'Ženska mreža' je u službi pojedinih političkih opcija

Takozvana politika koordinatorice Ženske mreže Bojane Genov, po svojoj frazeologiji, više je u službi pojedinih političkih opcija nego u interesu promicanja politike ravnopravnosti spolova. To svakako govori više o osobi koja predstavlja Žensku mrežu, a manje o sadržaju samog dokumenta

U ponedjeljak je svečano predstavljena Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006-2010. Sabor ju je usvojio 13. listopada, a dokument sadržava niz od 145 mjera za poboljšanje položaja žena. O provedbi i prijeporima vezanim uz Strategiju za Vjesnik govori Helena Štimac-Radin, predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova.
• Što očekujete od dokumenta?
- Provedbu mjera koje sadržava Nacionalna politika i konkretne pomake u politici ravnopravnosti spolova. Također, da svi nadležni društveni čimbenici uključivši državna tijela, ali i organizacije civilnog društva, pitanju ravnopravnosti spolova pristupe kao političkom pitanju bitnom za daljnji razvoj demokratskih procesa u zemlji.
• Udruga B.a.b.e. je pohvalila dokument, dok je Ženska mreža Hrvatske izdala priopćenje u kojem se ograđuje od dokumenta. O čemu je riječ?
- Najblaže bi bilo reći da je riječ o nesporazumu, no, na žalost, riječ je zapravo o politiziranju koordinatorice Ženske mreže. Već i površan pregled ovog dokumenta jasno pokazuje da su ne samo veliki broj mjera nego i cijela poglavlja uvrštena upravo na temelju prijedloga brojnih nevladinih organizacija, članica Ženske mreže Hrvatske. Takozvana politika koordinatorice Ženske mreže Bojane Genov, po svojoj frazeologiji, više je u službi pojedinih političkih opcija nego u interesu promicanja politike ravnopravnosti spolova. To svakako govori više o osobi koja predstavlja Žensku mrežu, a manje o sadržaju samog dokumenta.
• U Izvješću Europske komisije za 2006. spominje se Strategija, ali i drugi napori Vladina ureda za ravnopravnost spolova. Jeste li zadovoljni kako je vaš rad percipirala Komisija?
- Zadovoljna sam utoliko što je istaknuta važnost nove Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova, kao i isticanje mjera koje ona sadrži. Zadovoljna sam također i spominjanjem Ureda u pozitivnom kontekstu, iako bi, naravno, s obzirom na važnost ove teme, kao i kontakte Ureda s predstavnicima Europske komisije, bila zadovoljnija da je u Izvješću više prostora posvećeno temi ravnopravnosti spolova za koju Komisija tvrdi da je jedna od središnjih tema u njezinoj politici proširenja.

Branka Valentić