�

�eljka Jelavi�, Centar za �enske studije & �enska mre�a Hrvatske i

Martina Beli�, B.a.B.e.

Shadow report i konstruktivni dijalog Vladine delegacije s �lanicama UN-ovog Odbora za eliminaciju diskriminacije �ena

(kako smo prezentirale shadow report, kako smo lobirale i �to je Vladina delegacija u�inila)

Od 5. sije�nja do 20. sije�nja 2005. godine

IWRAW � Asia Pacific je internacionalni �enski NGO koji ve� osam godina provodi program From Global to Local. Program je nastao zbog va�nosti sudjelovanja nacionalnih �enskih organizacija u procesu izvje�tavanja UN-ovog Odbora. Kada smo pisale na� shadow report znale smo ve� da �e dvije predstavnice i�i o tro�ki IWRAW � Asia Pacific u New York lobirati za na�e preporuke.

Shadow report koji je na kraju iznosio 48 stranica, pokrivao je sve va�ne �lanove Konvencije. Dogovoreno je da uz Marinu Beli� iz BaBa putuje i �eljka Jelavi� iz Centra za �enske studije. �lanice Odbora su upotrebljavale na� shadow report pri ispitivanju Vladine delegacije. Za Hrvatsku su bile prisutne i predstavnice International Roma Center Budapest koje su prezentirale shadow report o statusu Romkinja. U tom izvje�taju smo otkrile stra�ne predrasude na�e Vlade. U Programu za Rome uspjeli su napisati da edukacija Romkinja treba uklju�ivati: �osobne higijenske navike, higijenu individualnih dijelova tijela, uklju�uju�i spolne organe, higijenu usta i zuba, hrane, prpremanje i �uvanje hrane, higijenu odje�e i obu�e, pravilnu njegu djece i skrb o bolesnoj djeci� (str. 43, Nacionalni program za Rome, Zagreb, 2003). Predstavnice Romkinja su bile Kerieva McCormick i Brigita Bajri�. �ene su bile sjajne i kao tim smo vrlo dobro funkcionirale.

Nakon trodnevnog treninga koji je bio organiziran za �ene iz Turske, Paragvaja, Samoe, Al�ira i Hrvatske (sve zemlje koje su podnosile izvjestaj ove godine uz Italiju, Laos i Gabon koji nisu imale shadow reporte) krenule smo na sjednicu Odbora u UN u kojem smo idu�ih 9 dana provodile ve�inu vremena.

Kao �to se zna UN, pa i njegovi Odbori su visoko formalizirane i birokratizirane strukture pa postoji jasna procedura koju svi moraju po�tovati. Trening nas je osposobio kako da prezentiramo u kratkom vremenu na� izvje�taj, da se ne izgubimo u hodnicima UN-a, da znamo kako i kada pristupiti pojedinim �lanicama Odbora i kako iskoristiti mogu�nost javnog govora u UN-u.

1) O Odboru:

Odbor ima 22 �lanice i 1 �lana s mandatom od 4 godine. Uobi�ajeno je da sve odrade 2 mandata, a poneke naro�ito uspje�ne i zainteresirane i vi�e. Primjerice, Hanna Beata Sch�pp � Schilling iz Njema�ke je trenutno 10 godinu u Odboru. Nama je va�na jer je u budu�nosti mo�emo iskoristiti za razvijenje mehanizama na loklanoj i regionalnoj razini jer �ena ima mnogo iskustva u njihovom ustanovljavanju nakon ujedinjenja Njema�ke. Jedna od �lanica je i Dubravka �imonovi� koja je postala rapporteur cijelog Odbora �to je funkcija koja je mje�avina izvjestiteljice i zapisni�arke. Kada je izlagala Hrvatske, Dubravka nije mogla postavljati pitanja i nije smjela interferirati u proces. Pridr�avaju�i se pravila Odbora o uzdr�anosti prema slu�benom izvje�taju vlastite zemlje mo�emo potvrditi da nije davala savjete hrvatskoj slu�benoj delegaciji �ak niti neslu�beno. Prema nama je bila susretljiva ne kr�e�i pri tome pravila koja joj nala�e �lanstvo u Odboru.

