  |
 |
| |
|
| <<< Natrag |
Datum objave: 2.3.2005 Rubrika: Novosti |
|
|
|
|
|
|
 ZAGREB – Ženska mreža Hrvatske, koja okuplja 46 udruga,
pozvala je svoje članice na prosvjed pred Vladom i Saborom na Međunarodni
dan ženskih prava i mira, 8. ožujka. Prosvjed je motiviran naznakama
mogućeg ukidanja prava na medicinski potpomognutu oplodnju i prava na
pobačaj, ali su poruke što ih članice Ženske mreže žele javno uputiti
izvršnoj i zakonodavnoj vlasti šire, i odnose se na položaj žena u
politici i društvu, te njihovu zastupljenost u tijelima vlasti.
– Duboko smo zabrinuti zbog situacije koja se događa u Hrvatskoj, a ide na štetu ženskih prava, te zbog činjenice da se u Hrvatskoj ne poštuju ni zakoni niti temeljni dokumenti poput Nacionalne politike za ravnopravnost spolova – ističe Biserka Momčinović iz Ženske mreže. Ona kaže kako se prosvjedom pred Banskim dvorima zapravo nastoji problematizirati praksa da u pomoćnim tijelima Vlade i pojedinih ministarstava, koja utvrđuju prijedloge novih zakona – bilo u području obrazovanja ili demografske politike – mahom sjede osobe koje su pripadnici vjerskih zajednica, ili pak stručnjaci koji su izabrani po kriteriju da podržavaju unaprijed određene ideje. Osim posljednjih neugodnih javnih ispada i olako izrečenih teza oko umjetne oplodnje, kojima su – ističe Momčinović – narušena temeljna ženska prava, Žensku mrežu brine i činjenica da njihovi prijedlozi oko promjena u obrazovnom sustavu u smislu rodne osjetljivosti nisu prihvaćeni, dok se s druge strane pojavljuju za njih neprihvatljive tendencije oko uvođenja seksualnog odgoja. Nisu prošli niti prijedlozi Ženske mreže o uvođenju ženskih kvota u izborno zakonodavstvo, iako se sudjelovanje žena u tijelima lokalne vlasti kreće od šest do najviše 13 posto. U izvršnoj vlasti njihova je zastupljenost daleko manja. – To je diskriminacija. Jasno je da uz takve postotke žena u tijelima vlasti ženski interesi ne mogu biti odgovarajuće zastupljeni, bilo da se radi o mamografiji ili dječjim vrtićima – ističe Biserka Momčinović. Ona kaže kako i postojeće zakonodavstvo obvezuje predlagatelje lista da vode računa o zastupljenosti spolova, ali bez sankcija, pa ova odredba gubi smisao. Budući da je udio žena u ukupnom stanovništvu 52 posto, bilo bi primjereno da na kandidacijskim listama na predstojećim izborima bude barem 40 posto žena, zaključuje predstavnica Ženske mreže. Premda ne očekuju da će na svoj prosvjed privući mnogo ljudi, u Ženskoj mreži smatraju bitnim skrenuti pozornost javnosti na odgovornost Vlade za opći javni diskurs prema pravima žena. Na prosvjed su pozvane i saborske zastupnice, te sve članice Ženske mreže. Organizatori smatraju značajnim takvo obilježavanje 8. ožujka, jer je, kažu, riječ o zanemarenom datumu, koji je prokazan kao komunistički, ali je zapravo dan kada treba podsjećati i upozoravati na narušena prava žena. Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ |
