Uvod
Pozitivni pomaci u stanju �enskih ljudskih prava dogodili su se na podru�ju za�tite od nasilja nad �enama � po�etak provedbe Nacionalne strategije za�tite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine te dono�enje Protokola o postupanju u slu�aju nasilja u obitelji.
Naznaku pozitivnih promjena zna�ilo je i stvaranje Koordinacije za ostvarenje ustavnog na�ela ravnopravnosti spolova, u kojemu se o�ituje voljnost na suradnju Ureda za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Odbora za ravnopravnost spolova hrvatskog Sabora i �lanice CEDAW Odbora UN sa Hrvatske sa �enskom mre�om Hrvatske kao najve�im dijelom organiziranog �enskog pokreta u RH. Sa �aljenjem moramo konstatirati da nakon prvotnog entuzijazma Koordinacija u drugom dijelu godine nije uspjela ostvariti niti jedan zajedni�ki susret �to je zasigurno usporilo i ote�alo napore u provedbi ciljeva nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.
Najve�a kr�enja �enskih ljudskih prava doga�aju se sustavno u okviru odgojno � obrazovnog procesa, u kojemu nema seksualne edukacije niti edukacije o rodnoj ravnopravnosti, te su �kolski ud�benici prepuni diskriminativnih obrazaca i stereotipa u direktnoj suprotnosti sa obvezom RH kao potpisnice Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije �ena.
1. Institucionalni mehanizmi
Mada se �esto isti�e kako je dono�enje Zakona o ravnopravnosti spolova i stvaranje institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova veliko dostignu�e na uspostavi rodne ravnopravnosti u RH, napominjemo kako su ti mehanizmi tek okvir za mogu�a postignu�a.
Zakon o ravnopravnosti spolova
Zbog gre�ke u proceduri dono�enja, zakon nije usvojen kao organski zakon i uskla�ivanje ostalog zakonodavstva sa ovim zakonom je nemogu�e (mada to Zakon propisuje u �lanku 36.). Sam zakon je vrlo te�ko primjenjiv u praksi. Jedini �lanak zakona koji ima predvi�enu sankciju jest odredba po kojoj svi pravni subjekti u vlasni�tvu dr�ave i sa javnim ovlastima moraju donijeti planove djelovanja i posebne mjere za uspostavu ravnopravnosti spolova. Ured za ravnopravnost spolova, nadle�an za odobravanje ovih mjera, nije odobrio niti jedan zaprimljeni plan djelovanja, te smatramo da je time obeshrabrio obveznike zakona da ga uop�e i poku�aju provesti. U me�uvremenu je nepostupanje zakonskih obveznika po �lanku 11. do�lo u zastaru, pa je taj �lanak, koji je jedini BIO operabilan, izjedna�en po mogu�nosti primjene sa ostalim neprimjenjivim odredbama.
Kako je Zakon o ravnopravnosti spolova donesen u nepropisanoj proceduri i neprimjenjiv je u gotovo svim svojim odredbama � osim �to su osnovani pravobraniteljstvo i Ured � �enska mre�a razmatra mogu�nost da potakne ispitivanje ustavnosti Zakona o ravnopravnosti spolova, te suo�i politi�ke aktere sa izborom dono�enja pristojnog zakona ili gubitka (ikakvog) zakona koji je deklarativne i dekorativne naravi.
Ured za ravnopravnost spolova
Ured za ravnopravnost spolova osnovan je kasnije od zakonom odre�enog roka. Uredu su za rad dodijeljena mala prora�unska sredstva, presporo se kadrovski popunjavao stru�nim suradnicama te je zbog ka�njenja s po�etkom njegova rada do�lo do prekida kontinuiteta sa radom Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Sve ovo dovelo je do razmjerno sporog razvitka djelovanja Ureda usprkos naporima njegove predstojnice. Ured nema dostatne financijske, ljudske i prostorne kapacitete za obavljanje poslova koji su u njegovoj nadle�nosti prema Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova i prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, kao i ostalim obvezama koje proizlaze iz zada�a proiza�lih iz procesa pridru�ivanja EU.
Ured nema dovoljno sredstava za vlastite ili svojim sredstvima podr�ane, javne kampanje nevladinih organizacija kojima bi utjecao na javnu percepciju �enskih ljudskih prava. Usprkos tome, Ured je tijekom 2005. godine sufinancirao sedam naslova koje su izdale �enske organizacije u ukupnom iznosu od 120.000 kuna.