2) Metodologija rada Odbora

Odbor zasjeda 2 puta godi�nje po mjesec dana. Na svakoj sjednici Odbor se bavi samom Konvencijom, pro�iruju se tuma�enja i daju preporuke u obliku op�ih preporuka (npr. za nasilje br. 19, za zdravlje i reproduktivna prava br. 24 � preporuke nisu prevedene kod nas) te konstruktivnim dijalogom sa slu�benim dr�avnim delegacijama koje podnose izvje�taje. Konstruktivni dijalog traje cijeli dan. Prije samog podno�enja izvje�taja, na prethodnoj sjednici Odbora se formira grupa zadu�ena za svaku zemlju koja ima zadatak poslati preliminarna pitanja na koja Vlada mora odgovoriti do slijede�e sjednice kada je podno�enje Izvje�taja. U Konstruktivnom dijalogu koji vi�e sli�i na sudsko re�etanje u kojem je dopu�teno ne odgovoriti na pitanja (ali se to pa�ljivo prati i komentira), �lanice Odbora postavljaju 4 seta pitanja (od �l. 1 do �l. 6; od �l. 7 do 9: od �l. 10 do 14; i na kraju 15. i 16.). Ukoliko ima vremena mogu postaviti posljednji krug pitanja u kojoj tra�e obja�njenja (Hrvatska nije imala vremena za to).

NGO shadow report

Osim slu�benih delegacija, ve�ina �lanica Odbora je vrlo otvorena za neformalni dijalog s NGO-ima koji se zbiva po hodnicima, za ru�kom i legendarnom Vienna Caffeu u kojem je dopu�teno pu�enje.

Shadow report se dijeli �lanicama kao slu�beni dokument, a svakog ponedjeljka NGO-i imaju po pet minuta vremena da izjave sto �ele. S obzirom da smo mi predstavljale 3 NGO-a, Hrvatska je imala 15 minuta. �eljka i Martina, zajedno 10. U prilogu je kratki sa�etak klju�nih tema koje smo na temelju shadowa i treninga proizvele u New Yorku prema napucima trenerica. Taj sa�etak smo pro�itale, a pet minuta su iskoristile Romkinje. Pet minuta i jest i nije dugo. Na slu�benom podiju postoji spravica koja svima mjeri vrijeme. Kada udje� u �uto, imas jo� minutu. Crveno svijetlo zna�i da mo�e� dovr�iti re�enicu. To se strogo po�tuje, pa smo sve vje�bale �itanje dok se nismo �ugurale� u pet minuta. Nakon �to svi NGO pro�itaju svoje izjave, slijede pitanja.

Mi smo dobile pitanja o regionalnim mehanizmima i ratifikaciji opcionalnog protokola te kako je to utjecalo na Vladu i na nas. Romkinje su dobile pitanja o prikupljanju statisti�kih podataka o Romima, stereotipima o romskim �enama i integraciji Romkinja u Hrvatsko dru�tvo.

Pet dana je bilo utro�eno na lobiranje �lanica Odbora te na lobiranje Flintermana (jedinog muskog clana, Nizozemca, ljudsko prava�a koji je sjajan). S obzirom da smo na treningu, a i promatraju�i izvje�taje Al�ira i Paragvaja znale koji su interesi �lanica, a dobile smo i njihove biografije, mogle smo lobirati ciljano. �ene su bile otvorene, neke su direktno pitale �to nam je va�no i koja pitanja �elimo da postave. Sve su stru�ne, shva�aju o �emu se radi i znaju �itati izmedju redova. Neke od njih imaju NGO iskustva i to odmah isti�u. Kvaliteta shadow reporta , prezentacije i lobiranja se na kraju vidi u pitanjima postavljenim slu�benoj delegaciji.

Slu�beni izvje�taj Vlade Republike Hrvatske

Slu�bena delegacija se sastojala od:

Helene �timac Radin, (Ured za ravnopravnost spolova ) Milena Klein (Ureda za manjine), Nevia �eti�a (Mnistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta), Tihomire Ivanda (Ministarstvo zdravstva), Mile Jelavi� (za socijalnu skrb), �tefice Sta�nik (Ministarstvo pravosudja), Nade Kerovac (Ured za ravnopravnost spolova � za rad i statistiku).

