Komemoracija žrtvama inkvizicije

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama idealan je da se prisjetimo žena koje su spaljene kao vještice

Tijekom srednjeg i početkom novoga vijeka na našim je prostorima ubijeno, prema nekim izvorima, 7000 osoba, većinom žena, zbog optužbe da su vještice. Neke su žene bile »krive« jer su previše lijepe, druge jer su ružne, neke su bile prebogate, neke presiromašne. Sama činjenica da su žene, bila je dovoljna da netko prijavi nesretnicu i da se pokrene proces. Dr. Suzana Kulović, psihijatrica iz Centra za mentalno zdravlje i ljudska prava, smatrala je da je važno, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. studenoga, prisjetiti se tih strašnih zločina nad ženama i zamisliti se nad njima. Stoga je došla na ideju da se toga dana održi komemoracija ženama, žrtvama inkvizicije, naslovljena »Zaboravljeni femicid«.
»Broj žrtava, koje su različite u raznim povijesnim izvorima, nije najvažniji. Najvažnija je nepobitna činjenica da je mnogo nevinih, najviše žena, zvjerski mučeno i ubijano u srednjem i ranom novom vijeku. Presudnu je ulogu u tome imala Sveta inkvizicija, istražno tijelo Rimokatoličke crkve«, rekla je Kulović. Dodala je da je progon postao strašnim nakon što je tiskan priručnik »Malleus Maleficarum« zvan Malj za vještice u komu se, među ostalim, navodi da je »žena prema svojoj naravi instrument Sotone«.
»Osim objavljivanja masovna zločina, rodno specifičnog genocida-femicida, i odavanja počasti žrtvama, cilj akcije je i prozivanje odgovornih koji se stalno pozivaju na povijesni kontekst koji bi valjda trebao biti isprika za zločin«, istaknula je Kulović. Napomenula je da je papa Ivan Pavao II. u svom Angelusu 12. ožujka 2000. tražio oprost za grijehe Crkve, među ostalim i za inkviziciju i odnos prema ženama, a nakon toga se čulo da je taj njegov čin možda bio ishitren.
»Na tragu takva povijesna odnosa, prema ženama su i današnje teškoće koje imaju žene. Tradicionalni patrijarhalni odnosi su sveprisutni u našem društvu, ali oni su jednostavno neodrživi, jer su protivni kako hrvatskom tako i Ustavu Europske unije koji jamče jednakopravnost spolova«, rekla je Kulović. Prema njezinu mišljenju, ustrajanje na održavanju stereotipnih rodnih uloga u obitelji koje se uglavnom sastoji od ženskog trpljenja muškog nasilništva radi održanja svetog braka i cjelovitosti obitelji, besmisleno je i može imati koban ishod. Prečesto se u crnim kronikama dnevnih novina može pročitati kako je neku ženu mučki ubio muž nakon godina zlostavljanja. »Najčešći oblik kršenja ljudskih prava u Europi je nasilje nad ženama. Sve religijske tradicije nisu fer prema ženama i u svakoj od njih je sadržano mnogo toga što onemogućava ostvarivanje ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova«, istaknula je Kulović.

Zašto baš 25. studenoga
Taj je datum odabran za obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je 1960. godine brutalno ubio diktator Trujillo u Dominikanskoj Republici. Na prvom sastanku feministica Latinske Amerike i Kariba, održanom u Bogoti 1981. godine, dogovoreno je da se taj datum počne obilježavati kao takav.

Sunčica Dolušić