FEMINIZAM - GUDRUN SCHYMAN, POLITIČARKA KOJA JE ŠVEDSKU
NAPRAVILA VODEĆOM ZEMLJOM U RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

Žene traže cijelu plaću i pola moći

MIT O ŠVEDSKOJ Istina, ja sam predstavnica zemlje za koju mnogi smatraju da je raj na zamlji što se ženskih prava tiče. Nedavno smo i od UN-a dobili priznanje da smo prvi u svijetu po poštovanju ženskih prava. No, moram vas razočarati, to je mit
NEOPROSTIVO Kad bi švedska ministrica izjavila da ustaje kad u prostoriju uđe muškarac, izgubila bi i ministarstvo i mjesto u javnom životu. Kad bi u Švedskoj neki političar poručio kolegici "manje pričaj, više rađaj", stranka bi ga odmah povukla s položaja i omogućila mu drugi još i bolji

Proteklog tjedna u našem je gradu boravila istaknuta švedska političarka Gudrun Schyman, koju smatraju jednom od najzaslužnijih za postizanje spolne (rodne) ravnopravnosti ne samo u švedskom parlamentu nego i u švedskom društvu.
U švedski parlament Gudrun Schyman ulazi 1988., da bi u razdoblju od 1993. do 2003. bila i predsjednica švedske Stranke ljevice. Za čitavo vrijeme svog političkog djelovanja aktivno je uvodila i provodila feminističke principe, što je rezultiralo činjenicom da je Švedska danas vodeća zemlja u svijetu što se tiče ravnopravnosti spolova.
U naš grad ova švedska feministica (i već godinama jedna od najpopularnijih žena u Švedskoj) stigla je na poziv Udruge za razvoj civilnog društva i promicanje ženskih prava Domine, a u sklopu svog boravka u petak je u Vili Dalmaciji održala predavanje na temu "Moć, patrijarhat i politika - tko odlučuje?"

Žensko tijelo postaje bojno polje

Vaš politički angažman mogao bi se opisati kao promocija feminizma kroz lijevu političku misao. Zašto ste izabrali takvu političku platformu?
- Feminističke principe sam uvodila prvenstveno zato da izbjegnem da u tom klasičnom piramidalnom patrijarhalnom sustavu odluke donosi samo mali broj ljudi na vrhu. Stranku ljevice sam izabrala ne samo zato što su takva politička uvjerenja bliska mojima već i zato što lijeve stranke lakše od desnih prihvaćaju ovakve iskorake.
Tko treba odlučivati?
- Mislim da se svi slažemo s osnovnom idejom demokracije, a to je da smo svi jednako vrijedni. Neke zemlje su u tome otišle dalje, neke malo manje, ali nešto je zajedničko svim društvima: muškarci su svuda na vlasti, to je stvarnost. Čak i u klasnoj strukturi društva - ako društvo podijelimo na gornju, srednju i radničku klasu - u svakoj su klasi muškarci iznad žena, i po plaćama i po moći. To je ono što zovemo "obrazac rodne moći" i zato politiku moramo osloboditi patrijarhata.
Što je najgore, upravo se posljednjih deset godina na globalnoj razini događa nešto što ja nazivam međunarodnim "korakom unatrag" za žene.
Kako to mislite?
- U posljednjih deset godina u raznim dijelovima svijeta ojačao je religijski fundamentalizam koji ženama, među ostalim, ukida pravo na slobodni pobačaj. U Europi se za to vrijeme događa veliki zamah prostitucije i traffickinga. U svakom međunarodnom konfliktu - a vi ste to lijepo mogli vidjeti u Bosni - žensko tijelo postaje bojno polje, na način da se događaju "taktička" masovna silovanja. U porastu je i obiteljsko nasilje između četiri zida, u kojemu obično stradavaju žene.
Ipak, upravo se Vaša zemlja uzima za primjer društva koje je otišlo najdalje u izjednačavanju prava spolova?
- Istina, ja sam predstavnica zemlje za koju mnogi smatraju da je raj na Zemlji što se ženskih prava tiče. Nedavno smo i od UN-a dobili priznanje da smo prvi u svijetu po poštovanju ženskih prava. Moram vas razočarati, ali to je mit.
Možete li malo detaljnije raskrinkati taj mit?
- U Švedskoj mi tu neravnopravnost vidimo na tržištu rada. Prvo, jaz između plaća muškaraca i žena za ista radna mjesta se ne smanjuje nego čak povećava. Drugo, mnoge žene poslodavci pitaju prije zaposlenja planiraju li imati djecu, a to je i zakonom zabranjeno. I treće, puno više žena nego muškaraca radi poslove s pola radnog vremena, što znači da je među ženama veća nesigurnost.
Dobro, je li ostalo išta od tog mita o naprednoj Švedskoj?
- Ono što je dobro jest činjenica da u Švedskoj ipak postoji razumijevanje, na razini zajednice, da smo rodno ravnopravni. Još samo da se to načelno razumijevanje prelije u praksu, odnosno na tržište rada.
Vas prati glas da ste svojom feminističkom politikom u samo nekoliko godina izmijenili ne samo spolnu strukturu švedskog parlamenta nego i dominantni način razmišljanja u Vašoj zemlji. Kako ste to tehnički izveli?
- Nije to samo u nekoliko godina i nisam bila sama. Kao što možda znate, Švedska je druga zemlja u Europi, iza Finske, u kojoj su žene izborile pravo glasa, još 1921. godine, a ja tada nisam bila ni rođena.
Negdje 1994. su žene u švedskim političkim strankama počele inzistirati na ženskom pitanju i na tom valu sam ja 1996., uz suglasnost stranačkih kolega i kolegica, napisala u stranačkom programu da smo mi feministička stranka.

