MEĐUNARODNI je dan žena, dan kada slavimo ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola.
"Nećemo zaboraviti osam sati rada, osam sati kulturnog uzdizanja i
osam sati odmora", poručilo je danas 100-tinjak aktivistkinja za ženska
prava i socijalnu pravdu u prosvjednom maršu zagrebačkim ulicama povodom
Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, protiveći se novom prijedlogu Zakona
o radu (ZOR). Prosvjedu su se pridružili i njihovih sindikalni kolege."
"Sačuvajmo rad na neodređeno", "Nećemo zaboraviti 8+8+8", "Ne
prihvaćamo demontažu socijalne države", "ZOR mora pasti", samo su neke
od parola koje su nosile aktivistkinje od Zavoda za zapošljavanje u
Zvonimirovoj ulici do Trga bana Jelačića u koloni u kojoj su se vijorile
brojne ljubičaste zastave na kojima je pisalo jednostavno "8. ožujka".
Ljubičasta boja u spomen je na žene iz Chicaga poginule u borbi za pravo
glasa i bolje uvjete rada čija su tijela bila umotana u ljubičaste
plahte. Žalosno je da se nakon više od 100 godina moramo boriti za iste
stvari, poručile su žene na Trgu bana Jelačića.
"Novi Zakon o radu promovira nesigurne oblike rada, produljuje radni
tjedan, ograničava pravo radnika na štrajk. Takve neoliberalne reforme
koje pogoduju isključivo kapitalu, a nauštrb radnica i radnika i
demontažu socijalne države ne smijemo dopustiti", istakle su
aktivistkinje iz Ženske mreže Hrvatske, ženskih sindikalnih grupa i
Ženske fronte za radna i socijalna prava.
Upozorile su da će novi ZOR posebice pogoditi žene, trudnice, starije
radnice i osobe s invaliditetom i dodatno otežati položaj mladih žena na
tržištu rada.
Veliki problem: Povratak s rodiljnog dopusta
Višnja
Stanišić, predsjednica ženskog sindikalnog odbora i članica Ženske
fronte upozorila je na veliki problem žena nakon povratka porodiljnog
dopusta jer je čest slučaj da se ne mogu vratiti na isto radno mjesto pa
čak ni u istu tvrtku.
"Novi prijedlog Zakon o radu donosi veći broj nezaposlenih, iako se
govori o fleksibilizaciji zapošljavanja. Takva se fleksibilizacija
valjda misli provesti lakšim otpuštanjem", upozorila je. Osim toga,
kaže, rad na određeno postao je pravilo, ne iznimka, a takva se
situacija ovim prijedlogom zakona dodatno legitimizira jer radni tjedan
može trajati i do 60 sati.
Aktivistkinje stoga zahtjevaju radni tjedan do 40 sati i osam sati
prekovremenog rada, ugovor o radu na neodređeno vrijeme na najdulje
dvije godine, ograničavanje broja ugovora o radu na neodređeno u jednoj
tvrtki, vraćanje žena nakon porodiljnog dopusta na isto radno mjesto.
"Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi", "Žene kažu 'ne'
fleksibilizaciji", poručile su s prosvjednog skupa kojim je u Zagrebu
obilježen Međunarodni dan žena.
"Žene su i dalje diskriminirane na različite načine, osobito na tržištu rada, a i u politici"
Dan žena podsjetnik je na 8. ožujka 1908. godine kad je 15 tisuća žena
zaposlenih u newyorškoj tekstilnoj industriji prosvjedovalo tražeći
kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i bolje uvjete rada.
Danas, više od 100 godina kasnije, ista slika: "Žene su i dalje
diskriminirane na različite načine, osobito na tržištu rada, a i u
politici".
Tezu predsjednika Ive Josipovića potvrđuju i konkretne brojke. U
Hrvatskom saboru svega je 24 posto žena, pet posto je županica, osam
posto gradonačelnica, a na čelnim funkcijama u poduzetništvu je njih 25
posto. Pravo žena na potpunu ravnopravnost s muškarcima još uvijek nije
ostvareno, slaže se pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja
Ljubičić.
"Žene se danas uglavnom zapošljavaju na određeno vrijeme, a poslodavci
izbjegavaju zaposliti žene u fertilnoj dobi ili one koje već imaju
djecu"
"Žene se danas uglavnom zapošljavaju na određeno vrijeme, a poslodavci
izbjegavaju zaposliti žene u fertilnoj dobi ili one koje već imaju
djecu", kaže Ljubičić.