Navodimo ve�inu pitanja koje smo uspjele zapisati, a koja su bila upu�ena delegaciji Republike Hrvatske i odgovora na njih. (Tekst izlaganja nije bio kopiran u dovoljnom broju primjeraka, pri�itala ga je Helana �timac Radin)

  • Kako se financiraju mehanizmi i koje su im nadleznosti?

Helena �timac Radin pro�itala iz Zakona obveze Ureda. Po�alila se da nema dovoljno osoblja i novaca.

  • Kako se prijavljuje rodna diskriminacija i da li postoje na�ini koji ne uklju�uju sudove?

Nije odgovoreno.

Kako je implementirana Nacionalna politika i koji su ostvareni ciljevi, koji su neostvareni i koje su prepreke?

Nije stvarno odgovoreno. Helena �timac Radin: �Ne�to je ostvareno, ne�to se ostvaruje, a ne�to nije ostvareno.�

  • Medjusobni odnos ustanovljenih mehanizama, na�ini njihove suradnje i koordinacije?

Helena �timac Radin pri�ala o Koordinaciji Ureda,Ppravobraniteljice, saborskog Odbora i �MH.

  • Statistika i tipologija sudskih slu�ajeva?

Prvi odgovor �tefice Sta�nik je da nije mogu�e voditi takvu statistiku, poslijepodne izjavila da se pravi i uvodi informati�ki program koji �e omogu�iti i takvo pretra�ivanje.

  • O procedurama za sudske procese vezane uz nasilje, kada se upotrebljava Zakon o za�titi od obiteljskog nasilja, a kada Kazneni?

Nije odgovoreno.

  • Koliko ima presuda i kakve su (vezano uz nasilje)?

Nije odgovoreno.

  • Pitanja o odgovornosti dr�ave u financiranju i otvaranju skloni�ta? O procedurama za primitak u skloni�Te? O diskriminaciji Romkinja u skloni�tima? O broju skloni�ta i njihovom kapacitetu? O financiranju skloni�ta?

Mila Jelavi� nabrojila skloni�ta s kojima dr�ava ima sklopljen ugovor (Sunce Rovinj, Mirta, Sv. Ana, Caritas Vara�din, Osijek, Bjelovar, �ibenik). Primljeno 304 osobe (172 djeca) odbijene 502 osobe. Nije odgovoreno koliko ima Romkinja. A�KZ samo spomenut i da je Zagrebu potreban dodatni kapacitet. Korak nije spomenut ni na koji na�in. Procedure za ulazak u skloni�te obja�njene, �ena mora imati uputnicu Socijalnog rada.

Nama je bilo iznenadjenje da je na pitanja koja se ti�u nasilja nad �enama kako je definirano u Op�im preporukama br 19, �tefica Sta�nik iz Ministarstva pravosudja po�ela govoriti o trgovanju �enama, jer se �lanak 9 CEDAW-a specifi�no bavi problematikom trgovanja �enama i prostitucije. Odgovoreno je dakle na pitanje koje niti nije bilo postavljeno , odnosno jo� nije bilo na redu..

Odgovorila je da je u prvih 6 mjeseci 2004. otkriveno 33 �rtve trgovanja ljudima te dodala podatke o �rtvama u ropstvu 3, medjunarodna prostitucija 8, podvodjenje 18 slu�ajeva, ilegalno prebacivanje preko granice 84. Nama iz obja�nejnja nije bilo jasno da li su to samo �ene, i �to zna�i ilegalno prebacivanje preko granice.

  • edukaciji i rodnoj senzibiliziranosti sudstva i odvjetni�tva, o primjeni CEDAW-a u sudstvu?

Obe�ana edukacija kada proradi novoosnovana Pravosudna akademija u okviru Ministarstva pravosudja.

�tefica Sta�nik govori i o Zakonu o za�titi svjedoka poistovje�uju�i ga sa Zakonom o za�titi svjedoka uop�e ne govore�i o tome �to se zbiva sa �enama koje ne �ele svjedo�iti.

Drugi set pitanja:

  • Zabrinutost zbog romske populacije. Fokus na antirasisti�koj edukaciji odvjetnika, policije � generalno svih edukativnih programa. Potreban je integrirani pristup, mainstreamiranje samo po sebi nije dovoljno.

