strana 1 od 2

INICIJATIVE - ŽENSKE MREŽE HRVATSKE:

PROMIJENIMO OSNOVNOŠKOLSKI OBRAZOVNI KURIKULUM

Hrvatska škola je u mnogim segmentima, sadržajno, metodološki i profesionalno zastarjela, nefunkcionalna i dosadna. Slika svijeta u čitankama odgovara kraju 19. stoljeća umjesto da otvara putove ka budućnosti

Piše Diana BARBARIĆ

Nekakav seljak pito kadije valja li ženu slušati? Kadija odgovori: “Ne valja” Onda seljak rekne: “Moja žena bijaše mi rekla da kadiji ponesem bukaricu masla”. Onda kadija rekne: “Dobro je kadšto i pametnu ženu poslušati”.
Tu narodnu “mudroslovicu” uče učenici petog razreda osnovnih škola u državi čiji Ustav kao najviše vrednote promiče ravnopravnost muškaraca i žena.
Hrvatska škola je u mnogim segmentima, sadržajno, metodološki i profesionalno zastarjela, nefunkcionalna i dosadna. Slika svijeta u čitankama odgovara kraju 19. stoljeća umjesto da otvara putove ka budućnosti. Skupa reforma koja se bavi površinskim stvarima, vodeći primjerice polemike hoće li osnovna škola trajati devet ili osam godina, ništa bitno neće promijeniti. U vremenu brzih i neprestanih promjena obrazovni sustav mora biti otvoren i fleksibilan, a u kvalitetnoj školi nužno je nauštrb ideologije razvijati kulturu dijaloga.
Tvrde tako članice novoformirane i pravno registrirane Ženske mreže Hrvatske, koja pod svojom kapom objedinjuje 40-ak nevladinih organizacija sa ženskim prefiksom. Ne želeći više trpjeti takvo stanje stvari, naročito činjenicu da udžbenici sadrže pregršt stereotipa koji promiču patrijarhalne vrijednosti, a maltene se ne dotiču ljudskih prava ujedinjene žene su donijele platformu za promjenu osnovnoškolskoga obrazovnog kurikuluma i zagazile u nacionalnu kampanju koja bi trebala pokrenuti stvari s mrtve točke.
Svi znaju kakvi su nam udžbenici, ali nitko do sada nije potegao to pitanje niti reagirao u tom smislu. Nažalost, početak kampanje se poklopio s krajem školske godine kada su udžbenici za sljedeću školsku godinu već verificirani i kad zapravo nije moguće ništa promijeniti. Međutim, uspijemo li kampanjom senzibilizirati roditelje, invalidne osobe, kakvih je 20 posto u našem društvu ali ni jedan posto u našim udžbenicima, te manjine koje se totalno prešućuju u hrvatskim udžbenicima - bit ćemo zadovoljni - kaže nam Biserka Momčinović, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske, pa još napominje da će osobno biti zadovoljna ako se dogodine smanji bar mali dio štete koju rade udžbenici. Za sada, veli, saveznika u tromom i birokratiziranom Ministarstvu prosvjete i športa nemaju, ali opet ponavlja:
Kampanja će biti dugoročnija nego što smo u početku mislile, ali dok nešto ne promijenimo nećemo posustati. U tom smislu planiramo osnovati koaliciju zainteresiranih udruga s kojima ćemo zajedno nastupati prema istom cilju, odnosno meti, a to je ministarstvo - kaže Momčinović, obrazlažući kako je inicijativa nastala na temelju istraživanja udžbenika, koju su, veli radile žene, ali i muškarci. Iz istraživanja je, primjerice, proizišlo da se žena u udžbenicima pojavljuje mahom kao ruralno ili pasivno čeljade, što naprosto ne odgovara stvarnom stanju stvari.
Uputila nas je na projekt “Slika žene u udžbenicima književnosti” koje je za Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja prije nekoliko godina napravila dr. sc. Branislava Baranović. Ona je analizirala užbenike književnosti za osnovnu školu i gimnaziju i ustanovila, očekivano, kako su žene u odnosu na muškarce u udžbenicima evidentno marginalizirane. U usporedbi s muškarcima učestalost njihova pojavljivanja je , tvrdi dr. Baranović, evidentno manja i to u više dimenzija.
