Kao  feminističke, mirovne i antimilitarističke organizacije okupljene u Ženskoj mreži Hrvatske, i Inicijativi za Ženski sud – feministički pristup pravdi, smatramo da oslobađajućom presudom dvojici generala Hrvatske vojske ne prestaje već se naprotiv osnažuje odgovornost hrvatske države za procesuiranje počinjenih ratnih zločina.

Presuda Žalbenog vijeća MKSJ u predmetu protiv Gotovine i Markača za mirovne aktivistkinje ostavlja otvorenim ne samo buduće razumijevanje ratovanja i militarizma već i pitanje o odgovornosti za počinjene zločine nakon same vojno-policijske akcije „Oluja“.

Posebno opasnom čini nam se rečenica – koja se ponavlja ”rat je ovime konačno gotov – okrenimo se budućnosti”. Iako se navedene riječi doimaju obećavajućima, one ne rješavaju probleme koji su ostali otvoreni nakon rata. Istraživanje i procesuiranje svih ratnih zločina koji su se dogodili na prostoru Republike Hrvatske  u ratnom i poratnom razdoblju  ne samo da je dio zakonske obveze demokratske  vlasti već je nužni uvjet  za provedbu politike mira, za dostojanstvo svake žrtve, prognane i iseljene osobe,  za  sve građanke i građane Hrvatske. 

Obzirom na zločine ratnog silovanja koji su počinjeni tijekom rata, a na koje smo upozoravale još u jesen 1992., članice Ženske mreže i Inicijative za Ženski sud  posebno zahtijevaju od hrvatskog pravosuđa da procesuira zločine protiv žena, zločine ratnog silovanja i torture, koje je Haški sud proglasio zločinima protiv čovječnosti. Pravedna reparacija za žene, žrtve ratnog silovanja, kao i za sve civilne žrtve rata valja biti  dio procesa  politike odgovornosti državnih i pravosudnih tijela Republike Hrvatske.    

Mi, članice ŽMH i Inicijative za Ženski sud smatramo da je za održivi mir potrebno odgovorno suočavanje s prošlošću, što znači  političko htijenje za stvaranje prostora za spremnost društva na samorefleksiju, priznanje zločina u vlastitim redovima i  odgovornosti.

Isto tako protivimo se svakoj situaciji koja potiče militarizaciju svijesti, maskulinistička bratstva i  nove podjele,  te time pridonosi  kulturi nasilja, netrpeljivosti i isključivanju drugih.

Zahtijevamo od Vlade Republike RH i njenih pravosudnih tijela da hitno započne procese procesuiranja zločina nakon „Oluje“ i da obešteti sve civilne žrtve rata.

Za Žensku mrežu Hrvatske:

Biserka Momčinović

Sanja Juras

Mirjana Kučer

Đurđica Kolarec

Nela Pamuković

Za Inicijativu za Ženski sud – feministički pristup pravdi:

Rada Borić

Za Centar za zdravo odrastanje IDEM I JA:

Ljiljana Živković