<<< Natrag |
Datum objave: 23.12.2004 Rubrika: Novosti |
| |
| |
Piše Drago PILSEL | |
Komentirajući izjavu vjerskih zajednica »Ljudski
život je Božji dar« od 16. prosinca u kojoj se vjerski čelnici zalažu za
ukidanje prava na pobačaj te protiv umjetne oplodnje i svake vrste
genetičkog manipuliranja ljudskim stanicama (Židovska je zajednica jedina
javno ustala protiv inicijative za zabranu pobačaja), glavni urednik
Informativne katoličke agencije i pročelnik Tiskovnog ureda Hrvatske
biskupske konferencije, svećenik Anton Šuljić, izjavio je da bi referendum
»o tako važnim pitanjima kao što je zakonska regulacija pobačaja mogao
pokazati, s jedne strane, koliku stvarnu potporu za svoje stavove imaju
vjerske vođe, a s druge strane koliko je to područje isključivo pitanje
sekularne sfere«. Ideju je prihvatila predsjednička kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor koja je najavila da će, bude li izabrana, predložiti takav referendum jer pitanje pobačaja zahtijeva takvo izjašnjavanje građana, čime u svoju korist pokušava animirati one vjernike (ne samo katolike) kojima, po njenom uvjerenju, možda, kao što se vidjelo na nedavnim predsjedničkim izborima u SAD-u, protivljenje abortusu može postati odlučujuće u trenutku glasovanja ili odabira kandidata, odnosno kandidatkinje. No, dva se važna pitanja otvaraju pred samom idejom referenduma. Prvo: može li referendum, ma koliko relevantan bio, biti za zakonodavca posljednja etička norma? I drugo: što vjerske zajednice dobivaju, a što mogu izgubiti (a o Katoličkoj crkvi je ovdje najprije riječ) ukoliko se u Hrvatskoj ponovi talijanski ili poljski slučaj? Gospodin Šuljić s pravom tvrdi da ni referendum, ma koliko relevantan za zakonodavca bio, još ne bi bio posljednja etička norma jer je to područje o
Kada je, pak, riječ o odnosu vjerskih zajednica, posebice Katoličke crkve, prema mogućem referendumu, treba podsjetiti na činjenicu da je motiviranje građana referendumom kako bi se društvu nametnuli stavovi Crkve bilo porazno za crkvene vlasti u Italiji, Poljskoj i u drugim zemljama te su, poučene takvim iskustvom, mnoge biskupske konferencije odustale od inicijative koja se, eto, sada kao velika novost nudi Hrvatskoj. Možda i zbog toga Anton Šuljić (više za svoje poslodavce na Kaptolu, a manje za javnost) konstatira da bi referendumsko izjašnjavanje poslužilo i da crkvene vlasti provjere autoritet kojeg imaju ili nemaju u društvu. Naime, kako u Italiji, tako i u Poljskoj, upravo nakon referendumskog izjašnjavanja o pravu na pobačaj, koje je i izglasano, sa 69, odnosno 81-postotnom voljom građana, započelo je za Katoličku crkvu temeljito gubljenje utjecaja u gotovo svim sferama društvenog života ili drugim riječima, gadno posrtanje u medijsku provaliju. Zna li to predsjednička kandidatkinja HDZ-a? Štoviše, shvaćaju li biskupi što sve riskiraju? Razumjelo bi se da gospođa Kosor to ne zna, u suprotnome, radilo bi se o licemjernom pokušaju prikupljanja glasova, a zapravo o guranju Crkve u takvu bezdan. |