|  |  | 20. 11. 2003. |  | broj 117 | ||
|  |  |  |  |  |  |  | 
|  |  |  |  Udžbenici za povratak u 19. stoljeće  Kampanjom Ide vrijeme, prođe rok… Ženska mreža Hrvatske još 
      jednom je upozorila na zastarjelost nastavnih sadržaja i metoda i istakla 
      zahtjeve za hitnim promjenama Nataša Petrinjak  Brojke 
      i postoci i opet svjedoče - 63% svih nezaposlenih u Hrvatskoj su žene, 28% 
      žena ne prima nikakve prihode, 76% onih koje rade primaju plaću nižu od 
      hrvatskog prosjeka, u ovogodišnjoj izbornoj kampanji za parlament broj 
      kandidatkinja smanjen je gotovo za pola… Mnogo je odgovora na pitanje 
      zašto je tomu tako, ali jedan od glavnih svakako je onaj - zato jer su nas 
      tako učili! Zato što obrazovni sustav još i danas od prvog razreda osnovne 
      škole naučava da su muškarci sposobni biti aktivnim članovima društva, a 
      žene dostatne tek za rađanje i kućanske poslove. Zato što se u nas 
      tiskaju, i od Ministarstva prosvjete dobivaju dozvole za upotrebu, 
      udžbenici u kojima postoji zadatak s pitanjem - tko što ima u obitelji: 
      dijete od desetak godina koje odgovori, na primjer, da mama ima auto 
      izlaže se riziku da dobije jedinicu. Točan odgovor, naime, glasi da mama 
      ima valer za tijesto, žlicu, peglu i škare, a tata ima auto, pilu, ručni 
      sat i češalj (?!). ''Mnogo se govorilo o promijeni forme, ali vrlo malo o promijeni sadržaja, posebno ne o diskriminaciji žena, manjinama, osobama s invaliditetom… Simptomatično je da se neke teme stalno i uporno izbjegavaju'' - upozorila je Željka Jelavić, voditeljica Ženske mreže Hrvatske na nedavno održanom okruglom stolu Ide vrijeme, prođe rok… predstavljajući u Zagrebu istoimenu šestomjesečnu kampanju. ''Serija okruglih stolova u sedam gradova u Hrvatskoj i likovne radionice pod nazivom Drugačiji svijet je moguć pokazali su nam da se u svakodnevnom životu vrlo uspješno održava uvjerenje da nikakve promijene nisu potrebne, ali i da postoji veliki broj onih koji ponuđene sadržaje udžbenika smatraju krajnje neprimjerenima'', kazala je Jelavić. Muškarci ratuju i vladaju, žene odgajaju i kuhaju Rezultate analize udžbenika koje je svojedobno pokrenula i o kojima je 
      već više puta opširno izvještavano, Sanja Sarnavka predstavila je i tom 
      prilikom potvrđujući tako hladnokrvno ignoriranje nadležnih institucija 
      zbog čega djeca i danas uče da je djevojčicama jedini cilj pobijediti na 
      kakvu izboru ljepote i potom se udati, a dječacima postati dobrim 
      ratnicima. ''Ako je suditi po sadržaju udžbenika, mi još živimo u 19. 
      stoljeću u kojem muškarci jašući na konjima ratuju, a žene na tronošcima 
      muzu krave. Naša djeca u školama ne uče o novim zanimanjima, novim 
      dostignućima, o seksualnosti nema jedne jedine riječi'' - po tko zna koji 
      put ogorčeno je ponovila Sanja Sarnavka. ''Prema našim udžbenicima'', 
      nastavila je Sarnavka, ''i živimo na selu i volovskim zapregama obrađujemo 
      polja, ne postoje rastavljene osobe, obitelji s jednim roditeljem ili 
      usvojena djeca, nema gluhih ili slijepih, nema žena znanstvenica, 
      književnica, umjetnica''. Škole uvažavanja i solidarnosti Iz izlaganja Ljubice Vrsaljko Matijević, pravobraniteljice za djecu, 
      Gordane Lukač Koritnik, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Milana 
      Polića s Pedagoške akademije u Puli, mogli smo doznati sve o zakonskim 
      zamkama koje priječe realizaciju reforme, ali i proizvoljnu destrukciju 
      čak i kada postoji zakonski okvir, poput odluke katedre Obiteljskog prava 
      na Pravnom fakultetu u Zagrebu da novi Zakon o ravnopravnosti spolova ne 
      uvrsti u obaveznu ispitnu literaturu. Neugodnu pozornost na okruglom stolu 
      privukla nam je urednica ''Školske knjige'', koja je pozvana da prikaže 
      nekoliko novih knjiga te nakladničke kuće u kojima se stidljivo prikazuju 
      i obitelji usvojitelja, slijepa djevojčica, a ima i priča o tome kako se 
      rađaju djeca. Svoju prezentaciju započela je s nekoliko netočnih navoda - 
      da se o problemima školskih udžbenika piše sporadično i to kada se novinar 
      ili novinarka osobno nađu u poziciji roditelja, da nedostaju analize 
      udžbenika i da je nemoguće udovoljiti svima jer je teško u udžbenicima 
      prikazati svu šarolikost životne stvarnosti! Zbog točnog informiranja 
      javnosti i općeg napretka recimo da je pregled arhive Zareza dovoljan da 
      se utvrdi kako je o navedenim problemima pisano kontinuirano i da su 
      tekstove pisali novinari i novinarke koji još nisu bili ili još nisu 
      roditelji. Nadalje, na samom je okruglom stolu bilo navedeno nekoliko 
      analiza školskih udžbenika, a više nas zanima zašto se takva posla dosad 
      nije prihvatila sama ''Školska knjiga''? I na kraju, Hrvatska, naravno, 
      nije jedina zemlja na svijetu u kojoj žive ljudi različitih rodova, boje 
      kože, državljanstava, vjera, svjetonazora… Ta šarolikost prisutna je u 
      većini ostalih zemalja i njihovi urednici školskih biblioteka, vjerojatno 
      za plaću koju primaju, obavljaju taj težak posao - proizvode knjige koje 
      djecu uče o postojanju različitosti.  Ženska mreža Hrvatske | |||
|  |  |  |  |  |  |  |