Hrvatska ima odli�ne zakone. Hrvatska je potpisnica brojnih konvencija o za�titi ljudskih prava, uklju�uju�i �enska ljudska prava. Hrvatska ima educiranu policiju i sudstvo. Tako nam poru�uje vlada.

Me�utim, mediji nam poru�uju daleko istinitiju sliku stanja �enskih ljudskih prava u dru�tvu. Naime, zadnjih dva tjedna smo sustavno izlo�eni brojnim slu�ajevima seksualnog nasilja, koji su op�irno pra�eni kroz medije.
Zadr�imo se samo na jednom od primjera, takozvanom �silovanju u Gospi�u�.

On je: povratnik iz Australije, poznati li�ki i gospi�ki poduzetnik, vlasnik hotela, vlasnik tvrtke Bigram, istinski dragovoljac Domovinskog rata i branitelj Gospi�a�.
Ona je �tamnoputa ameri�ka ko�arka�ica, strana dr�avljanka, 193 cm visoka, igra na poziciji centra, udana za Talijana�.

I dok je Pakistan bar iskren prema svojim dr�avljankama i odmah javno priznaje kako �na sudu iskaz mu�karca vrijedi jednako kao iskaz dvije �ene�, u Hrvatskoj navodno glasovi imaju istu te�inu, osim kada postoji jasan nesrazmjer izme�u glasa �poznatog poduzetnika� i glasa �tamnopute strane dr�avljanke�.

Optu�eni za silovanje su nevini, dok im se ne doka�e druga�ije. Tako ve� spomenuti �istinski dragovoljac� Mraovi� pori�e kazneno djelo i tvrdi da je la�no optu�en, jer �Silovanja nije bilo, i to je smi�ljena la� iza koje stoje politi�ke igre uo�i lokalnih izbora u Gospi�u. Netko se pobojao moje kandidature, te mutnim igrama odlu�io oblatiti mi obraz.� (16. 4. Novi list). Kada nikakve politi�ke igre ne poma�u, ostaje najbolja obrana �Mraovi� tvrdi da je spolno nesposoban� (Iskon Portal 27. 4.). Koliko je njegov glas u svemu tome va�an, pokazuje i podatak da je tek nakon osam dana od incidenta �upanijski dr�avni odvjetnik u Gospi�u podnio istra�nom sucu zahtjev za pokretanje istrage (Iskon Portal 27. 4.). Mraovi�eva reakcija na takvu nepravdu je bio i vi�esatni �trajk gla�u i odbijanje vode ?!

Za to vrijeme PU li�ko-senjska objavljuje identitet �rtve, uz to detaljno opisuju�i pojedinosti �ina (16.04. Novi list), a lokalna gospi�ka ginekologinja objavljuje rezultate pregleda (Ve�ernji list, 27. 4.). Istovremeno udruga lije�nika tvrdi kako ginekologinja nije prekr�ila nikakav kodeks, jer se ne radi o �bolesnoj osobi�. Dakle, �ene, kada idete jednom godi�nje na sistematski pregled i papa test kod svog/je ginekologa/inje i pri tome niste bolesne, o�ekujte u novinama rasprave o svom zdravstvenom stanju.

Slu�aj �Gospi� nije jedini. Jutarnji list donosi 25. 4. kratki tekst o �navodnom� silovanju u Rijeci, nad 21-godi�njom djevojkom. U tekstu od otprilike 200-tinjak rije�i, rije� �navodno� je upotrebljena 5 puta. Osim toga, koliko je �itav incident sumnjiv sugeriraju podaci da ni ginekolozi nisu uspjeli prona�i �vidljive ozljede�, a djevojka slu�aj nije prvo prijavila redarima kluba nego, zamislite, zvala je policiju.

Nakon nekoliko dana, jo� jedno silovanje u Rijeci. Prvoosumnji�eni u slu�aju silovanja maloljetnice je ve� jednom optu�en zbog silovanja i osu�en na �etiri godine zatvora. Me�utim, Vrhovni sud je prihvatio �albu njegove odvjetnice, te on �eka novu raspravu na slobodi (26. 4. Ve�ernji list).

I dok se optu�eni glorificiraju kao va�ni gra�ani ili se neutralno navodi kako su ve� jednom optu�eni za isto kazneno djelo, �rtve se diskreditiraju navodima o �navodnim incidentima� i nepovjerenjem u iskaze (...jer kako 200 gostiju lokala nije primijetilo silovanje), a dio medija se i zabavlja na ra�un gospi�kog incidenta: �Odvjetnici gazda Jose, koji ga znaju kao Ronalda seksa, tvrde da je Amerikanka sve izmislila, jer, da ju je gazda Joso ozbiljno povalio, 'idu�eg jutra prva bi bila na treningu i ne bi joj palo na pamet bje�ati ku�i.'� (TPortal 19. 4., Tomislav �idak, urednik sportske redakcije Jutarnjeg lista).

Usprkos pozitivnim promjenama prilikom izvje��ivanja o slu�ajevima nasilja protiv �ena koje mo�emo zamijetiti u nekim dnevnim novinama i tjednim �asopisima, kao i nastojanjima i radu pojedinaca/ki u institucijama, i dalje ostajemo neosvije�tena zajednica. Mit o �pravom silovanju� (nepoznati lu�ak, no�, pusta ulica, oru�je, te�ke tjelesne ozljede) je, na �alost, i dalje dominantan. Kada nema vidljivih ozljeda, a po�initelj je poznat, ipak je korisno provjeriti povijest navodne �rtve, kako bi se ustanovilo koliko je do sada imala seksualnih partnera i koliko je puta slagala u �ivotu. Ipak se zbog tih 2% la�nih prijava za silovanje (podaci o broju la�nih prijava, FBI 2002.) treba preispitati i ostalih 98% �ena, jer su, izgleda, sve �ene potencijalne la�ljivice.

I za kraj, vratimo se na �Gospi�ki slu�aj�. Kako bi tako va�na osoba, povratnik i kapitalist, koji je do sada imao samo jedan problem i incident (nakon uhi�enja tzv. gospi�ke skupine, pred sudom u Gospi�u nasrnuo je na reporterku Ve�ernjeg lista) mogao biti silovatelj?

Maja Mamula