Zabrinjava �injenica da Ured za ravnopravnost spolova gotovo dvije godine nakon osnutka nema web stranicu, te je tako �iroj javnosti nedostupan uvid u podru�je djelovanja, aktivnosti i postignu�a Ureda. Na taj je na�in i Godi�nje izvje��e Ureda ostalo nedostupno javnosti.
Ured za ravnopravnost spolova naj�e��e je bio prisutan u javnosti putem svojih medijskih istupa tijekom 2005. godine u kojima je kritizirao paralelno izvje��e �enskih nevladinih organizacija CEDAW Odboru UN u sije�nju 2005. godine, te porukama strankama da na kandidacijske liste na lokalnim izborima uvrste �to vi�e �ena.
Valja zamijetiti da je Ured je pokazao energi�nu aktivnost u poticanju osnivanja �upanijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova. Me�utim, zabrinjava �injenica da on nema kapaciteta, niti stvarne nadle�nosti, da odr�i organizacijsku ili programsku povezanost sa tim povjerenstvima.
Ured je nositelj izrade programa �Gender Equality / Jednakost spolova� koji nosi prora�unska sredstva u iznosu od 50 milijuna � koja �e biti na raspolaganju Hrvatskoj od 2006. godine. U proces definiranja i izrade projekta trebao biti uklju�en �irok krug vladinih i nevladinih institucija, �to se jo� nije dogodilo. Vjerujemo da �e se tijekom 2006. godine desiti pozitivni pomaci na tom podru�ju u suradnji s �lanicama �enske mre�e Hrvatske.
Nevladine organizacije uklju�ene su preko jedne predstavnice u proces dono�enja prijedloga nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje 2006. - 2010, zapo�et u rujnu 2005. godine.
Usprkos objektivnih i subjektivnih pote�ko�a u djelovanju, Ured za ravnopravnost spolova pokazao je spremnost da svojim prisustvom podr�i akcije, edukacije i promotivne skupove �enskih nevladinih organizacija, te da saslu�a njihove prijedloge za provo�enje aktivnosti u cilju pobolj�avanja statusa �enskih ljudskih prava u republici Hrvatskoj. Isto tako �enska mre�a Hrvatske pri�eljkuje da se odnosi s Uredom za ravnopravnost spolova razvijaju u smjeru uva�avanja i punog priznavanja ekspertnih znanja i vje�tina aktivistkinja ste�enih dugogodi�njim radom na promicanju �enskih ljudskih prava.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ostvaruje redovitu suradnju sa nevladinim organizacijama primaju�i pojedina�ne slu�ajeve kr�enja prava te sudjeluju�i u javnim doga�anjima nevladinih organizacija usmjerenima na edukaciju o �enskim ljudskim pravima.
Pravobraniteljica je podr�ala zakonodavnu inicijativu �enskih nevladinih organizacija o zakonskom normiranju broja �ena na kandidacijskim listama za lokalne izbore, te je posredno, pokretanjem javne rasprave, odgovorila na inicijativu �MH o promjeni Nacionalne klasifikacije zanimanja. Pravobraniteljica se je aktivno uklju�ila u javnu raspravu o modelu seksualne edukacije u �kolama, mada nije nikada svojim nalazom odgovorila na zahtjev da ispita sukladnost programa Teen Star sa antidiskriminacijskim normama.
Javnost je djelomi�no izvje�tavana o radu pravobraniteljstva putem web stranice, na kojoj su objavljena iscrpna godi�nja izvje��a pravobraniteljice. U doba kada se razmjerno malim sredstvima mo�e informirati javnost putem web stranica smatramo nu�nim da vrijedne doprinose u svome radu ured pravobraniteljice podastre na uvid naj�iroj javnosti.
Medijski istupi pravobraniteljice tijekom 2005. godine odnosili su se na najavu prekr�ajne prijave protiv 2000 javnih ustanova koje nemaju planove djelovanja, na diskriminaciju u oglasima za zapo�ljavanje, nasilje u obitelji, seksizmima u medijima i polo�ajem �ena na tr�i�tu rada.
Smatramo da, sukladno izra�enoj politi�koj volji za uklanjanjem diskriminacije �ena, rad ureda pravobraniteljice zahtijeva vi�e prora�unskih sredstava i zaposlenih djelatnika.