Potrebno je uključiti žene u sve razine vlasti, u ravnopravno
sudjelovanje i donošenje odluka poruka je koju su uoči Dana žena poslali
potpredsjednica Vlade Vesna Pusić i šef Sabora, Josip Leko. "Pravo na
angažman mora biti jednak bez obzira na spol", rekla je Pusić.
"Bez podizanja svijesti u društvu o ulozi žene i njihovoj ravnopravnosti
s muškarcima teško je zamisliti napredak na tom području zaštite
ljudskih prava", poručio je Leko.
A prvi među jednakima, predsjednik Josipović, to zna, pa zaključuje:
"Moram se malo pohvaliti i reći da u ovom uredu ne samo da je jednaka
zastupljenost žena nego one i dominiraju brojem, pa i na onim
najistaknutijim funkcijama... osim jedne. Ali to je stvar izbora", kaže
Josipović.
"Unatoč pozitivnim zakonima, žene u Hrvatskoj nisu ravnopravne"
Iako je zapadna civilizacija u posljednjih nekoliko desetljeća puno
napravila na mijenjanju položaja žena u politici i društvu, ne možemo
biti zadovoljni s ulogom i ravnopravnosti žene u društvu, rečeno je
danas na tribini "Žene u hrvatskom društvu i politici", koju su
Nacionalni forum i HSLS organizirali povodom obilježavanja Međunarodnog
dana žena. "I Hrvatska je učinila niz pozitivnih društvenih promjena i
donijela niz pozitivnih zakona, no žene još uvijek nisu ravnopravne",
istaknuo je predsjednik Nacionalnog foruma Nikica Gabrić.
Naglasivši da rezultati popisa stanovništva iz 2011. govore da su prvi
put u povijesti žene u Hrvatskoj obrazovanije od muškaraca, ustvrdio je
da društvo kakvo smo stvorili ne ostavlja ženi priliku da nakon obaveza
na poslu ima slobodno vrijeme kada bi se mogla baviti politikom.
Žene u politici su manje agresivne, puno su lojalnije i predanije svojem
poslu, rekao je Gabrić te kao primjer dobre prakse, odnosno dobre
zastupljenosti žena u politici naveo Švedsku, Norvešku, Finsku i Dansku.
Članica predsjedništva Nacionalnog foruma Monika Begović iznoseći
usporedbu zastupljenosti žena zastupnica u Europskom parlamentu i
Hrvatskom saboru, kazala je kako je karakteristično za postkomunističke
zemlje da zbog rada na imidžu, u Europski parlament šalju više žena nego
što ih imaju u nacionalnim parlamentima.
Tako je primjerice u Mađarskoj zastupljenost žena u nacionalnom
parlamentu 8,5 posto, dok ih u Europskom parlamentu imaju 40 posto.
Omjer naših zastupnika u Europskom parlamentu je ravnomjerno raspoređen
između muškaraca i žena, 50:50 posto, dok je zastupljenost žena u
Hrvatskom saboru prema rezultatima zadnjih parlamentarnih izbora 25
posto.
Pomak je ipak napravljen, 1992. je u Saboru sjedilo 5,8 posto žena,
1995. sedam posto, 2000. 22,5 posto, 2007. 20,26 posto žena, rekla je
Begović.
Žene HNS-a svim ženama: Idite hrabro naprijed
Žene zagrebačke organizacije Hrvatske narodne stranke - liberalnih
demokrata (HNS) i Ženske inicijative te stranke obilježile su danas u
središtu Zagreba Međunarodni dan žena, uz poruku ženama da idu hrabro
naprijed i pokažu da mogu sve.
"Nije samo to jedan dan u godini. To je jedan dan kada se sjetimo žena,
ali nadam se da se svi oko nas sjetimo svojih majki, žena s kojima
radimo i vodimo računa i trebamo voditi računa. Žene mogu sve,
pokazujemo da možemo sve i treba hrabro naprijed i u ovome svijetu koji
nas baš ne mazi pokazati da možemo sve", poručila je ženama predsjednica
zagrebačke gradske organizacije HNS-a i članica Predsjedništva stranke,
ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.
Na upit novinarke što znači biti žena u politici, Mrak Taritaš je rekla
da "žena u politici znači raditi malo više nego što to inače trebate
raditi. To znači biti oprezan, znači imati oko sebe dobre suradnike,
znači imati i dobre suradnice. Meni je nešto lakše, jer zaista imam
veliku pomoć i naše predsjednice stranke i prve potpredsjednice Vlade
Vesne Pusić i kolegice, ministrice kulture Andree Zlatar Violić. Nama
trima je možda malo lakše, dakle HNS u Vladi participira, od četiri
žene, tri žene su iz HNS-a i možda je nama malo lakše jer jedna drugoj
pomažemo", istaknula je.
