|
|
|
Žene u Hrvatskoj najveću diskriminaciju
trpe na tržištu rada – manje su plaćene od muškaraca i teže
dolaze do posla. Nasilnici ih sve više zlostavljaju, a gorka
je sreća u nesreći da ih barem institucije sve bolje štite.
Ocjena je to ženskih udruga o stanju ženskih prava u
Hrvatskoj.
Obrazovna struktura Među
poražavajućim podacima ističu se oni o broju nezaposlenih –
riječ je o 60 posto. Jednako je alarmantna činjenica da žene u
prosjeku zarađuju 15 posto manje. Zabrinjavajuće je da je
udjel žena koje su nezaposlene dulje od godinu dana čak 61
posto, unatoč tome što je obrazovna struktura nezaposlenih
žena jednaka obrazovnoj strukturi nezaposlenih muškaraca.
Svjesna tog problema, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor
jučer je naglasila da će se prema Akcijskom programu
zapošljavanja, ove godine izdvojiti 370 milijuna kuna za pomoć
pri zapošljavanju najugroženijih skupina.
– U to
spadaju žene starije od 40 godina, koje kad ostanu bez posla,
teško dobivaju novu priliku za rad – kazala je J. Kosor. U
skladu s pozitivnom diskriminacijom žena na tržištu rada,
jučer je predstavljena i publikacija “Proračunom prema
ravnopravnosti spolova”, izdana u sklopu biblioteke Ona
Vladina ureda za ravnopravnost spolova, koja bi trebala
senzibilizirati mjerodavne da analiziraju kako proračun utječe
na život muškaraca i žena.
Diskriminacija – PDV bi
trebao jednako opterećivati sve građane, no žene zarađuju
mnogo manje nego muškarci te njih PDV opterećuje više – dala
je primjer “diskriminacije proračunom” Slavica Kušić,
koordinatorica ženskoga Poduzetničkog centra
Rosa.
Drugi je gorući problem nasilje nad ženama –
prošle je godine doživjelo alarmantan porast od 60 posto,
pokazuju statistike MUP-a. Zastrašujuće su podatke nedavno
iznijeli i predstavnici Ženske sobe: pokušaj silovanja
doživjelo je 13 posto, a silovano je četiri posto žena, i to
od – bliskih osoba.
Ipak, pozitivni su pomaci
zabilježeni u zaštiti žena od nasilja, što se pripisuje
početku provedbe Nacionalne strategije zaštite od nasilja u
obitelji i donošenju Protokola o postupanju u slučaju nasilja
u obitelji. Dugogodišnji problem – diskriminatorno
prikazivanje žena u udžbenicima – i dalje se ne rješava,
upozorava Željka Jelavić iz Centra za ženske studije.
U Hrvatskoj je već godinama zamjetna nevoljkost
institucija, posebice Ministarstva obrazovanja, koje ne
ispunjava preuzete obveze iz Nacionalne politike za promicanje
ravnopravnosti spolova od 2001. do 2005. godine. – Žene su
u udžbenicima u manjini, a prikazane su stereotipno, kao
seljanke koje kuhaju – kaže Ž. Jelavić.
U području
zdravstva ženske udruge najviše zabrinjava podatak da od 34
licencirane ustanove za obavljanje legalno induciranog
pobačaja to ne čini njih čak 33 posto. Iako je u načelu
pozitivno ocijenjeno i otvaranje institucionalnih mehanizama
za ravnopravnost spolova, koordinatorica Ženske mreže Bojana
Genov ističe:
– Oni su tek dekorativne naravi, bez
stvarnih ovlasti, a žene su i dalje
diskriminirane. |
Komentari |
|
|
|
|
|
|
Za deset
godina žene na plaći izgube manji automobil |
|
Premda su obrazovanije od muških kolega, žene i u
Hrvatskoj zarađuju manje od muškaraca. Razlika u plaći kreće
se od 10 do 15 posto i povećava se s pozicijom radnog mjesa.
Na nižim razinama muškarci i žene podjednako zarađuju, ali
kako se žene krenu penjati po hijerarhijskoj ljestvici, teže
im je sustići muške kolege. U Hrvatskoj žene u prosjeku
zarađuju oko 460 kn manje. Tako tijekom deset godina rada,
žene izgube oko 55 tisuća kn ili manji automobil. Prošli
tjedan objavljena analiza DZS pokazuje da je najveća razlika
između žena i muškaraca registrirana u zračnom prijevozu. Dok
muškarci zarađuju oko 9700 kuna mjesečno, žene kući donose oko
5.000 kuna. Ne stvara se razlika samo u zraku nego i na zemlji
muškarci u duhanskoj industriji vrijede 30 posto više nego
žene te zarađuju 7100 kuna prema 5500 ženskih
kuna. |
|