Zločin iz mržnje
Administratorica   
Petak, 06 Lipanj 2008

U svjetlu poznatih činjenica o napadu na pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova tražimo da policija i Državno odvjetništvo obave svoj posao i procesuiraju napad kao kazneno djelo nasilja motiviranog mržnjom prema određenim društvenim skupinama.

Ogorčeni smo pokušajima minoriziranja slučaja, napose formulacijom policije o tome da je napadu na Lukač Koritnik prethodila situacija između nje i napadača, kao da je ona sama izazvala vlastito premlaćivanje. Tražimo da se napokon u javni prostor uvede razlikovanje izgredničkog ponašanja i govora mržnje.

Podsjećamo da je još 2006. godine veleposlanik Jorge Fuentes, voditelj Misije OSCE, izjavio da naša policija ne vodi grafite, uvrede i same napade pod slučajeve zločina iz mržnje te da su stoga i brojke o broju ovog kaznenog djela toliko niske. Želimo naglasiti da su vrijeđanje i nasilje nad pripadnicima manjina i vjernika drugih konfesija uobičajena društvena pojava, što zna svatko tko prolazi pored fasada i plotova na koje je moguće nešto napisati ili osluškuje govor na javnim mjestima.

Također ističemo da podaci o kaznenim djelima počinjenim po osnovama iz čl. 89. st. 36. (zločini iz mržnje) Kaznenog zakona pokazuju da postoji veliki nesrazmjer između podataka nevladinih organizacija koje se bave pružanjem direktne pravne pomoći pripadnicima manjina (nacionalnih manjina, seksualnih i rodnih manjina) i službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova, čiji razlozi leže u neadekvatnoj implementaciji od strane policije. Naglašavamo da izvještaj Europske Komisije o napretku RH tijekom 2007. godine navodi da razina zaštite od diskriminacije i njezin sudski progon još nisu u skladu s normama EU-a, te da se postojeće antidiskriminacijsko zakonodavstvo ne primjenjuje odlučno.

Javno, na gradskom trgu prepunom ljudi vrijeđanje pravoslavnih vjernika te potom brutalno premlaćivanje jedne jedine osobe koja nije htjela tolerirati govor mržnje, zabrinjavajuća je pojava.

Mogućnost da ostane nekažnjena je zastrašujuća poruka o tome da hrvatsko društvo i njegove institucije ne kane učiniti ništa doli ustrajno opravdavati anticivilizacijsko ponašanje i najgore društvene predrasude prema svakoj različitosti te time postaju suučesnici u zločin.

Bojana Genov, koordinatorica ŽMH
Sanja Juras, koordinatorica Lezbijske grupe Kontra
Kristijan Grđan, Koordinator Iskoraka – centra za prava seksualnih i rodnih manjina