Naime, u odnosu na muškarce žene se daleko rjeđe pojavljuju kao autori tekstova koji se u udžbenicima obrađuju, daleko rjeđe su prisutne i kao autori slikovnih priloga, a kada je riječ o zadacima i pitanjima njihovo pojavljivanje je izuzetak. Žene su i tematski marginalizirane. Daleko su rjeđe od muškaraca tema glavnih tekstova i metodičkih priloga u udžbenicima. Analiza je također pokazala da se dominacija muškaraca povećava s razinom obrazovanja. Primjerice, kada je riječ o autorstvu tekstova u nižim razredima osnovnog obrazovanja muškarci se pojavljuju dvostruko češće od žena, a u gimnazijama čak deset puta češće!
Podaci su također pokazali kako udžbenici reproduciraju patrijarhalno obojen model spolova, odnosno rodova. Stereotipno oslikavanje žena naročito je vidljivo kada je riječ o zanimanjima i obiteljskim ulogama. Mada je patrijarhalni obrazac viđenja žene nagrižen, podaci ipak upozoravaju da udžbenici mladima prenose patrijarhalno obojen model žene, odnosnoNekakav seljak pito kadije valja li ženu slušati?
Kadija odgovori: “Ne valja” Onda seljak rekne: “Moja žena bijaše mi rekla da kadiji ponesem bukaricu masla”. Onda kadija rekne: “Dobro je kadšto i pametnu ženu poslušati”.
Tu narodnu “mudroslovicu” uče učenici petog razreda osnovnih škola u državi čiji Ustav kao najviše vrednote promiče ravnopravnost muškaraca i žena.
Hrvatska škola je u mnogim segmentima, sadržajno, metodološki i profesionalno zastarjela, nefunkcionalna i dosadna. Slika svijeta u čitankama odgovara kraju 19. stoljeća umjesto da otvara putove ka budućnosti. Skupa reforma koja se bavi površinskim stvarima, vodeći primjerice polemike hoće li osnovna škola trajati devet ili osam godina, ništa bitno neće promijeniti. U vremenu brzih i neprestanih promjena obrazovni sustav mora biti otvoren i fleksibilan, a u kvalitetnoj školi nužno je nauštrb ideologije razvijati kulturu dijaloga.
Tvrde tako članice novoformirane i pravno registrirane Ženske mreže Hrvatske, koja pod svojom kapom objedinjuje 40-ak nevladinih organizacija sa ženskim prefiksom. Ne želeći više trpjeti takvo stanje stvari, naročito činjenicu da udžbenici sadrže pregršt stereotipa koji promiču patrijarhalne vrijednosti, a maltene se ne dotiču ljudskih prava ujedinjene žene su donijele platformu za promjenu osnovnoškolskoga obrazovnog kurikuluma i zagazile u nacionalnu kampanju koja bi trebala pokrenuti stvari s mrtve točke.
Svi znaju kakvi su nam udžbenici, ali nitko do sada nije potegao to pitanje niti reagirao u tom smislu. Nažalost, početak kampanje se poklopio s krajem školske godine kada su udžbenici za sljedeću školsku godinu već verificirani i kad zapravo nije moguće ništa promijeniti. Međutim, uspijemo li kampanjom senzibilizirati roditelje, invalidne osobe, kakvih je 20 posto u našem društvu ali ni jedan posto u našim udžbenicima, te manjine koje se totalno prešućuju u hrvatskim udžbenicima - bit ćemo zadovoljni - kaže nam Biserka Momčinović, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske, pa još napominje da će osobno biti zadovoljna ako se dogodine smanji bar mali dio štete koju rade udžbenici. Za sada, veli, saveznika u tromom i birokratiziranom Ministarstvu prosvjete i športa nemaju, ali opet ponavlja:
Kampanja će biti dugoročnija nego što smo u početku mislile, ali dok nešto ne promijenimo nećemo posustati. U tom smislu planiramo osnovati koaliciju zainteresiranih udruga s kojima ćemo zajedno nastupati prema istom cilju, odnosno meti, a to je ministarstvo - kaže Momčinović, obrazlažući kako je inicijativa nastala na temelju istraživanja udžbenika, koju su, veli radile žene, ali i muškarci. Iz istraživanja je, primjerice, proizišlo da se žena u udžbenicima pojavljuje mahom kao ruralno ili pasivno čeljade, što naprosto ne odgovara stvarnom stanju stvari.
