Najveće
razlike u plaćama su upravo u stranim tvrtkama u kojima muškarci u
prosjeku zarađuju 29,8 posto više nego žene. I istraživanje portala
MojPosao je pokazalo da su žene za isti posao u prosjeku plaćene 19,4
posto manje nego muškarci
ZAGREB
– Najveća razlika između muškaraca i žena u Hrvatskoj vidljiva je u
ekonomskoj sferi. Ta je razlika jasno uočljiva iz samo nekoliko
primjera. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u siječnju
je nezaposlenih žena bilo 185.213 dok je nezaposlenih muškaraca 56.000
manje. Dakle, među nezaposlenima, žena je 58,7 posto, a muškaraca 41,3
posto. Ironično govoreći još bi se moglo zaključiti da je ova godina
počela dobro za nezaposlene žene. Naime, prema podacima Ženske mreže
Hrvatske objavljenima u Izvještaju o stanju ženskih ljudskih prava u
Hrvatskoj za 2005. godinu prosječni udio žena među nezaposlenima bio je
59,3 posto, a u pojedinim regijama i 65 posto.
Da je zaposlenost žena niska potvrđuju i podaci koje je u utorak
objavio Forum žena SDP-a. Stopa zaposlenosti žena u Hrvatskoj iznosi
samo 45 posto, što znači da je više od pola radno sposobnih žena
nezaposleno. Prosjek Europske unije je 55 posto, a cilj zacrtan u
Lisabonskom razvojnom planu EU-a je da do 2010. godine zaposlenost žena
dosegne 60 posto. Taj su cilj već dosegle Danska, Švedska, Finska,
Velika Britanija, Nizozemska i što je za Hrvatsku posebno zanimljivo
tranzicijska Estonija. Najdalje od ostvarenja lisabonskog cilja su
Grčka, Španjolska, Malta, Irska i Poljska.
Najveće razlike u informatici
Na ekonomsku neravnopravnost žena ukazalo je i nedavno istraživanje
internetskog portala MojPosao. Taj je portal proveo opsežno
istraživanje na 7.203 ispitanika i ispitanice na 147 radnih mjesta, a
rezultati su pokazali da su žene za isti posao u prosjeku plaćene 19,4
posto manje nego muškarci. Najmanja je razlika na početku radne
karijere (13 posto), a najveća između 8. i 11. godine radnog staža (20
posto). Gledano po kategorijama najveća razlika je u poslovnom
savjetovanju i ispitivanju tržišta – čak 44,7 posto. Slijede opskrba
energijom i vodom s 40,7 posto i proizvodnja i prerada prehrambenih
proizvoda s 36,8 posto. Najmanje razlike su u proizvodnji strojeva i
uređaja (3,2 posto), izdavaštvu (3,3 posto), a ispodprosječne razlike
zabilježene su i u državnoj upravi (9,2 posto). Gledano prema
zanimanjima najveće razlike zabilježene su kod inženjera informatike
gdje su muškarci plaćeni 56,1 posto više nego inženjerke. Žene su sl
Povijest stara 149 godina
Međunarodni dan žena slavi su u spomen na 8. ožujka 1857. godine kada
su u New Yorku protestirale tekstilne radnice tražeći bolje uvjete rada
i više plaće. Demonstrantice je policija rastjerala. U New Yorku se
1908. godine, ponovo 8. ožujka, zbio i prosvjedni marš 15.000 žena koje
su tražile kraće radno vrijeme, bolje plaće, pravo glasa i zabranu
dječjeg rada. Socijalistička internacionala je na kongresu u
Kopenhagenu na prijedlog Clare Zetkin odlučila da će se jedan dan
obilježavati kao Međunarodni dan žena, ali nije odredila točan datum.
Sljedeće godine Dan žena obilježen je u Austriji, Njemačkoj, Danskoj i
Švicarskoj 19. ožujka. Dan žena obilježava se 8. ožujka od 1917. godine
i te se godine zbila vjerojatno najslavnija proslava toga dana. Naime,
žene u ruskom Petrogradu protestirale su protiv rata i vlade, tražeći
bolje radne uvjete i plaće. Njihov protest doveo je do Februarske
revolucije koja je srušila cara, a nazvana je Februarskom zato što je
Rusija tada još koristila stari julijanski kalendar. Ubrzo nakon Prvog
svjetskog rata Dan žena počeo se 8. ožujka obilježavati i u Hrvatskoj.
abije plaćene i na menadžerskim pozicijama i to 47,8 posto, a rijetko se uspijevaju probiti do najviših menadžerskih pozicija.
Razlike i u mirovinama
Istraživanje je razbilo iluziju o stranim tvrtkama kao donositeljima
modernog načina poslovanja i poslovnog razmišljanja. Naime, gledano
prema vlasništvu najveće razlike su upravo u stranim tvrtkama u kojima
muškarci u prosjeku zarađuju 29,8 posto više nego žene. Očito je,
dakle, da među dobre običaje poslovanja stranaca ne treba ubrojiti i
jednakopravnost u plaćanju muškaraca i žena. Razlika u plaćama u
mladosti dovodi do razlika u mirovinama u starosti. Prema podacima
Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za 2004. godinu
starosna mirovina žena bila je 26 posto niža nego starosna mirovina
muškaraca. Ženama ne ide na ruku ni
fleksibilizacija tržišta rada koja, među ostalim, dovodi i do povećanja
broja zaposlenih s nepunim radnim vremenom što ponovo ima posljedice
prilikom umirovljenja. Žene ionako, zbog moguće trudnoće i majčinstva,
teže dobivaju stalno radno mjesto. Analiza francuskog državnog
proračuna za 2000. godinu pokazala je da 30 posto žena i pet posto
muškaraca radi poslove s nepunim radnim vremenom, a većina to ne čini
prema vlastitom izboru. Razlog za slabiji
ekonomski položaj žena krije se i u činjenici da su one masovno
zaposlene kao trgovkinje u velikim trgovačkim lancima i u tekstilnoj
industriji, dakle, u dvije grane u kojima su plaće tradicionalno među
najnižima.