Premijer Ivo Sanader iznenada je prekinuo u srijedu navečer službeni posjet Poljskoj i vratio se u Zagreb kako bi pokušao anulirati za svoju Vladu i stranku vrlo štetne posljedice poteza Ine. Vratio je cijenu benzina Eurosupera 95 na osam kuna i tako uspio spriječiti da prevlada dojam u javnosti kako je Vlada kumovala još jednom udaru na najvažniji derivat benzina - standard građana.

Do redovnih izbora ostalo je godinu i pol dana, ali predizborna kampanja već je u tijeku. HDZ se nalazi na prekretnici: put u EU je usporen, rejting slabi pa provociranje građana nepopularnim potezima Sanader više ne smije dopuštati.

U posljednjem istraživanju Jutarnjeg lista SDP Ivice Račana bolji je za četiri posto. I izvanredni lokalni izbori u Požegi, Dubrovačko-neretvanskoj i Požeško-slavonskoj županiji dokazali su trend slabljenja HDZ-a. No, ni SDP nije trijumfirao - s izuzetkom Požege gdje je pobjedu zapravo odnio Zdravko Ronko, a ne SDP.

I Sanaderov HDZ i Račanov SDP stoga su danas na sličnim startnim pozicijama pa se očekuje da će idućih mjeseci poduzeti sve da bi alarmirali i mobilizirali ciljane skupine.

Pokušali smo zbog toga istražiti kako će se u idućih godinu i pol dana - ako se u međuvremenu ne raspišu prijevremeni izbori - pozicionirati prema HDZ-u i SDP-u glavni reprezenti interesnih skupina na čelu s Crkvom. U razgovoru sa 12 sugovornika pokazalo se da ni Sanader ni Ivica Račan ne uživaju povjerenje ni u jednom od osam glavnih udruženja koja predstavljaju gotovo cijelo biračko tijelo.

Prevareni i izigrani

“Isti su”, poručuju predstavnici branitelja, radnika, umirovljenika, mladih, rodilja, žena... I Račanova i Sanaderova vlada iznevjerila je njihova očekivanja: nisu stvorili uvjete za pristojan život. Većina naših sugovornika nema običaj sugerirati svojem članstvu za koga konkretno glasovati, a u sadašnjoj situaciji, kažu, čak i kad bi se morali za nekoga zauzeti, ne bi znali za koga.

A situacija je, nakon tri i pol godine Račanove vlade i dvije i pol godine Sanaderove vlade, kažu, porazna. Dvije trećine od milijun umirovljenika živi ispod praga siromaštva od 1600 kuna. Mirovine novih umirovljenika dosegle su jedan od najnižih prosjeka - 1250 kuna. Broj nezaposlenih u posljednje tri godine pao je neznatno, ali se i dalje vrti oko 300.000. Od

UMIROVLJENICI Problem: Nepravedan izračun mirovina Rješenje: Usklađivanje s rastom plaća

SINDIKATI Problem: Nizak standard Rješenje: Kvalitetna strategija razvoja

CRKVA Problem: Pitanje oduzete imovine Rješenje: Povrat imovine

BRANITELJI: Problem: Nezaposlenost branitelja Rješenje: Osmišljeni program

SEKSUALNE MANJINE: Problem:Niska prava homoseksualnih parova Rješenje: Zakon o registriranom partnerstvu

ukupnog broja zaposlenih njih čak 200 tisuća prima plaću manju od dvije i pol tisuće kuna, što je minimalni iznos za potrošnju jedne osobe. Ispodprosječne plaće dobiva 66,5 posto zaposlenih, prema podacima iz prošle godine. Socijalnu pomoć dobiva 118 tisuća ljudi, koja za radno sposobnu osobu iznosi 400 kuna mjesečno. Pet posto radnika ili 170 tisuća članova obitelji tih radnika živi na granici siromaštva.

Umirovljenici koji čine čak jednu trećinu biračkog tijela osjećaju se prevarenima i izigranima i od prvog HDZ-a, i od Račana i od Sanaderova HDZ-a. Do 2000. umirovljenici su uglavnom bili, kao što su pokazala mnoga istraživanja, glasači Franje Tuđmana, potom su 2000. podržali šesteročlanu koaliciju, a 2003. glasali su za svoju interesnu stranku HSU i potom sklopili sporazum s pobjedničkim HDZ-om. No, kaže Vladimir Lokmer, predsjednik Matice umirovljenika koja okuplja 220 tisuća umirovljenika, umirovljenici su danas razočarani tim savezom.

Bunt umirovljenika

Odluka Sanaderove vlade da promijeni formulu usklađivanja mirovina sa sadašnje koja ju obvezuje na povećanje penzija u skladu s rastom plaća, na tzv. švicarski model, bila je kap koja je prelila čašu. Od tada traje bunt Hrvatske stranke umirovljenika čiji zastupnici u Saboru više ne glasuju za sve Vladine prijedloge kao partneri HDZ-a nego “prema svojoj savijesti”.