Članica Predsjedništva HNS-a i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić
istaknula je kako je "ovo za nas dan kada moramo sve mi razmisliti,
vidjeti što želimo i znati da smo dovoljno sposobne, malo uliti same
sebi samopouzdanja jer to nam ne može učiniti nitko drugi. Mi moramo
preći granice koje imamo u sebi, mi moramo biti solidarne između sebe",
istaknula je.
"Bavite se svim mogućim funkcijama koje su javne, to ne mora biti
politika, tamo gdje možete dići društveni standard, gdje će briga za
obitelj, briga za starije, briga za bolesne biti dio obaveznog
društvenog sustava, a neće pasti na vaša osobna leđa", poručila je
Zlatar Violić ženama.
"S najavljenim promjenama u školstvu najviše će stradati žene"
Među nastavnim osobljem u školama većina su žene, 85 posto u osnovnim i
66 posto u srednjim školama, a upravo će žene najviše stradati
provođenjem najavljenih promjena u školstvu, smanjenjem punog radnog
vremena za učiteljice glazbene kulture, tajnike i računovođe u manjim
školama te ugrožavanjem radnih mjesta kod 'outsorcinga' među
spremačicama, domarima i kuharicama, upozorio je danas Sindikat
zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod. Promjenama koje su najavljene
u školstvu ništa neće biti kao dosad, to nije reorganizacija školstva
nego likvidacija javnog školstva kakvog smo poznavali u Hrvatskoj, rekao
je predsjednik "Preporoda" Željko Stipić na konferenciji za novinare u
povodu Međunarodnog dana žena.
Ministar Jovanović ne želi čuti mišljenje onih koji školstvo osjećaju na
drugačiji način od njega, a važno je razumjeti da te promjene ne
pogađaju samo nastavnike, nego sve zaposlene u školi, istaknuo je
Stipić, napomenuvši da je spreman na dijalog i drugačija rješenja. Ako
se prihvati predloženi Pravilnik o tjednim obvezama učitelja i stručnih
suradnika, samo će ih 25 posto moći računati na punu normu i plaću, a
najveći broj učiteljica glazbenog će s punog radnog vremena pasti na
nepuno, a plaće bi im se smanjile između tisuću i tri tisuće kuna.
Profesorice glazbenog iz osnovnih škola Trnjanska i Jordanovac Renata
Barac i Gordana Todling ističu da njihov posao nije samo nastava, već i
izvannastavne aktivnosti, vođenje zbora, orkestra ili djece na koncerte.
Todling upozorava da novi pravilnik ne spominje Hrvatsku glazbenu
mladež koja organizira koncerte za učenike. Djeca više neće moći uživati
u ljepoti glazbe, a to je poraz za sve nas koji s ljubavlju radimo ovaj
posao, dodala je. Prema novom Pravilniku o djelokrugu rada tajnika te
administrativno tehničkim poslovima, matične škole s manje od 150
učenika, kojih je 140, od jeseni više ne bi imale tajnika i računovođu u
punom nego s pola radnog vremena, čime je ugroženo oko 300 radnih
mjesta.
Svetlana Markotić, računovotkinja iz Osnovne škole Kupljenovo, kaže da
će njihova škola ući u tu kategoriju ako se samo troje učenika manje od
tog broja upiše iduće godine, a pritom nitko ne razmišlja o obujmu posla
koji svakodnevno obavljaju. Po tome bi trebali raditi za 2300 kuna,
kuharice možda i za 1700 kuna, a već sada ne stignemo obaviti sve za
osam sati, naglasila je. U osnovim i srednjim školama na poslovima
čišćenja radi 6,5 tisuća spremačica za nešto više od tri tisuće kuna.
Među Mjerama za smanjenje proračunskog deficita Vlade je i provedba
'outsorcinga' za spremačice u školama što će, rečeno je, dovesti do
straha od gubitka radnog mjesta, obveze čišćenja većih prostora od
propisanih, smanjenja ili neisplate plaća, gubitak sindikalne zaštite.
"Mi nismo samo spremačice, čuvamo djecu na porti dok roditelji ne dođu
po njih, tješimo ih kad plaču, pronalazimo im izgubljene stvari, brinemo
o svemu", napomenula je Blanka Šestić, čistačica Osnovne škole Petra
Zrinskog. Ako se ostvare najave plaća bi nam sigurno bila smanjena, a
svi smo u kreditima, škole bi time izgubile dušu, istaknula je.
"Preporod" će uputiti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta
konkretne prijedloge kojima bi se ublažila predložena rješenja, ako ih
se pozove odazvat će se u rad Povjerenstva koje radi na Pravilniku, a
već su i ranije službeno uputili svoje primjedbe.
|