Milena Klein: Educiranje op�e populacije putem �kolskih ud�benika i medija. Prije su mediji bili rasist�cki, uvijek su nagla�avali da je kazneno djelo po�inio Rom ili Romkinja, nakon njihove edukacije su se popravili. Ve�inu populacije educiramo o toleranciji, pristupili smo Dekadi za Rome, reginalnoj inicijativi koja obuhva�a centralnu i isto�nu Europu. Osposobljavali smo mlade za vodjenje NGO/a (pisanje projekata, nastupi u javnosti, vodjenje projekata).

Nacionalne manjine imaju pravo na svoje knji�nice i svoje muzeje. Postojala je velika kampanja u srednjim �kolama koju su provodili NGOi / poticanje na toleranciju.

Helena �timacRadin: U Hrvatskoj postoji Nacionalni program za za�titu i promicanje ljudskih prava i strategija za suzbijanje svih oblika diskriminacije. Osobno sam sudjelovala u programu GTF �ROMKINJE TO MOGU�.

  • Implementiranje CEDAW na pravosudnoj akademiji? Sto je sa sudskim slu�ajevima temeljem Zakona o ravnopravnosti? Kako se CEDAW primjenjuje u Uredu pravobraniteljice? Da li pravobraniteljica ide na sud u ime �rtve?

Sta�nik: Sudska statistika ne postoji jer se diskriminacija sudi po nekoliko razli�itih zakona.Pravobraniteljica ne ide na sud, ali �rtva mo�e pokrenuti postupak bez obra�anja pravobraniteljici. U idu�e dvije godine �e naglasak na Pravosudnoj akademiji biti na medjunarodnim mehanizmima.

  • Proces implementacije Nacionalne politike? Kako se konkretno radi mainstreaming? U �emu se to vidi? Potrebno je imati position paper koji jasno objasnjava �to je jednakost. Ima li Ured takav position paper ? Kakva vrsta podataka se prikuplja / vezano uz rodno segregiranu statistiku?

Nema odgovora.

  • Kako funkcionira suradnja izmedju Ureda za ravnopravnost i statisti�kog ureda? Izra�ena zabrinutost zbog nepostojanja rodne statistike, pitanje kako se posti�e efikasnost u prikupljanju podataka o ruralnim i urbanim �enama i naglasila da je obaveza Vlade da sam prikuplja podatke te da se nije dovoljno osloniti na web stranicu Dr�avnog zavoda za statistiku.

Nema odgovora.

  • Ured za ravnopravnost je izvan Vlade pa je postavljeno pitanje stvarnog utjecaja na Vladu, Povjerenstvo je bilo dio vlade. Koordinacija razlicitih tijela? Da li postoji legalno obvezuju�a suradnja? Da li je institucionalizirana suradnja s NGO/ima?

Helena �timacRadin: Mislim da Ured ima utjecaja. Prihva�ena je Milenijska deklaracija, i svi ministri su imenovali koordnatore. Ured treba biti spona izmedju Vlade i civilnog sektora. Organizirala sam sastanak u Mnistarstvu prosvjete izmedju visokih predstavnika MZOS-a i �MH.

  • Kako ce Odbor za ravnopravnost spolova realizirati preporuke Komisije?

Nema odgovora?

  • Pokazatelji rada regionalnih i lokalnih povjerenstava, koliko novaca imaju?

Nema odgovora.

  • Postoji li Zakon o trgovanju �enama? Ako postoji, kakve su presude?

Nema odgovora

  • Postoji li skloni�te za trafikirane �ene? Koliko je z�na pro�lo kroz skloni�te?

Nema odgovora.

  • Koliki je budget pravobraniteljice? Koliko je imala slu�ajeva? Kakvih?

Helena �timacRadin: Veci nego Ureda ii ma vi�e zaposlenih osoba.

  • Budget i osoblje Ureda?

Malen budget, 3 osobe.

  • Da li postoje statistike o Romkinjama? Moram vas da uvjeriti da prikupljate te podatke. Postoji know how kako da se prikupljaju podaci a da se �uva privatnost. Predavanje o integraciji Romkinja u planiranje, monitoriranje i evaluiranje Vladinih programa.
  • Da li postoji stav Vlade o prostituciji i trafickingu? Da li je prostitucija legalizirana? Da li postoji veza izmedju prostitucije i traffickinga? Da li postoje programi resocijalizacije prostitutki?

