Diskriminatorni Nacrt prijedloga Zakona o MPO
Administratorica   
Četvrtak, 19 Travanj 2012

Bivša Vlada je 2009. godine izradila, a Hrvatski sabor usvojio Zakon o medicinskoj oplodnji koji je bio među najrestriktivnijima u svijetu, a nova Vlada, usprkos obećanjima da će ispraviti nepravdu nanesenu ženama usvajanjem Zakona o medicinskoj oplodnji iz 2009. godine i ukinuti diskriminaciju na temelju bračnog i obiteljskog statusa kroz novi prijedlog Zakona, to ipak nije učinila. 

Obzirom da Vlada RH svojim Nacrtom prijedloga Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji nije uskladila navedeni nacrt niti s pozitivnim nacionalnim i međunarodnim dokumentima već je nastavila diskriminatorni odnos prema ženama s obzirom na njihov bračni i obiteljski status i spolnu orijentaciju Ženska mreža Hrvatske namjerava uputiti amandmane na Nacrt prijedloga Zakona o MPO.

Međutim, novim Nacrtom prijedloga Zakona Vlada ne dozvoljava ženama bez partnera, ukoliko se ne liječe zbog neplodnosti - da se podvrgnu postupku MPO-a, iako je to bilo obećanje vladajuće koalicije upisano u Plan 21. Napominjemo i da je Ministar Ostojić nedavno izjavio kako smatra da svi trebaju imati mogućnost postupka pod istim uvjetima, bez diskriminacije: bez obzira na to liječe li se od neplodnosti ili ne.

Ovdje se radi o zakonu koji zadire, između ostalog, i u pitanja ravnopravnosti spolova, jer se tiče  pitanja reproduktivnog zdravlja i reproduktivnih prava žena i zabrane diskriminacije na temelju bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije.

Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova izrijekom se zabranjuje diskriminacija na temelju bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije (čl. 6).

Medicinska pomognuta oplodnja nije samo metoda za liječenje neplodnosti, nego i pomoć ženama bez partnera i ženama koje žive u istospolnim zajednicama da dobiju dijete.

Zakon dozvoljava donaciju spermija i jajnih satnica, čak i zametaka, međutim tako da dijete začeto doniranim materijalom nakon 14. godine ima pravo uvida u podatke o donorima, odnosno može saznati tko su mu biološki roditelji. Stvarni roditelji tako začete djece također su zakonski dužni dijete najkasnije do 14. godine obavijestiti o načinu začeća i porijeklu genetskog materijala.

Na taj su način regulativom dozvolili donaciju i posvajanje zametaka, ali posve je sigurno da u ovakvim uvjetima donacija uopće neće biti. Naime, iako dijete začeto doniranim materijalom neće biti u pravnom odnosu s donorima, odnosno neće imati pravo na nasljeđivanje, alimentaciju i slično, logično je pitanje tko bi donirao zametak i riskirao da mu nakon 14 godina na vrata pozvoni dijete.

Jednako tako, tko bi se odlučio na posvajanje zametka uz znanje da će djetetu morati jednog dana reći da biološki potječe od neke druge osobe.

Međunarodni dokumenti koje je Republika Hrvatska ratificirala i koji je pravno i politički obvezuju (UN-ova Konvencija o ukinuću svih oblika diskriminacije žena, Pekinška platforma i Plan akcije - kao dokumenti doneseni na Svjetskoj konferenciji žena održanoj u Pekingu 1995.) te nacionalni dokumenti koji se odnose na ravnopravnost spolova više su nego jasni kada je u pitanju zdravlje žena. Prema tim dokumentima država je dužna „promicati i osigurati prava žena na najviše standarde tjelesnog i duševnog zdravlja žena", te se ističe „važnost seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena".

Preporuka CM/Rec (2007) 17 odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o standardima i mehanizmima ravnopravnosti spolova i Memorandum s objašnjenjima među elementima koji ukazuju na postojanje političke volje i opredijeljenost država za ravnopravnost spolova na području zaštite zdravlja, seksualnih i reproduktivnih prava u članku 44. se navodi:

„44. To nadalje implicira da zdravlje žena i muškaraca mora biti razmatrano kao jednako vrijedno i da i žene i muškarci moraju imati neprikosnoveno pravo da odluče o svom tijelu, uključujući i seksualna i reproduktivna prava. Takva potvrda mora se reflektirati u razvoju, provedbi, pristupu, nadzoru i evaluaciji zdravstveno-socijalnih usluga te u istraživačkim prioritetima."

Za Žensku mrežu Hrvatske:

Nela Pamuković

Biserka Momčinović

Mirjana Kučer

Đurđica Kolarec

Sanja Juras

Povezano:

  1. Nerazumno i nerazmjerno miješanje države u privatni život pojedinca
  2. Izglasan je diskriminativan Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji
  3. Diskriminatorni Nacrt prijedloga Zakona o MPO
  4. Uz javnu raspravu o novom prijedlogu Zakona o medicinskoj oplodnji