Čitaj: organizacije 7: Prikupljanje sredstava.

U vrijeme kad se donatori povlače, a drugi izvori prihoda još nisu dostupni, organizacije - u borbi za preživljavanje, prigrle ideju skupljanja sredstava.

Neke teme bi trebalo prodiskutirati i na neka pitanja odgovoriti prije no što se bacimo na aktivnosti prikupljanja sredstava:

• da li je samo po sebi razumljivo biti financiran/a?
• razlozi za financiranje
• razlozi za nefinanciranje
• potencijalni financijeri/ke i njihove karakteristike
• što jedna NVOa treba za uspješno prikupljanje sredstava?

Da li je samo po sebi razumljivo biti financiran/a?

Prirodno rađanje jedne NVOe (vidi: dinamika: forsirani razvoj NVOa) znači akcijsku grupu volontera/ki koji/e su ogorčeni zbog nekog društvenog problema. Članovi/ce su inspirirani/e idealima, marljivo rade i ponekad postignu uspjeh. Grupe koje imaju uspjeha će proširiti svoje aktivnosti i privući više ljudi, a ponekad i druge da se pridruže. Prvi uspjesi često znače razbijanje šutnje o nekom problemu i kroz mogućnost stavljanja teme na politički i dnevni red javnosti.

Javno priznanje za rad grupe je jedan od prvih rezultata.

U jednom manje-više normalnom životnom ciklusu NVOe to je trenutak kada subvencioniranje postaje tema u okviru grupe. Vlada i lokalne vlasti bi možda bili voljni subvencionirati troškove najma prostora ili ureda, ili možda jedno plaćeno mjesto koordinatora/ice.

U društvima gdje su akcijske grupe rođene u konfliktima rata, pokušaja olakšavanja patnji izbjeglica ili seksualno zlostavljanih žena, subvencioniranje je često dostupno već u vrlo ranoj fazi. Internacionalne organizacije prepoznaju da je pomoć očajnički potrebna, pa grupe koje mogu pomagati i dobivaju sredstva. Takve se grupe rapidno transformiraju u NVOe, izabirući pravnu formu pogodnu za primanje novaca. Takve okolnosti vode do toga da se subvencioniranje počne smatrati normalnim.

Kada se konflikt smiri, strani donatori/ce se obično povuku, iako još uvijek mnogo problema treba rješavati, ostavljajući iza sebe mlade NVOe bez novaca na koji su navikle. Povlačenje relativno obilnih grantova čini ih ranjivima i bez obrane. Većina tih grupa i organizacija jedva da je znala za periode rasta i sazrijevanja, a da uopće nije bilo novaca. Što raditi bez novca? Kako preživjeti?

Razlozi za financiranje

Dolazeći iz situacije u kojoj novac uopće nije bio dostupan, financiranje otvara perspektive za mnogo toga željenog:

• bazične stvari kao što su ured, materijali, aparati, mogućnost konzultiranja stručnjaka/inja, prebacivanje dijela posla kao što je računovodstvo na ugovor.
• to može organizaciji dati nešto održivosti i omogućiti da energiju usmjeri na same ciljeve.
• subvencioniranje je oblik priznanja i organizaciju može učiniti legitimnom u očima drugih strana.
• proizvodi mogu biti prodani po nižoj cijeni i time dostupni većem broju ljudi.

Drugi razlozi što je subvencioniranje dobrodošlo su ti što:

• plaćeni poslovi ženama pomažu njihovoj ekonomskoj neovisnosti,
• mogu povećati njihov društveni utjecaj.

Za organizacije koje se suočavaju sa povlačenjem izvora prihoda, pitanje subvencioniranja je pitanje zadržavanja ili gubljenja plaćenih poslova, zadržavanja ili gubljenja stanovanja i zadržavanja ili gubljenja aktivnosti koje koštaju novaca.

Razlozi za nefinanciranje

• Biti financiran/a znači biti odgovoran, pisati izvještaje, ulagati vrijeme i energiju u financiranje i odgovornost.
• Biti financiran/a znači kontrolu, pravila, biti začahuren. Davanje novca kritičnim grupama od strane donatora/ica može biti način da ih se kontrolira.
• Biti financiran/a može na duge staze značiti narušavanje pionirskog mentaliteta, organizacijske kulture koja ljude ohrabruje da troše svoju neobuzdanu energiju, te daju najbolje od sebe u nemogućim vremenima. Biti subvencioniran/a znači prelaz u drugačiji organizacijski identitet, od akcijske grupe prema profesionaliziranoj NVOi, postati dio mainstreama.

Biti financiran/a bi trebalo zahtijevati stvarnu odluku, razmatranje argumenata vezanih za prednosti slobode i za prednosti komfornijih mogućnosti.

Potencijalni financijeri/ke i njihove karakteristike.

Grubo razlikovanje između različitih financijera/ki subvencijama može se napraviti ovako:

• nadnacionalni financijeri/ke, kao što je Europska zajednica
• strane razvojne donatorske organizacije, kao što su Oxfam, Novib
• nacionalne vlade ili lokalna vladina tijela
• veliki fondovi kao što su Ford, van Leer, Rockefeller, koji su izvorno vezani za trgovinu i industriju
• organizacije koje dolaze iz trgovine i industrije
• privatni fondovi (organizacije građana, sindikati, crkve, profesionalna udruženja itd.)
• privatne osobe

U svim slučajevima ključno pitanje jest: kako ćemo platiti to što smo financirani/e.