Prostitucija se kaznjava prekrsajno. Odnos prema traficikingu je na razini prevencije. Postoje kampanje za prevenciju traffickinga koje objasnjavaju kako ne postati zrvtva. Postoji i SOS linija, a u skloni�tu nema korisnica.

  • Ima li programa �enskih studija na sveu�ili�tu?

Nevio �eti�: Imali smo znanstveni skup �ene u pro�losti tako da se i tu razbijaju predrasude . Sveu�iliste, glede ravnopravnosti - tu nemamo sto primjetiti.

Helena �timac Radin: Na Hrvatskim studijima postoji kolegij, a na Filozofskom fakultetu se podu�avaju feministicke teorije. O institucionaliziranju �enskih studija vodi se rasprava. Na institutima se rade empirijska istra�ivanja o polo�aju �ena.

  • Da li su rodna ravnopravnost, nasilje i seksualni odgoj uklju�eni u programe obrazovanja u�itelja? Da li im se ti programi boduju za napredovanje?

Nema odgovora. Zavod za �kolstvo i NGOi rade na programima za edukaciju nastavog osoblja.

Nevio �eti�: Seksualni odgoj je pokriven u okviru Tjelesnog odgoja i zdravstvene kulture. Planira se cjeloviti pristup seksualnom odgoju.

  • Da li u�itelje mogu obrazovati i druge organizacije?
  • Obrazovanje djevojaka i �ena u Romskoj populaciji? Visoka stopa odustajanja od �kole, visoka stopa nepismenosti za djevoj�ice i �ene? Segregacija razreda?

Nevio �eti�: Oko Roma. Mnogo ih se doselilo za vrijeme rata. Pa samo nestanu iz �kole. Mnogo se mi�u pa se u�vrste na jednom mjestu. Mala �kola za Rome traje dvije godine i anga�irani su romski pomaga�i iz zajednice. Glede segregacije: U �koli u Medjimurju je ve�ina Roma. Ove godine se upisivalo samo 19 hrvatske djece. Jedan razred je mije�an, pa izgleda da su druga dva segregirana.

  • Primjetila sam da imate veliki broj starijih nepismenih �ena. Koje mjere poduzimate?

Nevio �eti�: Napravljen je program opismenjavanja od 2003 do 2012. Do tada cemo iskorijeniti nepismenost.

  • Rodni stereotipi pri odabiru zanimanja? Kakve su mjere?

Helena �timac Radin: Rodni stereotipi pri odabiru zanimanja reflektiraju dru�tvene stereotipe, a njih je, kao sto znamo, te�ko mijenjati i potreban je multidisciplinarni pristup. Postotak �ena koje studiraju na tehni�kim fakultetima se pove�ava.

  • Tko �e trenirati lokalna povjerenstva? Ured ima samo tri osobe.

U trening su uklju�ene aktivistice iz �enskih nevladinih organizacija.

  • Projekti za zaposljavanje romskih �ena? Slu�ajevi diskriminacije na radu po osnovi Zakona o radu i ravnopravnosti?

Nema odgovora.

  • Ponovno pitanje o direktoricama �kola kao cilju nacionalne politike?

Nevio �eti�: 97% ravnateljica vrti�a, 39,14% osnovne �kole, 32% ravnateljica srednjih �kola. Na sveu�ili�tu, glede ravnopravnosti, tu nemamo �to primjetiti.

Training and retraining for women in concordance with the concordance of labour market needs?

  • Kakve programi postaoje za �ene u skladu sa potreba tr�i�ta rada? Kako �esto su mu�karci i �ene u ud�benicima prikazani u nesteretipnim ulogama?

Nevio �eti�: Zakon o ud�benicima i standardi koji se oslanjaju na Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova zabranjuju steretipe. Za dvije i po godine kad se donese novi katalog znanja i stignu novi ud�benici, steretipa vise ne�e uop�e biti. Danas su samo jo� u starijim ud�benicima, u novima ih nema.

  • �ene dominiraju u zapo�ljavanju na slabo pla�enim poslovima. Postoji li usporedba s podru�jima rada u kojima dominiraju mu�karci i koji su bolje pla�eni? Koje mjere postoje za uskladjivanje radnih obaveza i posla u ku�i? (izvukla iz rukava EU).

