Izvje�taj �enskih nevladinih organizacija
Odboru za eliminaciju diskriminacije �ena

Prilikom podno�enja Drugog i tre�eg izvje��a Republike Hrvatske

SA�ETAK NAJVA�NIJIH PODRU�JA ZABRINUTOSTI

Od podno�enja Inicijalnog i prvog izvje��a Republike Hrvatske UN-ovu Odboru za eliminaciju diskriminacije �ena (sije�anj, 1998), problemi koji se ti�u polo�aja �ena u Hrvatskoj i eliminacije diskriminacije nad �enama su ve�inom bili u podru�ju legalnog okvira, u implementaciji zakonskih odredbi i mjera Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova (prosinac, 2001), kao i u nerazumijevanju va�nih koncepata kao �to je provo�enje rodno osjetljive politike ( engl. gender mainstreaming ). Nedostatak politi�ke volje je jedan od osnovnih razloga neprimjene brojnih zakonskih odredbi te neprovo�enja mjera (primjerice: u smanjivanju stereotipiziranja u medijima i obrazovanju, u podru�ju rada). Novoosnovani i jo� uvijek slaba�ni mehanizmi za rodnu ravnopravnosti u kombinaciji sa sporim i nedovoljno obrazovanim sudstvom doprinose da de facto jednakost izme�u �ena i mu�karaca jo� ne postoji.

�lan 2 i Op�a preporuka 19/Nasilje nad �enama

Definicija rodno utemeljenog nasilja u na�em zakonodavstvu ne postoji. Nasilje nad �enama je ve�inom vi�eno kao obiteljsko nasilje koje je sankcionirano relativno novim Zakonom o za�titi od obiteljskog nasilja. Zakon ima nekoliko va�nih nedostataka (nasilje se tretira kao prekr�aj te se ka�njava nov�anom kaznom). Nasilje u obitelji mo�e biti su�eno i u okviru Kaznenog zakona, ali nedostatak propisanih postupaka u policiji i dr�avnom odvjetni�tvu vodi do ve�inske upotrebe prekr�ajnog postupka. Nedostatak sudskih statisti�kih podataka je zna�ajan, jer dovodi do nemogu�nosti analize i daljnjeg unapre�ivanja zakonskog okvira.

Nedovoljne mjere podr�ke �rtvama nasilja isklju�uju njihovu resocijalizaciju. Broj skloni�ta je nedovoljan u odnosu na potrebe, legalno zastupanje na sudu je preskupo, ne postoji organizirana psihosocijalna pomo� �rtvama.

Preporuke:

•  Izmjena nedostataka postoje�eg zakonskog okvira (definiranje rodno utemeljenog nasilja, te osiguranje efikasne za�tite �ena �rtava promjenama zakona);

•  Uvo�enje sistematske edukacije svih profesionalki i profesionalaca koji dolaze u doticaj sa �enama �rtvama nasilja:

•  Osiguranje dostatnih financijskih izvora �rtvama rodno utemeljenog nasilja;

•  Osiguranje dostatnih i dugoro�nih financijskih izvora za skloni�ta;

•  Besplatno provo�enje programa permanentnog obrazovanja i prekvalifikacija za �ene �rtve nasilja da bi se osigurala njihova ekonomska neovisnost.

�lan 3/Rodno osjetljiva statistika i mehanizmi za rodnu ravnopravnost

Klju�ni problem rodno osjetljive statistike i prikupljanja podataka odvojenih po spolu je nedostatak iscrpnog informacijskog sredi�ta gdje podaci o ekonomskom, socijalnom, kulturnom i politi�kom statusu �ena mogu biti lako dostupni. U nekim podru�jima prikupljanje podataka odvojenih po spolu uop�e ne postoji (primjerice u podru�ju sudske statistike).

Preporuka:

Unapre�enje prikupljanja rodno osjetljivih i odijeljenih podataka, godi�nje publiciranje rodno osjetljive statistike i dobra distribucija publikacije.

Prema odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, dva nova nacionalna mehanizama su ustanovljena krajem 2003. (Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), i na po�etku 2004. (Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH). Ve� osnovani saborski Odbor za jednakost spolova je nastavio s radom.

Na �upanijskoj i gradskoj razini se osnivaju mehanizmi od 1997. Iako postoje ozbiljni nedostaci (nedovoljno rodno obrazovani �lanovi i �lanice, nedostatna financijska sredstva, nedostatak profesionalne podr�ke, nedostatak kooperacije izme�u razli�itih mehanizama, razli�ite organizacijske strukture koje vode do razli�itih mandata), �injenica da su pojedine �upanije i gradovi prepoznali potrebu da osnuju mehanizme je ohrabruju�a.

Preporuke:

•  Jasno definiranje podru�ja rada i koordinacija svih rodnih mehanizama u Hrvatskoj;

•  Evaluacija rada novoosnovanih mehanizama nakon 4 godine njihova rada;

•  Edukacija �lanova i �lanica odbora i povjerenstava za rodnu ravnopravnost te profesionalizacija jedne osobe u svakoj �upaniji te osiguranje financijskih sredstava za rad mehanizama;

•  Stalna rodno osjetljiva dodatna edukacija svih dr�avnih slu�benika i slu�benica na svim razinama (dr�avnoj, �upanijskoj i gradskoj).

