Dvije su koordinatorice �enske mre�e Hrvatske, uz jo� �etiri gra�anke Hrvatske i 994 druge manje ili vi�e anonimne �ene, nominirane za Nobelovu nagradu za mir.
Inicijativa kojoj je zamisao bila osvijetliti i naglasiti ulogu �ena u svakodnevnom stvaranju mira kao uvjeta za normalnu svakodnevnicu do�ekana je u Hrvatskoj sa posvema�njom zbunjeno��u. Jutarnji list pod naslovom Tko su �est kandidatkinja iz Hrvatske za Nobelovu nagradu nudi �ture biografije kandidatkinja, Radio 101 pita �itatelje �to su to te �ene za koje nitko nikada nije �uo radile da tu nominaciju zaslu�e pa istovremeno i odgovara da su valjda kuhale i pekle kola�e po konferencijama za mir ili tako nesto sli�no.
Mirotvornim zaslu�nicama, �enama i usto anonimnim, ne sti�u niti protokolarne �estitke niti pozivi na domjenke i proslave. Nijedan se visoki du�nosnik nije oglasio priop�enjem. Od Mesi�a, Sanadera i �eksa pa sve do gradona�elnika njihovih gradova svi �ute rje�itim mukom. Redakcija niti jednog �enskog �asopisa nije za njih pokazala interesa niti koliko za donje rublje politi�arki. Mase nisu iza�le na trg da pozdrave na�e uzdanice, pred o�ima svijeta savr�enu protute�u Gotovini i sli�nim ko�nicama ulasku u svijet bogatih, pristojnih, civiliziranih i mo�nih Europljana. Niti jedan stilist nije smatrao da �e dodati sebi na va�nosti oglasi li se o njihovim frizurama ili proanalizira njihov styling.
Koli�ina javne identifikacije sa postignu�em �est mirotvorki nije niti pribli�na situacijama u kojima MI zabijemo odlu�uju�i gol, izglasaju NAS na �etvrto mjesto Eurovizije ili NA�OJ miss daju titulu fotogeni�nosti. Jednostavno, �est �ena koje �e uz nominaciju za Nobelovu nagradu bez ikakva problema uspjeti sa�uvati anonimnost, nema osobine s kojima se hrvatska javnost, politi�ari i trendseteri mogu identificirati.
�to su, napokon, te nepoznate �ene u�inile da budu nominirane za Nobelovu nagradu?
U vrijeme dok smo MI, hrvatski gra�ani, izbjegavali svoje srpske i muslimanske susjede, one su im pru�ale ruku i organizirale pravnu, financijsku i psiholo�ku pomo�. U vrijeme dok je prekid telefonskih i po�tanskih veza sa postojbinom mrskih nam okupatora izgledao samorazumljiv i kona�an zauvijek, one su gradile mostove i �uvale veze. U vrijeme dok smo strepili svatko samo za svoju sigurnost, one su se izlagale za druge. Dok smo se MI zbijali u nacionalna krda, one su razvijale procedure za gra�ansko dru�tvo.
Dok smo MI afirmirali mu�ku vje�tinu ratovanja i nesmiljenog uklanjanja drugih kli�u�i na trgovima i ulicama Gotovini i Norcu, one su gradile mir na �enskim vje�tinama svakodnevnog pre�ivljavanja i afirmirale �enske principe.
Dok smo MI brojili kosti one su spajale i �titile �ive. Dok su iz na�ih ud�benika protjerivana nehrvatska imena, blagdani, vjerovanja i obi�aji i �injenice iz na�e zajedni�ke pro�losti, one su govorile o miru, ravnopravnosti, toleranciji i nenasilju.
Ne, Dragica Aleksa, Mirjana Bilopavlovi�, Jelka Glumi�i�, Spasenija Moro, Ana Raffai i Biserka Mom�inovi� nisu MI. Sa svojim sumnjivim imenima i prezimenima i �udnim pona�anjem u vrijeme rata vi�e izgledaju kao poruga doba�ena nam izvana nego li kao razlog za identifikaciju, kolektivni ponos i javna priznanja. Sve i da dobiju Nobelovu nagradu, hrvatske mirotvorke moraju �ekati neko drugo vrijeme da bi zadobile pravo na intervju u Gloriji, domjenak kod predsjednika ili spomen u ud�beniku. Mi smo jo� uvijek netko drugi.
Bojana Genov
koordinatorica �enske mre�e Hrvatske
7. srpnja 2005.
