piše Davorka BLAŽEVIĆ
Politika je kod nas još uvijek ekskluzivno "muški" prostor. Ova
konstatacija ni na koji način ne spada u kategoriju nikakvog feminističkog prosvjeda (pa
ni zbog činjenice da je potpisuje žena, op.p.), nego naprosto u — statistiku! A ta je
statistika poražavajuća i s obzirom na vrijeme u kojem živimo, ali i u odnosu na zakon.
Naime, u Zakonu o izboru predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne (područne)
samouprave kaže se da je "predlagatelj dužan voditi računa o načelu
ravnopravnosti spolova" prilikom sastavljanja liste (el. 15. zakona).
Zakonodavac očigledno namjerno ne definira što znači predmnijevana ravnopravnost, kako
bi sebi osigurao fleksibilnost u interpretaciji "ženske" zastupljenosti i
prihvatljivost lista čak i kad su žene apsolutno diskriminirane. Jer, one su većinski
zastupljene u ukupnoj populaciji, a ni približno tomu na kandidacijskim listama, što
sintagmu ravnopravnosti svodi na retoričku figuru.
U tom smislu ovi lokalni izbori bez sumnje znače korak natrag jer
je gotovo u svim jedinicama lokalne samouprave na listama manje žena nego u prethodnim
izborima. Primjera radi, u Šibensko-kninskoj županiji na 11 lista, s ukupno 451
kandidatom, samo je 69 žena ili tek 15 posto. Nešto je bolja situacija s listama za grad
Šibenik, kojih je deset, a među 250 kandidiranih 62 su žene, ili 24,8 posto. No, kako
se doista tretiraju žene u izborima, razvidnije je iz podataka o broju kandidatkinja
pozicioniranih među prvih deset na listama. Ilustracije radi, u Šibensko-kninskoj županiji
na spomenutih 11 lista do 10. pozicije popelo se ukupno 12 žena (!!!), a na listama za
Grad Šibenik među deset prvoplasiranih 18 je kandidatkinja.
Štoviše, čak i u Primorsko-goranskoj županiji, koja po svojim civilizacijskim dosezima
inače prednjači kod nas, samo je 24 posto žena. Zbog tih je okolnosti reagirala Ženska
mreža Hrvatske (zajedno s predsjednikom lošinjskog IDS-a Vladom Nikolićem), čija
koordinatorica Bojana Genov najavljuje žalbu Ustavnom sudu te zahtjev da se proglase ništavnim
liste s manje od 20 posto kandidatkinja zbog kršenja zakona." Mi smo proizvoljno
uzeli taj postotak na kojem dokazujemo diskriminaciju spolova, iako bi on mogao biti i
znatno veći. Očevidno da je članak 15. zakona samo puka dekoracija, zbog čega je
prijeko potrebno uvođenje posebnih mjera, tzv. kvota.
Uostalom, čak je i u UN-ovoj konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena
konstatirano da one imaju status manjine iako su objektivna većina, zbog čega se predlažu
tzv. ženske kvote", kaže Bojana Genov iz "Ženske mreže". Međutim,
dodaje, muškarci tvrde da je to kršenje načela ravnopravnosti, ali im npr. braniteljske
kvote nimalo ne smetaju. "Ni nama, ali zbog čega takav otpor spram kvota koje bi
makar djelomice ublažile podzastupljenost žena?"
Bilo kako bilo, žene na izbornim listama u pravilu su nisko rangirane i pretežito služe
za popunjavanje potrebnog broja kandidata. Dakle, statistički. Samo rijetkima među njima
otvoren je politički prostor (jer svojim strankama dokazano donose glasove birača), a i
dalje ih se u muškom svijetu politike dominantno percipira s metlom i kuhačom u ruci,
kao njihovim osnovnim (prirodnim) sredstvima "izražavanja".
Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2005.