ZAGREB -

Najveća razlika između muškaraca i žena u Hrvatskoj vidljiva je u ekonomskoj sferi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u siječnju je nezaposlenih žena bilo 185.213 dok je nezaposlenih muškaraca 56.000 manje. Dakle, među nezaposlenima žena je 58,7 posto, a muškaraca 41,3 posto. Ironično govoreći, još bi se moglo zaključiti da je ova godina počela dobro za nezaposlene žene. Naime, prema podacima Ženske mreže Hrvatske objavljenima u Izvještaju o stanju ženskih ljudskih prava u Hrvatskoj za 2005. godinu prosječni udio žena među nezaposlenima bio je 59,3 posto, a u pojedinim regijama i 65 posto.
Nisku zaposlenost žena potvrđuju i podaci koje je u utorak objavio Forum žena SDP-a. Stopa zaposlenosti žena u Hrvatskoj iznosi samo 45 posto, što znači da je više od pola radno sposobnih Hrvatica nezaposleno. Prosjek Europske unije je 55 posto, a cilj zacrtan u Lisabonskom razvojnom planu EU-a je da do 2010. godine zaposlenost žena dosegne 60 posto. Taj su cilj već dosegle Danska, Švedska, Finska, Velika Britanija, Nizozemska i, što je za Hrvatsku posebno zanimljivo, tranzicijska Estonija. Najdalje od ostvarenja lisabonskog cilja su Grčka, Španjolska, Malta, Irska i Poljska.

Najveće razlike u informatici

Na ekonomsku neravnopravnost žena ukazalo je i nedavno istraživanje internet portala MojPosao. Taj je portal proveo opsežno istraživanje na 7.203 ispitanika i ispitanice na 147 radnih mjesta, a rezultati su pokazali da su žene za isti posao u prosjeku plaćene 19,4 posto manje nego muškarci. Najmanja je razlika na početku radne karijere (13 posto), a najveća između 8. i 11. godine radnog staža (20 posto). Gledano po kategorijama najveća razlika je u poslovnom savjetovanju i ispitivanju tržišta - čak 44,7 posto. Slijede opskrba energijom i vodom s 40,7 posto te proizvodnja i prerada prehrambenih proizvoda s 36,8 posto. Najmanje razlike su u proizvodnji strojeva i uređaja (3,2 posto), izdavaštvu (3,3 posto), a ispodprosječne razlike zabilježene su i u državnoj upravi (9,2 posto). Gledano prema zanimanjima najveće razlike zabilježene su kod inženjera informatike, gdje su muškarci plaćeni 56,1 posto više nego inženjerke. Žene su slabije plaćene i na menadžerskim pozicijama i to 47,8 posto, a rijetko se uspijevaju probiti do najviših mjesta.

Nesklad i u mirovinama

Istraživanje je razbilo iluziju o stranim tvrtkama kao donositeljima modernog načina poslovanja i poslovnog razmišljanja. Naime, gledano po vlasništvu najveće razlike su upravo u stranim tvrtkama, u kojima muškarci u prosjeku zarađuju 29,8 posto više nego žene. Očito je, dakle, da među dobre običaje poslovanja stranaca ne treba ubrojiti i ravnopravnost u plaćanju muškaraca i žena. Razlika u plaćama u mladosti dovodi do razlika u mirovinama u starosti. Prema podacima Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za 2004. godinu starosna mirovina žena bila je 26 posto niža nego ona muškaraca.
Ženama ne ide na ruku ni fleksibilizacija tržišta rada koja, među ostalim, dovodi i do povećanja broja zaposlenih s nepunim radnim vremenom, što ponovno ima posljedice prilikom umirovljenja. Žene ionako, zbog moguće trudnoće i majčinstva, teže dobivaju stalno radno mjesto. Analiza francuskog državnog proračuna za 2000. godinu pokazala je da 30 posto žena i pet posto muškaraca radi poslove s nepunim radnim vremenom, a većina to ne čini prema vlastitom izboru.
Razlog za slabiji ekonomski položaj žena krije se i u činjenici da su one masovno zaposlene kao trgovkinje u velikim trgovačkim lancima i tekstilnoj industriji, dakle, u dvije grane u kojima su plaće tradicionalno među najnižima.

Tihomir PONOŠ

Dan žena star 149 godina Međunarodni dan žena slavi se u spomen na 8. ožujka 1857. godine, kada su u New Yorku protestirale tekstilne radnice tražeći bolje uvjete rada i više plaće. Demonstrantice je rastjerala policija. U New Yorku se 1908. godine, ponovno 8. ožujka, zbio i prosvjedni marš 15.000 žena, koje su tražile kraće radno vrijeme, bolje plaće, pravo glasa i zabranu dječjeg rada. Socijalistička internacionala je na kongresu u Kopenhagenu na prijedlog Clare Zetkin odlučila da će se jedan dan obilježavati kao Međunarodni dan žena, ali nije odredila točan datum. Sljedeće godine Dan žena obilježen je u Austriji, Njemačkoj, Danskoj i Švicarskoj 19. ožujka. Dan žena obilježava se 8. ožujka od 1917. godine, a te se godine zbila vjerojatno najslavnija proslava toga dana. Naime, žene u ruskom Petrogradu protestirale su protiv rata i vlade, tražeći bolje radne uvjete i plaće. Njihov protest doveo je do Februarske revolucije koja je srušila cara, a nazvana je Februarskom zato što je Rusija tada još koristila stari julijanski kalendar. Ubrzo nakon Prvog svjetskog rata Dan žena počeo se 8. ožujka obilježavati i u Hrvatskoj.

AL001033.JPG