Lokmer i predsjednik HSU-a Vladimir Jordan ne odstupaju od jednog: na sljedećim izborima podržat će onu političku opciju koja im ponudi najviše.

- Mi iz Matice pozvat ćemo naše članove da glasuju za HSU. Ja sam u duši socijaldemokrat, ali nisam siguran bih li zato podržao suradnju sa SDP-om. Ono što me zanima je program za umirovljenike, otvoreni smo za svaku stranku - kaže Lokmer, a predsjednik stranke umirovljenika Jordan dodaje kako na lokalnim razinama koaliraju i sa SDP-om i s HDZ-om na temelju programa i da će tako biti i na nacionalnoj razini.

Iako je Sanaderova vlada nesumnjivo učinila neke pozitivne korake, kao što je početak procesa povrata duga, statistički podaci vrlo su loši. Ako Sanader ne pokaže barem naznake realizacije svojih glavnih obećanja - od radikalnog smanjenja nezaposlenosti i poreza do povećanja standarda - kritika najvećih sindikata koji okupljaju oko 450 tisuća članova bit će sve žešća. Iako se oni tradicionalno ne opredjeljuju već pokušavaju zadržati nezavisnu poziciju - premda su na izborima 2000. lobirali za smjenu HDZ-a - svojim kritičkim istupima prema jednoj stranci nedvosmisleno će poslati poruku svojim članovima.

- Sanaderova vlada prečesto iskorištava sindikate - kaže Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata koji okuplja približno sto tisuća članova i dodaje - Slikaju se s nama, ali na drugoj strani ne postoji pravi socijalni dijalog. U reformama i projektima u kojima bismo trebali zajedno sudjelovati nitko nas ne zove, ali unatoč tome možete se kladiti da će premijer svaki svoj istup završiti frazom da “socijalno partnerstvo nema alternative”.

Skidanje odgovornosti

Ljudi su zbunjeni, kažu: “Vidjeli smo vas na televiziji s predstavnicima Vlade kako se smijete”. Istina je drugačija: Vlada ne smatra sindikate ravnopravnim partnerima nego nas uzima kada treba. A, mi jednostavno moramo razgovarati, ne možemo odbiti razgovor. Iako našim članovima ne govorimo za koga treba glasati, smatramo ih razumnima. Znat će procijeniti tko je što napravio, a tko njeguje figuru i pozu - kaže Sever.

Iako i on misli da Sanaderova vlada samo deklarativno podupire socijalno partnerstvo, Ivan Tomac, vršitelj dužnosti najveće sindikalne središnjice SSSH, otvoreno simpatizira premijera.

- Nisam zadovoljan radom Sanaderove vlade, ali Sanader kao premijer sa svojim stavovima i retorikom ima moju apsolutnu potporu. Zna stati na loptu i procijeniti i priznati pogrešku. U mojim očima on stoji visoko, ali Vlada, ministri i rad ministarstava, to je veliki problem - kaže Tomac koji ipak misli da će Sanader teško skinuti sa svoje vlade odgovornost za socijalno raslojavanje, niske plaće, visoke troškove života, visoku korupciju... Svaki dan je, kaže Tomac, stanje sve lošije.

- Ljudi će opet glasati protiv, glasat će protiv HDZ-a - prognozira Tomac.

Razočaranje u dvije glavne političke opcije koje, unatoč ideološkim razlikama, naši sugovornici doživljavaju kao dva ogranka iste organizacije zato što ni jedni ni drugi nisu poboljšali kvalitetu života njihovih članova, dovodi do porasta inicijativa za formiranjem trećih opcija. Simpatije koje su kod građana dobili Boris Mikšić, Jambo, Vesna Škare-Ožbolt potiču vodeće ljude u sindikalnim krugovima da obnove stare ideje stvaranja sindikalne izborne liste. Premda uoči izbora 2003. nije uspio složiti listu, Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske, opet je u akciji okupljanja kolega iz sindikata da izađu na izbore.

- Sindikati se moraju aktivno uključiti u ove izbore. Ni HDZ ni SDP do sada nisu učinili dovoljno za rješavanje gospodarskih i socijalnih problema - kaže Kunst.

Braniteljske udruge, čiji su članovi donedavna bili isključivo desno biračko tijelo, najsklonije HDZ-u, danas su ogorčene i razočarane odnosom državne vlasti prema braniteljima - kako one SDP-ove, tako i one HDZ-ove.

- Političke opcije su jednostavno izgubile branitelje i morat će se dobro pomučiti da ih vrate. Očekujemo da će sada, uoči predizborne godine, početi poboljšavanje odnosa s nama, no mi smo se već dobro opekli - kaže Đuro Dečak, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca veterana. SDP je, kaže, vodio rigoroznu politiku prema braniteljima, koja je vodila smanjenju i brisanju brojnih braniteljskih prava. HDZ je, pak, samo kozmetički popravio stanje.  - Obični branitelj treba konkretne mjere, on želi sigurno radno mjesto. Zaposlite tridesetak tisuća nezaposlenih branitelja i riješili ste branitelje! - poziva Dečak.

