strana 1 od 3

PRESSING - NEVLADINA UDRUGA ŽELI PUNU ISTINU
O SEKSUALNOM ZLOSTAVLJANJU U VOJSCI

B.a.B.e. uputile ultimatum MORH-u

REAKCIJA NA MINISTROVU ŠUTNJU Dat ćemo MORH-u određeni rok za odgovor na naše pitanje kani li pokrenuti reviziju slučajeva seksualnog zlostavljanja, a ako nas opet ignoriraju, onda više nećemo pisati, nego ćemo vršiti pritisak preko javnosti — ističe Martina Belić

Ženska organizacija B.a.B.e. uputila je ministru obrane Berislavu Rončeviću pismo u kojem se traži revizija istraga slučajeva seksualnog zlostavljanja žene i muškaraca u vojsci. Kako ministar već tjednima ne odgovara, B.a.B.e. su uputile MORH-u novo pismo, koje bi se moglo nazvati i svojevrsnim ultimatumom.
"Dat ćemo MORH-u određeni rok za odgovor, a ako nas opet ignoriraju, onda više nećemo pisati, nego ćemo vršiti pritisak preko javnosti. Varaju se ako misle da ćemo stati", oštra je Martina Belić iz spomenute ženske udruge.

Zadatak za vojno-civilne komisije

"Vojna istraga u Bjelovaru, nakon što su djelatnice HV-a prijavile seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, nije ništa pokazala. Ali kad je, nakon pritiska javnosti, ušla mješovita civilno-vojna komisija, dokazano je da je bilo seksualnog uznemiravanja. Bilo bi dobro da i sada takva jedna komisija odradi posao, jer postoji opasnost od zataškavanja ili umanjivanja stvarnog stanja", govori nam predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol, kojoj su B.a.B.e. uputile pismo s molbom za pomoć.
"Na početku se govorilo da se radi o nekoliko slučaja seksualnog zlostavljanja u MORH-u, a sada se govori o 52 takva slučaja. Ako vojska te slučajeve bude istraživala kao onaj u Bjelovaru, pitam se koga se štiti — žrtve ili zlostavljače. Ne želim ništa prejudicirati, ali pozivam ministra da oformi mješovitu komisiju. Mislim da ne bi trebalo strahovati od toga", ističe Sobol, koja ne štedi ni bivšeg ministra obrane Jozu Radoša.
"Radoš govori o nekakvim benignim oblicima seksualnog uznemiravanja ročnika. Seksualno uznemiravanje je uznemiravanje, i ne možemo govoriti na takav način o tome! On je govorio da je bilo "nekakvo" seksualno uznemiravanje, ali nije bilo silovanje, pa se, prema njemu, oko toga ne treba baviti. Navedena konstatacija bila bi smiješna da ne dolazi iz usta osobe koja je bila na čelu tog sustava", kaže ona, dodajući kako su joj čudne reakcije nekih ljudi unutar sustava nakon što su mediji objavili slučajeve žena ili muškaraca koji su moguće žrtve seksualnih zlostavljača.
"Sada govore da je ovo pokušaj blaćenja vojske, a spominju se i kojekakve urote, što je smiješno. Loši pojedinci ne čine cijelu vojsku, to je valjda svima jasno, ali ako vojska mogućeg zlostavljača štiti, onda ispada da je cijela vojska takva", kazuje Sobol. "Bilo bi nužno pokrenuti i završiti barem onih 25% neobrađenih slučajeva, a ponoviti one istrage za koje se dobije pristanak žrtva", savjetuje Sobol, dodajući da ona neće šutjeti. No, što ako MORH ostane gluh?
"Ako odgovor MORH-a bude negativan, opet ćemo sazvati konferenciju, uključit ćemo i Žensku mrežu Hrvatske, koja okuplja više od 50 nevladinih organizacija, i to je, zapravo, jedan javni pritisak. Hoće li biti uspješan? Ja se nadam da hoće", uvjerena je Sobol, te dodaje da sustav treba rješavati eventualne nepravilnosti, a ne baviti se novinarima.
Neuropsihijatrica Dubravka Kocijan-Hercigonja bavila se žrtvama silovanja. Zanimao nas je "sistem rada" zlostavljača.
"Svakako postoje silovanja i u miru, pri čemu zlostavljači često koriste svoju moć i biraju žrtvu koja se neće suprotstaviti. Česti su primjeri silovanja, posebice dječaka i mladih osoba, u određenim zatvorenim sustavima; u školama, gdje se koristi moć položaja učitelja; u obiteljima, gdje se koristi moć roditelja, do crkava, vojske, policije i sl. U svim navedenim primjerima silovanje je samo jednim dijelom izraz seksualnog uzbuđenja i zadovoljenja, a drugim dijelom je izraz moći nad žrtvom, što posebice dolazi do izražaja u ratu", govori nam ta stručnjakinja, koju smo upitali hoće li zlostavljač, ako se ne sankcionira, ponoviti kazneno djelo.

Strah i sram

"Kada govorimo o silovateljima koji nisu kažnjeni, tada će oni vrlo vjerojatno nastaviti s istim stilom ponašanja, ali to se ponavlja i kod silovatelja koji su odslužili svoju kaznu, a vrlo često već nakon vrlo kratkog boravka na slobodi djelo ponove. Kazne su promašene ako nisu povezane s tretmanom koji ima za cilj pomoći u rješavanju trauma zlostavljača, jer se zna da su zlostavljači vrlo često i sami bili žrtve različitih oblika nasilja", kaže Kocijan-Hercigonja, koju smo upitali i što je s (ne)prijavljivanjem.
"Problem neprijavljivanja silovanja prisutan je zbog straha od obilježavanja i odbacivanja. U našim se krajevima to posebice odnosi na seksualno zlostavljane muškarce. Postoji i nevjerica u sustav zaštite, posebice jer su poznati primjeri da se takva zlostavljanja događaju i u institucijama koje bi trebale štititi pojedinca", kaže ona.
Nakon što se MORH obrušio i na nevladine udruge, upitali smo Kocijan-Hercigonju što misli o uplitanju nevladina sektora u ovu problematiku.
"U sudskoj su praksi poznati primjeri zastara kad je zlostavljač moćna osoba. Zbog toga i ne čudi da su se žrtve obratile nevladinu sektoru, u koji imaju više povjerenja. U Hrvatskoj postoje pozitivna iskustva s nevladinim udrugama još iz vremena rata. U takvim institucijama postoji manje administriranja, koje dodatno traumatizira žrtvu, a postoji i vjerovanje u adekvatniju zaštitu u smislu čuvanja profesionalne tajne", zaključuje Dubravka Kocijan-Hercigonja.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2005.