Odjednom su svi postali feministi

Kako je to odjeknulo?
- Neki su mislili da ćemo na tome izgubiti glasove jer je feminizam i u Švedskoj u nekim glavama bio nepoželjna riječ. I tamo je bio stereotip da su feministice nekakve nasilne rugobe koje mrze muškarce i žele prisvojiti svu moć. Ali kad su druge stranke vidjele da mi dobivamo na popularnosti, onda su i one usvojile feminizam i upisale ga u stranačke programe, poput socijaldemokrata koji su naša najveća stranka. Liberali su rekli da su oni oduvijek bili feministi, kao i Zeleni. I demokršćani su pokušali nešto slično, ali na tako kompliciran način da to nisam uspjela zapamtiti. Predsjednik desne stranke mi je rekao da je on individualno feminist, ali to nisu upisali u svoj program. Uglavnom, odjednom su se svi u zemlji počeli izjašnjavati kao feministi, samo što nisu znali što to znači.
Kako biste Vi politički definirali feminizam?
- Najvažniji politički zahtjev feminizma mogao bi se sažeti u rečenicu: "Mi želimo cijelu plaću i pola moći!" Ako ćemo ići u detalje, želimo da se zaustavi eksploatacija ženskog tijela, odnosno prostitucija - ne znam je li znate, ali Švedska je prva zemlja u svijetu koja je uvela zakon po kojem se kazneno goni korisnika seksualnih usluga, dakle muškarca. I konačno, hoćemo dnevne boravke za djecu jer želimo raditi!
Koje su bile praktične posljedice Vašeg angažmana u švedskom političkom životu?
- Već sam rekla da su stranke prihvatile naš feministički program te su počele raditi tzv. mješovite stranačke izborne liste, na način da je na prvome mjestu bio muškarac, na drugom žena, na trećem muškarac, na četvrtom žena..., pri čemu su i dalje na vrhu lista uglavnom bili muškarci. Tako smo u nekim strankama imali 44 posto žena, u nekima i 50 posto; više kod lijevih nego kod desnih stranaka. Postigli smo da i u ministarstvima mora biti 50 posto žena. Dakle, to smo sve imali još sredinom 90-ih godina. A danas, deset godina kasnije, što imamo? Već sam rekla: globalni "korak unatrag"!
Prije nekoliko godina u Hrvatskoj se dogodilo da tadašnja ministrica obrazovanja javno kaže kako je njoj posve normalno da žena ustane kad u prostoriju uđe muškarac. Što bi se dogodilo u Švedskoj da tako nešto izjavi neka švedska ministrica?
- Da tako nešto izjavite ili samo da tako mislite, vi ne biste mogli biti ministar u Švedskoj.
Ne samo što ne biste mogli biti ministar; s takvim idejama i nazorima vi uopće ne biste mogli dobiti mjesto u švedskom političkom životu.

Političarka ipak više strada od političara

Nešto kasnije u Hrvatskom saboru se dogodilo da istaknuti zastupnik vladajuće stranke prekine jednu oporbenu zastupnicu riječima: "Manje pričaj, više rađaj!" Je li tako nešto moguće u Švedskoj?
- U Švedskoj? On bi se morao povući sa svog položaja čak i ako to ne želi jer bi mu njegova stranka to naredila. Ne samo da bi morao dati ostavku već bi bio izložen silnim kritikama javnosti te bi bio potpuno isključen s političke scene.
Kod nas se, međutim, dogodilo da taj zastupnik politički napreduje i postane član Vrhovnog suda?
- Vidite, takve situacije se događaju i u Švedskoj, ali samo s muškarcima. Kad neka političarka pogriješi, ona obično biva degradirana u svojoj stranci i političkom životu. Ali ako sličnu pogrešku napravi političar, on biva maknut s trenutnog položaja, ali mu njegova stranka često omogući drugu funkciju, čak i višu od prethodne. Na žalost, ni Švedska nije imuna na takve stvari.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2005.