Nada Kerovac: Indikatori polo�aja�zena na tr�i�tu rada su lo�iju u odnosu na 1998. godinu, lo�ji je i polo�aj starijih �ena. Od mjera provodi se program �iskustvom do profita� to je jedan od �est programa. Od ukupno 5000 zaposlnih po ovim programima 64% �ine �ene.

Postoji segregacija po djealtnostima i ona se te�ko razbija. O�evi se stimuliraju na kori�tenje porodiljskog dopusta pa on traje dva mjeseca du�e ako ga korsiti otac.

Helena �timac Radin: Uredu se je javio web portal MOJ POSAO s planom da na svojim stranicama stave informacije poslodavcima o njihovim obavezama u skladu sa zakonom o ravnopravnosti spolova i zakona o radu. Ured je inicirao stvaranje svojevrsnog protokola za poslodavce. Usavr�avanje sudaca je obavazeno i oni koji �ele napredovati moraju i�i na Pravosudnu akademiju, nastupa s stupanjem novog zakona o sudovima u ljeto 2005. godine.

  • Postoje li parametri po kojima �ena mora skrbiti za svoje ostarjele roditelje i kada se mo�e te skrbi osloboditi? Da li ta obaveza sprije�aa zapo�ljavanje? Da li je politika jednakosti kontekstualizirana u Obiteljskoj politici (30% djece u vrti�ima, �to je s ostalima)?

Mila Jelav�: Punoljetno dijete du�no je uzdr�avati nesposobnog roditelja.

  • Kako osigurati jednaku pla�u za jednaku vrijednost rada, pogotovo u malim poduze�ima do 20 zaposlenih? Provedba Zakona o radu, kako izgleda sudska procedura, koliko slu�ajeva?

�tefica Sta�nik: Nema sudske statistike. Pravi se informaticki program koji ce olak�ati pristup podacima.

  • Efikasnost i senzibiliziranost inspekcije rada?

Nema odgovora .

  • Da li postoji besplatna legalna pomo� za dovodjenje i vodjenje slu�ajeva na sudu?

Nema odgovora

  • Kakav je zapravo pristup �ena sudstvu i pravdi?

Nema odgovora

  • �to je sa seksualnim zlostavljanjem na poslu? Da li postoje slu�ajevi?

Nema odgovora

  • �to je s segregacijom rada? Postoje li mjere?

Kerovec: Segregacija rada postoji i pokazatelji su lo�iji nego krajem devedesetih. To je uobi�ajeno u svijetu. Segregacija rada je o�uvala posao �enama u vrijeme krize, ali u doba konjunkture, mu�karci se vi�e zapo�ljavaju.

  • �to je s prevencijom raka dojke?

Tihomira Ivanda pri�a o mamografima.

  • Koliko se upotrebljava kontracepcija? U medjunarodnim izvje�tajima je vidljivo da nema podataka.

Nema odgovora.

  • Da li je takvo veliko smanenje incidencije abortusa stvarno?

Nema komentara. �itaju se statisti�ki podaci.

  • Koliko �ena posjeduje zemlju? Koliko zena rade na zemlji?

Nema podataka.

  • Da li postoji istrazivanje o statusu ruralnih zena, ako postoji kakvi su rezultati i da li postoje mjere za popravljanje stanja?

Helena �timac Radin: Hrvatska ima samo 5,5% ruralnih �ena. Postoje organizacije ruralnih �ena koje se bave o�uvanjem povijesti.

  • Kakvo je nasljedjivanje u vanbra�noj zajednici ako je ona zajednica neudate �ene i mu�karaca?

Mila Jelavi�: Vanbra�na zajednica je definirana kao zajednica neudate �ene i neo�enjenog mu�karca ba� zato da ne bi bilo problema s nasljedjivanjem.

  • Kakva su prava iz religioznog braka i da li on ima civilnu snagu? Kakva je rastava u tom slu�aju, kakav je utjecaj religioznih sudova na dr�avu?

Sta�nik: Ukoliko postoje uvjeti iz Obiteljskog zakona, brak se mo�e civilno sklopiti i ima u�inke braka. Sama ceremonija se mo�e odr�ati u mati�nom uredu ili u religioznim mjestima ukoliko ta zajednica ima sklopljen ugovor s RH. Danas 17 religioznih zajednica ima pravo vr�iti ceremoniju.