17.12.2004.
   
  Položaj ženâ u vjerskim zajednicama
 
 

 
U povodu Međunarodnoga dana ljudskih prava 8. prosinca u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu održan je zanimljiv okrugli stol na temu Položaj žena u vjerskim zajednicama u organizaciji Vladina Ureda za ljudska prava. O tome pitanju raspravljale su pripadnice sedam najbrojnijih vjerskih zajednica u Hrvatskoj koje su se složile s ocjenom da sve više žena zauzima važna mjesta kako u društvu tako i u vjerskim zajednicama, no složne su i da se ti procesi kreću sporo uz mnoge probleme i pogrješna shvaćanja. Sestra Rebeka Anić, zamjenica ravnatelja Franjevačkoga instituta u Splitu, istaknula je da se u Hrvatskoj još borimo za zastupljenost žena u politici, znanosti. "Žene koje rade još snose teret kućanskih poslova, imaju slabije plaćena zanimanja, teže mogućnosti napredovanja. Još se često može čuti da nešto jest za žene ili nešto nije za žene", naglasila je sestra Rebeka. Podsjetila je i na feminističke rasprave koje su se vodile u odnosu na žene i muškarce. "Prema onome što ja vidim, središnje je pitanje postoje li razlike između žena i muškaraca ili su oni jednaki", upitala je sestra Rebeka. Usvojena je teorija, objasnila je, da su žene na ljudskoj razini jednake s muškarcima, dok su na društvenoj razini podređene.
Predstavnica islamske zajednice moalima Lamija Alili govorila je o ženama u islamskoj prespektivi. "Prosvjedi ženskih pokreta protiv lošega statusa žena dugo su bili usmjereni na jedan osnovni zahtjev - jednakost žena. To je potpuno opravdano s aspekta jednakosti šansa, plaća. Ali prema islamu, to ne može biti cilj. Potrebno je uz jednakosti, očuvati pravo na razliku. Cilj žene ne može i ne smije biti da postane muškarac", istaknula je Lamija Alili. Prema islamu, objasnila je, žena je istinska gospodarica u domaćinstvu i pravo djeteta da mu majka ispunjava vrijeme važnije je pravo od mnogih drugih prava koje se danas smatra dragocjenima. "Tko god misli da je u islamskome društvu žena uvijek bila slaba, ugrožena", istaknula je Lamija Alili, "taj ne poznaje kako funkcionira muslimanska obitelj." No dodala je kako to ne znači da u prošlosti nije postojao, ili da danas ne postoji, strašan tretman nekih žena od strane njihovih muževa unatoč izričitoj kuranskoj zapovijedi da se poštuje ženina imovina i da se prema njoj ljubazno odnosi. Islam je ženama podario potpunu ekonomsku neovisnost, naglasila je Alili, a traženje jednakih znanja osnovna je religijska dužnost svakoga muslimana, i žene i muškarca. Objasnila je također i tradiciju pokrivanja glava muslimanskih žena te je istaknula da su pokrivanje kose žene usvojile kao sastavni dio života i znak umjerenosti. Kao poseban znak skrušenosti pred Bogom.
Jasminka Domaš iz Židovske zajednice objasnila je da je u židovstvu žena izvor plodnosti, blagostanja ljudske vrste, čovječanstva. Njezin je djelogrug vjerski, etički i nacionalni. "U židovstvu su bitna dva elementa: dom i hram. Za razliku od drugih religija, između doma i sinagoge znak je jednakosti. Za dom su vezani neki od najvažnijih obreda", istaknula je Jasminka Domaš. Kod židovske se žene, objasnila je, iznimno cijeni njezina intelektualnost. Prema riječima Jasminke Domaš, židovske žene sve više unutar zajednica, općina preuzimaju vodeću ulogu. "U rabinskim su učilištima u SAD-u danas više od 50 posto studenata žene, budući rabini", istaknula je Jasminka Domaš. Predstavnica Saveza baptističkih crkava iz Rijeke dr. Lidija Matošević istaknula je da je žena, jednako kao i muškarac, odgovorna za sebe i svoj život. Ona je, kao i muškarac, pozvana potpuno samostalno odlučivati o sebi pa tako i o svojoj religioznosti. Dodala je kako se čini da je, kao i u mnogim drugim pitanjima, poruka Isusa Krista, na koju se kršćanstvo s ponosom poziva, poruka o jednakopravnosti žene i muškarca, pred Bogom i u svim segmentima života, ponekad plodnije tlo pronašla u sekularnim institucijama, nego u samoj Kristovoj Crkvi. Upitala se je li feminizam rješenje. "Do neke mjere sigurno da. I to ako se pod feminizmom podrazumijeva pokret za jednakopravnost žena i muškaraca. No ako feminizam znači, a ponekad znači, umjesto vjere u muškoga Boga, vjeru u ženskoga Boga - odnosno iz toga izveden zaključak kako je sada došlo vrijeme da mi žene zauzmemo mjesto muškaraca, da je konačno došlo vrijeme ženske vladavine - onda to nije rješenje", naglasila je dr. Matošević. Svećenica Ljiljana Berić iz Evangelističke crkve istaknula je kako je uloga žene u obitelji najvažnija, a obitelj ne može opstati bez žene koja nije samo izvor ljubavi, topline, vjere i dobrote nego je i oslonac svakom članu obitelji...
Pretplatite se na Fokus
 
 
 
  Željka Lezaić  
     
 
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
 
     
     
     
     
     
     
     
     
  I  
     
     
     
     
     
     
     
 
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
  Položaj ženâ u vjerskim zajednicama  
  Željka Lezaić