• Vlada ili lokalne vlasti.
  U zemljama u kojima civilno društvo još nije široko prihvaćeno i cijenjeno polje aktivnosti, vlada neće biti navikla trošiti novac na organizacije koje su kritične prema njezinoj politici i pokušavaju je prisiliti na dobru vladavinu. NVOe će umjesto toga prije smatrati protivnicima nego logičnim partnerima u društvenom razvoju.
  U procesu tranzicije prema demokraciji i razvoju civilnog društva vlada može postepeno postati prijateljskija prema NVOama, ali još uvijek sumnjičava prema njihovom političkom kutu gledanja. Najvjerojatnija forma subvencioniranja bit će male sume novca, podjednako raspoređene svim vrstama igrača u civilnom društvu. Nevladine razvojne organizacije, NVRO, orijentirane prema razvojnim ciljevima imat će isti status kao NVOe s ciljevima socijaliziranja.
  Ako NV(R)Oe svejedno žele vladino financiranje, trebale bi biti pažljive što se tiče uvjeta. Državne institucije rade u okviru pravila koja nisu uvijek lako spojiva sa onima u NVOama. Vrsta kontrole i količina papirologije koja prati vladino financiranje može sasvim dobro uništiti apetite za subvencioniranjem.
• Trgovina ili industrija.
  Neke velike multinacionalne kompanije imaju sredstva sa autonomnom upravom (gore spomenuti fondovi kao što su Ford i Rockefeller). Oni subvencioniraju projekte koji se uklapaju u njihove prioritete i zadovoljavaju njihove standarde kvalitete. Nema baš nikakve veze s biznisom. Krasno!
  Ali druge kompanije iz trgovine i industrije koje su voljne financirati neku organizaciju će za uzvrat imati nekakve zahtjeve. Najmanji je taj da se rad te NVOe iskoristi za svrhe odnosa s javnošću. Efekti na javnu percepciju o organizaciji koju se s tim povezuje trebali bi isto biti pitanje za razmatranje
• Privatni fondovi.
  Neki od njih su veliki, osiguravaju velika sredstva, dok manji obično daju za ograničene projekte, sa ograničenim iznosom novca, na ograničeni period. Neke od njih osiguravaju novac za projekt i režijske troškove, a mnogi radije financiraju aktivnosti, bez režijskih troškova. Svaki fond ima svoje kriterije i svoja pravila. Ako NVOa može pronaći sredstva povezana sa njihovim ciljevima, financiranje može biti privlačna mogućnost za obje strane.
• Privatne osobe.
  Širom svijeta privatni donatori/ce zajedno čine slijedeću piramidu:
  10 % njih sakupi 60% prihoda, 20 % sakupi 20%, a 70 % privatnih donatora/ica prikupi 20% od ukupne sume. Ova piramida znači da je potrebno nekoliko velikih donacija kako bi se sakupila razumna ukupna suma.
  Privatni donatori/ce su vrlo dobar izvor finaciranja u svakoj zemlji. Nalaženje prikladnih grupa je ključna aktivnost, što može biti vrlo vremenski zahtjevno.
  Ljudi žele dati zato što vjeruju u određene ciljeve, zbog svoje društvene odgovornosti, zato što znaju nekoga u organizaciji. Nekad daju zato što odaju štovanje tradiciji, daju jer se davanjem osjećaju dobro, zato što žele pripadati drugim ljudima ili zato što su zamoljeni da daju. Skupljanje sredstava od privatnih osoba trebalo bi se bazirati na potrebama onih koji/e mogu dati.

Što jedna NVOa treba za uspješno prikupljanje sredstava?

Stvaranje pametnih uvjeta i razvijanje pravog stava, to su dvije najveće neophodnosti za uspješno prikupljanje sredstava.

Prikupljanje sredstava trebalo bi raditi jedino pod slijedećim uvjetima:

• bez rizika da će financiranje smanjiti dostupnost
• bez rizika od nekompatibilnog utjecaja donatora/ica na politiku NVOe
• bez rizika da će to naštetiti kredibilnosti NVOe
• ravnoteža vremena, novca i ljudske energije da bi se dobilo financiranje i sama sredstva
• NVOa bi trebala biti sposobna ravnati prikupljenim sredstvima i biti spremna da bude transparentna i odgovorna.

Prikupljanje sredstava zahtijeva specifičan stav prema novcu i prema traženju novca. Ono nudi drugima mogućnost investiranja u stvari koje život čine vrijednim. To je investiranje u jedan odnos sa nekim od koga se traži davanje i razumijevanje zašto bi oni zaista i mogli dati. Predstavnici/e organizacije bi trebali pronositi osjećaj da je financiranje šansa pridružiti se poslu organizacije, putem novca.

Za one koje zanima više o prikupljanju sredstava:

www.grassrootsfundraising.org
Kim Klein: Fundraising for social change. Jossey Bass, NY, 2000.
Henry A. Rosso: Achieving excellence in fundraising. Jossey Bass, NY, 1991.