�ava, bez uvida u program i bez ikakve evaluacije, program Teen Star koji promi�e crkvene dogme i predstavlja seksualnost kao grijeh. Najnovije vijesti su da �e Ministarstvo odobriti nekoliko razli�itih programa o seksualnom odgoju mladih. O izboru programa �e odlu�ivati roditelji i �kola.
Skrivaju�i se iza pluralizma programa, Ministarstvo ne �eli, u ime dr�ave, preuzeti obavezu za znanja koja �e mladi imati o ljudskoj seksualnosti.
Istovremeno, javnost se zgra�ava nad �injenicama koje pune crne kronike o rodiljama starim 12 godina, o ilegalnim poba�ajima i porastu broja spolno prenosivih bolesti. Stoga tra�imo:

• uvo�enje programa seksualne edukacije li�enog ideologije,
• punu informaciju mladima o vlastitoj seksualnosti,
• organiziranje savjetovali�ta za adolescente.

 �ensko je pravo raspolaganja svojim tijelom. �ena ima pravo odlu�iti da li �e i kada, s kime i koliko �e puta roditi. To je temeljno �ensko pravo.
 Pravo na poba�aj je pravo koje niti jednim dr�avnim, nacionalnim ili bilo kojim drugim razlogom ili strategijom ne smije biti dovedeno u pitanje.
 Tra�imo od Vlade nedvosmisleno o�itovanje da njezina politika nije su�avanje �enskih reproduktivnih prava.
 Tra�imo od Vlade da �lanovima raznih tijela koje osniva ne dozvoli javni istupe koji bi Vladu mogle dovesti u vezu s inicijativama kojima se �eli zakonom zabraniti poba�aj.
 Od Ministarstva zdravstva tra�imo da osigura dostupan i besplatan poba�aj po najvi�im standardima struke. Tra�imo dostupnu kontracepciju i sredstava za za�titu zdravlja.
 Tako�er tra�imo da se iz javnih ustanova koje brinu o reproduktivnom zdravlju �ena uklone promid�beni materijali koji moralno ili vjerski vrednuju kori�tenje kontracepcije, medicinski pomognute oplodnje i poba�aj.
 Od Ministarstva zdravstva tra�imo da se mamografija smatra preventivnim pregledom te da se ukinu dozvoljene kvote za ovu vrstu pregleda kako bi se smanjilo nerazumno i opasno vrijeme �ekanja na preglede.
 Tra�imo da se stavi u proceduru zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji koji ce regulirati ovo pitanje u skladu sa europskom praksom i sukladno na�elu jednakosti �ena bez obzira na bra�ni status.

�enska mre�a Hrvatske ve� niz godina djeluje na shva�anju problema i prevenciji obiteljskog nasilja kao problema koji najvi�e diskriminira �ene, a koji je sakriven i naj�e��e nesankcioniran. Jedan od odgovora na rastu�i problem nasilja protiv �ena su skloni�ta za �ene �rtve nasilja.
Iako su autonomna skloni�ta najbolji na�in za rehabilitaciju �ena, �injenica je da �enske udruge koje su organizirale skloni�ta i prihvat �ena dobivaju tek manji dio novca od dr�ave i lokalne samouprave. Odr�ivost skloni�ta je upitna i nema nikakvih garancija da �e skloni�ta dobiti na vrijeme odgovaraju�a sredstva potrebna za rad.
 Od Vlade tra�imo prora�une koji �e voditi brigu o skloni�tima za �ene �rtve obiteljskog nasilja.
 Tra�imo zakonsko priznanje prakse da udruge obavljaju psihosocijalnu podr�ku �rtvama nasilja (fizi�kog, seksualnog..) i da pru�aju pravnu podr�ku osobama koje takvu podr�ku trebaju te da se na taj na�in podr�i pristup pravima svim gra�anskama i gra�anima.

�enske nevladine organizacija mahom dobivaju sredstva za svoj rad iz inozemstva. Uvo�enje obaveze pla�anja PDV�a na donacije iz inozemstva je pitanje odr�ivosti �enskih udruga. Dr�ava ne samo da ne financira niz programa va�nih za unapre�enje �enskih ljudskih prava, ve� nam name�e obavezu pla�anja PDV-a, iako je to novac dobiven iz inozemstva. Nasuprot tome, sportske humanitarne organizacije i druge srodne organizacije ne pla�aju PDV na donacije, �ime su �enske udruge diskriminirane pred zakonom i �ime je poslana politi�ka poruka o zna�aju i priznanju posla kojim se bave.
 Tra�imo od Vlade i Ministarstva financija vra�anje odredbi u Pravilnik o pla�anju PDV-a po kojima su i nevladine udruge koje se bave ljudskim pravima oslobo�ene od pla�anja PDV-a po donacijama iz inozemstva.
 Tra�imo odgovor Vlade na �injenicu da je samo 5% dru�tvenog vlasni�tva u Hrvatskoj privatizirano u skladu s zakonom, �ime je veliki dio �ena izba�en iz procesa rada. ve�inu nezaposlenih �ine �ene i taj broj neprekidno raste.
 Tra�imo odgovor na pitanje �to Vlada namjerava u�initi s 95% tvrtki koji su nelegalno privatizirane?
 Tra�imo se se nelegalno izvr�ena privatizacija vrati u stanje prije privatizacije i da u novom postupku privatizacije radnici dobiju 51% dionica.
 Da bi se pove�ala zaposlenosti �ena tra�imo da se barem 1/3 novca od prodane imovine RH ulo�i u otvaranje novih radnih mjesta, posebno na podru�jima koje su bile obuhva�ene ratom.
 Tra�imo posebne mjere koje �e stimulirati poslodavce za zapo�ljavanje mladih �ena kao i �ena u dobi iznad 45 godina, te �ena s posebnim potrebama, pripadnica nacionalnih i eti�kih manjina.