Standard žena

Razliku izmeđ SDP-a i Sanaderovog HDZ-a više ne vide ni u Ženskoj mreži Hrvatske, koja je uoči izbora 2000. žestoko pozivala na rušenje HDZ-a koji je, kaže koordinatorica Bojana Genov, stanje ženskih prava potpuno unazadila i dovela do kompletne patrijarhalizacije društva.

- No, sada više nema razlike. SDP je za vrijeme koalicijske vlasti napravio ogromne korake nakon onih mračnih godina, donio je zakone i uveo institucionalne okvire te “oslobodio” sferu ženskih prava. Novi HDZ je to nastavio, ali ključni je problem i dalje neriješen - standard žena, njihovo zapošljavanje i ekonomska sigurnost - kaže Bojana Genov. Društvo je, kaže, u cjelini siromašno, a žene su značajno siromašnije od prosjeka. Iako su rodilje i majke bile ciljano biračko tijelo HDZ-a uoči prošlih parlamentarnih izbora, kojima je HDZ obećao, i ispunio, povećanje rodiljnih naknada, one nisu zadovoljne učinjenim.

- Nije riješen naš ključni problem, a to je, ukratko, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života i davanje važnosti obitelji koju ona zaslužuje - ističe Renata Jelušić, predsjednica udruge Roda. SDP je napravio gaf smanjenjem porodiljnih naknada koji, vjeruje Jelušić, više niti jedna stranka sigurno neće ponoviti. HDZ je opet, ističe, ukinuo projekt obrazovanja dadilja, koje su Hrvatskoj itekako potrebne.

- Povećane su porodiljne naknade, ali one su i dalje nedovoljne za normalan obiteljski život tijekom dopusta. Majke se stoga moraju daleko ranije vratiti na posao. Gornji limit najveće moguće naknade, osobito za drugih šest mjeseci, koji iznosi 2500 kuna, u najmanju bi ruku morao biti povećan - ističe Jelušić.

Ni udruga Iskorak, koja zastupa seksualne manjine, neće sugerirati članstvu za koga konkretno glasovati, iako predsjednik te Udruge Dorino Manzin ističe kako se SDP do sada definitivno pokazao kao najviše “gay friendly” stranka. Mreža mladih Hrvatske, koja okuplja 40 udruga, uopće se ne opredjeljuje za političke opcije, iako su mladi, kako kaže predsjednik Tomislav Tomašić, opterećeni brojnim problemima, osobito velikom stopom nezaposlenosti i nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja.

CRKVA, Anna Maria Gruenfelder, katolička teologinja: Mudri biskupi morat će još dugo opsluživati desnu klijentelu Opis premijera Sanadera idealan je katoličkom tipu političara. "Gdje ste ga samo našli demokršćanin, praktični vjernik, iz svećeničke obitelji...", prepričao nam je nedavno jedan hrvatski biskup razgovor sa svojim europskim kolegom. I ta se slika, gotovo u cjelosti, moűe preslikati na cijeli HDZ, kojega personificira aktualni premijer. Glave bi mu mogao doći najviöi crkveni vrh s eventualnom novom defnicijom "grijeha struktura", koja je, kako neki tvrde a njen autor kardinal Bozanić ne priznaje, bila jedna od poluga za rušenje Tuđmanova HDZ-a s vlasti 2000. godine. Kardinal Bozanić je u to vrijeme bio kritiziran iz redova same Crkve da je na vlast doveo "komunjare, kao öto je i on sam”! I oni crkveni krugovi koji su polagali nade u političku smjenu 2000., vrlo se brzo razočarali u neodlučnost i neučinkovitost lijeve koalicije. - Crkva se ne mjeri samo po vrhu. Ispod ranga kardinala Bozanića situacija je prilično tmurna, siva do crne boje. To se može razumijeti i u političkom smislu. Kardinalov kolega po službi, nadbiskup splitski i kolege biskupi njegove ideološke frakcije od 2001. nisu ništa naučili, niti su barem razmišljali o svom odnosu prema međunarodnom sudu, prema načelima sudstva i prava općenito. Za njih su interesi Hrvatske iznad prava i űrtava, a nacionalni interes im zamjenjuje etiku. Taj  stav ima joö stanovitu podröku nekih glasača, koji se moűda i sami boje za sebe i imaju razlog bjeűati od suda pravde. Dakle, desnica biti će jos dugo prihvatljiva politička opcija i mudri biskupi moraju opsluűivati i tu, inače ionako veoma zahvalnu, klijentelu - misli katolička teologinja Anna Maria Gruenfelder.  Osim pukog političkog opredjeljenja, postoji i dio "trgovine" između Crkve i onih koji žele biti na vlasti. Tako je sada pred Sanaderom, tj. HDZ-om veliki problem da udovolji velikim apetitima za povrat imovine, dionice Croatia Osiguranja i tako zadovolji crkveni vrh. Koji, kao öto se vidjelo, u trenu moűe promijeniti odluku s koje strane vjetar puše i kolebljivi jezičac na vagi budućih izbora okrenuti u stranu onih drugih.   (Darko Pavičić)