Uputila nas je na projekt “Slika žene u udžbenicima književnosti” koje je za Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja prije nekoliko godina napravila dr. sc. Branislava Baranović. Ona je analizirala užbenike književnosti za osnovnu školu i gimnaziju i ustanovila, očekivano, kako su žene u odnosu na muškarce u udžbenicima evidentno marginalizirane. U usporedbi s muškarcima učestalost njihova pojavljivanja je , tvrdi dr. Baranović, evidentno manja i to u više dimenzija.
Naime, u odnosu na muškarce žene se daleko rjeđe pojavljuju kao autori tekstova koji se u udžbenicima obrađuju, daleko rjeđe su prisutne i kao autori slikovnih priloga, a kada je riječ o zadacima i pitanjima njihovo pojavljivanje je izuzetak. Žene su i tematski marginalizirane. Daleko su rjeđe od muškaraca tema glavnih tekstova i metodičkih priloga u udžbenicima. Analiza je također pokazala da se dominacija muškaraca povećava s razinom obrazovanja. Primjerice, kada je riječ o autorstvu tekstova u nižim razredima osnovnog obrazovanja muškarci se pojavljuju dvostruko češće od žena, a u gimnazijama čak deset puta češće!
Podaci su također pokazali kako udžbenici reproduciraju patrijarhalno obojen model spolova, odnosno rodova. Stereotipno oslikavanje žena naročito je vidljivo kada je riječ o zanimanjima i obiteljskim ulogama. Mada je patrijarhalni obrazac viđenja žene nagrižen, podaci ipak upozoravaju da udžbenici mladima prenose patrijarhalno obojen model žene, odnosno žena je češće prisutna kao majka, odgojiteljica, čuvaricama ognjišta, nego kao osoba.
Pokazujući brojne primjere višestruke dominacije muškaraca udžbeničkim sadržajima i stereotipizacijom uloga i osobina muških i ženskih likova, rezultati analize pokazali da su u udžbenicima prisutni elementi diskriminacijskog modela mladih za spolne uloge.
Hoće li netom započeta kampanja uspjeti eliminirati bar dio tih nebuloza iz udžbenika, i ovoga puta moramo reći - pokazat će vrijeme. Kako bilo, stvari su se zahuktale. Kampanja se provodi u sedam hrvatskih gradova: Zagrebu, Splitu, Osijeku, Karlovcu, Puli, Zadru i Malom Lošinju i u prvom redu se zalaže za reformu osnovnoškolskog obrazovanja, koje bi, smatra Ženska mreža, trebalo više pozornosti posvetiti ljudskim pravima, nenasilju, toleranciji i poštovanju različitosti. Stoga se kao temeljni zahtjevi Mreže ističu uvođenje odgoja za građansko društvo i ljudska prava kao nastavni predmet u obvezni školski kurikulum, sustavni i obvezni program permanentnog obrazovanja profesora za predmet građanskog odgoja i ljudskih prava, te mogućnost da civilne udruge participiraju u procesu odlučivanja o školstvu.
Nadalje, Ženska mreža Hrvatske traži uklanjanje stereotipa o spolnim, odnosno radnim ulogama, uvažavanje prava na različitost, kritičko propitivanje patrijarhalnog sustava vrijednosti, procjenjivanje otvorenosti za učenje i dijalog te senzibiliziranost za ljudska prava osoba koje se zapošljava i imenuje u Ministarstvu prosvjete i športa.
Mreža podsjeća da je naša država potpisala Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, a Vlada donijela Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova, ali, tvrde, ravnopravnosti u školskim kurikulima nema ni u tragovima. Na web stranici nevladine organizacije iz Zagreba B.a.b.e. (kratica od slogana Budi aktivna, budi emancipirana) dadu se pronaći zanimljivi negativni primjeri spolne i ine diskriminacije iz udžbenika za osnovce, kao i slični neprikladni motivi za njihovu dob, poput fotografije mrtvog dječaka kojom je ilustriran tekst Zorana Filipovića dnevnik smrti, a koji se nalazi u hrvatskoj čitanci za peti razred! Ima toga još, ali stranice SD Magazina teško da mogu progutati toliko gluposti, koliko ih ima u udžbenicima.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2004.