�lan 10/Obrazovanje

Diskriminacija �ena u obrazovanju o�ituje se u obrazovnim politikama, sadr�aju nastavnih programa, ud�benicima kao i u profesionalnom statusu �ena u obrazovanju. Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova nagla�ava kao svoje primarne ciljeve rodno osjetljivo obrazovanje i smanjenje rodnih stereotipa, kao i osnivanje �enskih studija u okviru sveu�ili�ta te integraciju rodne senzibilizacije u obrazovanje u�itelja i u�iteljica. Na �alost, niti jedan od ciljeva nije ostvaren. Otpor Ministarstva �kolstva prema ostvarivanju ciljeva Nacionalne politike jasno pokazuje nedostatak politi�ke volje za promoviranje rodne jednakosti.

Preporuke:

•  Dosljedna primjena mjera iz Nacionalne politike za unapre�enje ravnopravnosti spolova te odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova;

•  Uklju�ivanje �enskih studija na sveu�ili�ta u svrhu promoviranja i stvaranja antidiskriminatornog znanja o �enama i mu�karcima;

•  Stalno rodno osjetljivo obrazovanje za sve osobe uklju�ene u obrazovni proces;

•  Uklju�ivanje programa o rodnoj ravnopravnosti koje su razvile i provode nevladine organizacije u �kolski sistem kao i osiguravanja njihove financijske stabilnosti.

�lan 11/Zapo�ljavanje

�ene imaju te�ko�a u pristupu tr�i�tu rada. Za poslodavce su mlade �ene nepo�eljne zaposlenice, srednja dob je ve�a prepreka pri zapo�ljavanju za �ene nego za mu�karce. One �ine ve�inu radne snage u netipi�nim oblicima zaposlenja i u neformalnoj ekonomiji. Postotak zaposlenih �ena neprestano pada, a udio u stopi nezaposlenosti raste (58,5% u 2004). �ene �ine ve�inu nezapo�ljivih (osobe koje su du�e od godinu dana nezaposlene). Ne postoji uspje�na politika zapo�ljavanja fokusirana na �ene (mjere zapo�ljavanja �ena starijih od 45 godina te kreditne linije za �ensko malo poduzetni�tvo nisu bile dovoljne).

Princip jednake pla�e za jednaki rad se ne provodi dosljedno.

Preporuke:

•  Razvoj i striktno provo�enje poticajnih mjera za uklju�ivanje �ena u tr�i�te rada;

•  Razvoj i provo�enje programa permanentnog obrazovanja i prekvalifikacija u skladu s potrebama tr�i�ta rada;

•  Provo�enje principa jednake pla�e za jednaki rad.

�lan 12 i Op�a preporuka 24./Zdravstvena za�tita i planiranje obitelji

Iako je Hrvatska sekularna dr�ava, odnos prema reproduktivnim pravima i zdravlju je pod jakim utjecajem Katoli�ke crkve. Seksualno obrazovanje u osnovnim i srednjim �kolama je utemeljeno na diskriminaciji osoba koje prakticiraju vanbra�ni seks, koje su u istospolnim ili vanbra�nim zajednicama. Dostupne informacije o metodama planiranja obitelji su nedostatne i ideolo�ki obojene.

Iako je abortus legalan i trebao bi biti lokacijski i financijski dostupan, to nije nu�no tako. Neki domovi zdravlja i bolnice, koji prema va�e�em zakonu trebaju obavljati abortuse na zahtjev �ena, to ne �ine. Lista kontraceptiva koji su potpuno ili djelomi�no pokriveni sredstvima HZZO je nedopustivo kratka i ne pokriva sve suvremene mogu�nosti.

Duge liste �ekanja za odre�ene preglede, kao i rasprostranjena korupcija kombinirana s nedostatkom podataka o tome kako �ene koriste sustav zdravstvene za�tite spre�ava jednak pristup svih �ena zdravstvenom sustavu i uslugama.

Preporuke:

•  Uvo�enje sveop�eg seksualnog obrazovanja na svim razinama �kolovanja;

•  Osiguravanje dostupnosti abortusa u svim ustanovama koje ga po zakonu trebaju provoditi;

•  Pro�irenje liste kontraceptiva u HZZO-u;

•  Vo�enje javnih kampanja o spolno prenosivim bolestima;

•  Uvo�enje rodno osjetljivog i prikupljanja podataka u HZZO-u.

Izvje�taj �enskih nevladinih organizacija je napisan tijekom listopada i studenog 2004. U pisanju su sudjelovale slijede�e organizacije: B.a.B.e., Zagreb; Centar za gra�anske inicijative, Pore�; CESI, Zagreb; Centar za �ene �rtve rata � Rosa, Zagreb; Centar za �enske studije, Zagreb; Dom zaklade Lavoslava Scwartza Zagreb; Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida; Savez samostalnih sindikata Hrvatske � �enska sekcija; Srpski demokratski forum � �enska sekcija; �enska grupa Slavonski Brod; �enska soba, Zagreb.