U Zagrebu, na Cvjetnom trgu, u subotu 4. travnja održan je prosvjedni skup pod nazivom NATO - 60 godina je dosta!
Organizator prosvjeda bila je građanska inicijativa Antiimperijalistička akcija, uz suradnju i potporu više grupa, udruga, mreža i vanparlamentarnih političkih stranaka.
Izvješće u nastavku (tekst i video).
Na zagrebačkom Cvjetnom trgu odigrava se prosvjed protiv NATO-a u organizaciji Antiimperijalističke akcije i još nekoliko nevladinih udruga i vanparlamentarnih stranaka.
Od govornika okupljenima su se obratili Vili Matula i Žarko Puhovski, kao i predstavnici organizatora. Mladi prosvjednici maštovitim su transparentima, natpisima i maskama zabavili prolaznike, kojih je ipak bilo više od samih prosvjednika.
Organizator prosvjeda, na dan kada Hrvatska ulazi u NATO, građanska je Inicijativa "Antiimperijalistička akcija", uz suradnju i potporu više grupa, udruga, mreža te vanparlamentarnih političkih stranaka. Prosvjedni skup održan je u sklopu prosvjeda u Strasbourgu i Baden - Badenu, gdje se održava summit NATO-a, a okupljenim aktivistima i prolaznicima obratili su se mirovni aktivist Zoran Oštrić, Žarko Puhovski, Vili Matula, Tino Jelavić, te iz Beograda Matija Medenica.
Uz pjesme Azre i iz španjolskog građanskog rata, aktivisti su nosili crveno-crne zastave i parole - Mir narodu, rat kapitalu!, Smrt natoizmu, sloboda narodu!, Žene protiv militarističkog ludila!, Ne ratu među narodima, ne miru među klasama!, i dr. Pozornost je izazivao i prosvjednik sa zaštitnom maskom i ogrtačem protiv napada biološkim i kemijskim otrovima.
Oštrić je naglasio da je NATO nakon nestanka Varšavskog pakta izgubio smisao, ali da i dalje želi nastaviti vladati "snagom i strahom". NATO predstavlja sredstvo za uporabu sile SAD-a i oruđe je interesa najmoćnijih zemalja, vladajućih klasa i transnacionalnog kapitala, upozorava. Uvjereni da NATO nema alternative naši su političari slušali diktat i "odletjeli u Washington kao guske u maglu", ustvrdio je Oštrić. Kritički se osvrnuo na tvrdnje da će nam ulazak u Sjevernoatlantski savez donijeti razne pogodnosti i koristi. "Kažu kako će nam nakon ulaska u NATO možda porasti kreditni rejting. Ma j... te kreditni rejting!", uzviknuo je Oštrić uz istovjetni uzvik okupljenih.
Puhovski je ocijenio da se ulazak u NATO u Hrvatskoj pojavljuje kao jedna vrst šminke "koja treba sakriti činjenicu da vlasti ne znaju izići na kraju s krizom koja je ključni problem". Naglašava da za NATO, "to gomilanje ratne opreme", u ratnom smislu nema nikakvog razloga. "Kako ćete objasniti da se u NATO-u nalaze gotovo sve postkomunističke države i da NATO ima posebne odnose i s Rusijom i s Kinom, pa će onda neprijatelji biti 'maleni zeleni s Marsa' jer jednostavno nema dovoljno neprijatelja na kugli zemaljskoj kojima bi se opravdalo postojanje tog mehanizma, tih milijardi, tog krivog postupanja", rekao je.
Neistinite su tvrdnje da NATO Hrvatskoj daje sigurnost, te da ima smisla u novim uvjetima i novim zadacima, kaže Puhovski. "Istina je da Hrvatska ne treba tu sigurnost jer Hrvatska nije ugrožena. Istina je da ono što se danas pojavljuje kao navodna zadaća NATO-a jest zapravo policijski posao. To bi trebao raditi Interpol", smatra Puhovski i kao primjer navodi napad na New York u kojem je, kaže, sudjelovalo najviše 200 ljudi. "Sa dvjesto ljudi na kraj može izaći slovenska policija, a kamoli ne američka vojska i nema nikakve potrebe da se vojnim savezom ide protiv malih skupina koliko god bile opasne", smatra Puhovski (Izvor: Metro).
Televizija
Proglas Antiimperijalističke akcije
Među hrvatskim političarima danas vlada svečana atmosfera, jer ulazak u NATO prikazuju kao svoj veliki uspjeh. Odletjeli su u Washington kao guske u maglu, na poklonjenje globalnoj Imperiji. Premijer se hvali kako ćemo širom svijeta pomagati u „osiguranju slobode i mira", a na naslovnici jednih dnevnih novina čitamo najavu reportaže pod naslovom: „Ušla sam u vojsku da prehranim sina". Ne ginu u osvajačkim ratovima sinovi i kćeri onih, koji ratove započinju.
Prosvjedni skupovi održavaju se u isto vrijeme u Strasbourgu i Baden-Badenu, te u nizu drugih gradova u Europi, SAD i drugdje. Dok političari slave, građani iz 40-ak zemalja, čiji su predstavnici 5. listopada prošle godine u Stuttgaru potpisali apel Ne ratu - Ne NATO-u, izražavaju svoj prosvjed protiv agresivne vojne i nuklearne politike ove vojne organizacije, te zastupaju svoju viziju pravednog svijeta oslobođenog rata. Od kraja Hladnog rata, NATO svoje postojanje opravdava ulogom oruđa „međunarodne zajednice" za vojne akcije, poput tzv. „rata protiv terora." U stvarnosti, NATO je sredstvo za uporabu sile SAD-a, s bazama na svim kontinentima, koje zaobilazi instituciju Ujedinjenih naroda i sustav međunarodnog prava, ubrzavajući militarizaciju i povećavajući troškove na naoružanje - zemlje članice NATO-a odgovaraju za 75% svjetske potrošnje na naoružanje.
Čak i zastupnici ulaska Hrvatske u NATO ne kriju da, usprkos načelnom odlučivanju konsezusom, faktički stvar vode Sjedinjene Američke Države - pa se to čak ističe kao prednost, jer je suzbijeno slovensko protivljenje ulasku Hrvatske; zamišljaju li, da će Hrvatska imati više utjecaja od Slovenije? Samo tri od 19 tadašnjih članica NATO imalo je svijesti i snage da odbije sudjelovati u američkoj agresiji na Irak, iako je svima, koji znaju misliti, bilo jasno da su argumenti za napad bili lažni, da će troškovi biti golemi a posljedice tragične.
U Europi NATO podiže tenzije, podstičući utrku u naoružanju takozvanim „proturaketnim štitom" i golemim nuklearnim arsenalom. Širi se prema istočnoj Europi i dalje, povećavajući mogućnost izbijanja rata, uključivo nuklearni (jer prihvaćena strategija NATO-a ne odbacuje mogućnost da se prvi upotrijebi nuklearno oružje).
I najmoćniji danas priznaju da je svijet u dubokoj ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj krizi. To je kriza kapitalističkog sustava - sve su krize međusobno povezane. Postoje dvije logike razriješavanja krize: jedna je logika onih koji brane interese kapitalskog sustava, druga logika onih koji žele drugačiji svijet. Nasuprot vojnim paktovima, koji su 40 godina održavali mir u Europi kroz ravnotežu straha, Europa ima i druge tradicije, na kojima se može dalje graditi: osobito, proces stvaranja Europske unije i helsinški proces sigurnosti i suradnje. Tradicije zasnovane na suradnji, multikulutralnosti, univerzalnosti ljudskih prava, podršci građanskom aktivizmu - na nadi i viziju, umjesto straha i jednoumlja.
Hrvatsko civilno društvo, nasuprot slijepim političarima, jednom je već pokazalo viziju i snagu, okupivši 5.000 ljudi na prosvjedu Dosta je ratova! na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, 15. veljače 2003., pred agresiju na Irak. Široki prosvjedi javnosti tada su spriječili da i Hrvatska bude uvučene u taj sramni rat za kontrolu nad izvorima nafte. Nemamo drugog izbora nego nastaviti djelovati za drugačiji svijet, koji jest moguć.
Govornici na skupu bit će:
Zoran Oštrić (pacifist, mirovni i antimilitaristički aktivist),
mr. sc. Tino Jelavić (dipl. ing. aeronautike, vojni pilot) i
Vili Matula (glumac, socijalni aktivist).
Za dodatne informacije: 095/812-00-20 (Dubravka Kovač)
Središnji sajt europskih prosvjeda: www.no-to-nato.org