Pravobraniteljstvo relativno sporo odgovara na dopise, upite i pitanja pristigla iz �enskih nevladinih organizacija, ali je istovremeno uvijek spremno na savjetovanje u direktnom kontaktu te na izmjenu informacija. Prema saznanjima aktivistkinja Mre�e, pravobraniteljica brzo reagira na zahtjeve �rtava diskriminacije. Pravobraniteljica se je tako�er spremno odazivala na akcije, edukacije i promotivne skupove �enskih nevladinih organizacija.
Ukupna je ocjena da je pravobraniteljstvo u�inilo iskorak u vidljivosti problematike �enskih ljudskih prava u ovoj godini te da bi bilo po�eljno da medijski bude jo� prisutnije.
Ured za ljudska prava
Ured za ljudska prava ostvario je odli�nu suradnju sa �enskim nevladinim organizacijama, posebice sa mre�om Petra za suzbijanje trgovine �enama. �enske organizacije uklju�ene su u dono�enje prijedloga mjera i politika, te sura�uju sa Uredom na pojedina�nim slu�ajevima.
Ured za ljudska prava podr�ao je inicijativu �MH da se normira broj �ena na kandidacijskim listama.
Odbor za ravnopravnost spolova hrvatskog Sabora
Usprkos svojim nominalnim zada�ama i ovlasti, Odbor je slabo uklju�en u zakonodavnu proceduru, jer prekasno dobiva prijedloge zakona da bi ih imao prilike razmotriti. Isto tako Odbor, kao preslika odnosa strana�ke mo�i, shva�en je kao dio strana�kih glasa�kih ma�ina, �to je razlog da se nedovoljno posve�uje svojoj osnovnoj zada�i: rodnoj analizi u Saboru proizvedenih materijala i inicijativi koja bi umanjila nesklad u odnosima mo�i izme�u spolova. Stoga je zakonodavna inicijativa �MH o izmjenama i dopunama zakona o izboru �lanova predstavni�kih tijela jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, sna�no poduprta od predsjednice Odbora, do�ivjela neuspjeh na Odboru, koji nije uspio odr�ati sjednicu zbog nedostatka kvoruma.
Predsjednica Odbora iznimno dobro sura�uje sa nevladinim organizacijama.
�upanijska Povjerenstva za ravnopravnost spolova
�upanijska povjerenstva osnovana su slijedom obveze iz Nacionalne politike i uz opetovano tra�enje pravobraniteljice i predstojnice Ureda za ravnopravnost spolova. Smatramo da je jedan od osnovnih problema u radu Povjerenstava taj sto se ve�ina njegovih �lanica/ova imenuje na osnovu pripadnosti politi�kim strankama koje su trenutni obna�atelji vlasti u �upanijskoj skup�tini. Zato se u povjerenstvo imenuju osobe koje imaju vrlo nisku razinu poznavanja problematike ravnopravnosti spolova. Stoga se u povjerenstvima iz mandata u mandat ponovo educiraju na problemima ravnopravnosti i konkretnih pomaka nema. Pored toga nakon promjena vlasti postoji diskontinuitet u postojanju povjerenstva, pa i po nekoliko mjeseci nakon izbora nova povjerenstva nisu imenovana (Osje�ko � baranjska �upanija). U neka povjerenstva uop�e nisu uklju�ene osobe iz nevladinih organizacija, a i kada jesu �esto se doga�a da je njihov doprinos onemogu�avan budu�i da postoji nerazumijevanje i nedostatan uvid u problematiku �enskih ljudskih prava kod ve�eg dijela �lanstva Povjerenstava.
Rad povjerenstava uglavnom se odnosio na obilje�avanje zna�ajnih datuma, rad bitan, ali prigodan i nedostatan. Osim na podru�ju Istarske �upanije, osnovano je malo op�inskih ili gradskih povjerenstava.
ZAHTJEVI
Pravodobno dostavljanje svih prijedloga zakonskih akata institucionalnim mehanizmima za za�titu ravnopravnosti spolova,
Uklju�ivanje institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova u procese dono�enja zakona,
Stvaranje mogu�nosti uklju�ivanja vanjskih �lanova/ica u Odbor za ravnopravnost spolova hrvatskog Sabora,
Osnivanje radnog tijela koje �e sa�initi prijedlog izmjena Zakona o ravnopravnosti spolova,
Osiguranje deklaratorno izra�ene politi�ke volje financijskim pokri�em: pove�anje stavki u dr�avnom prora�unu za institucionalne mehanizme,
Zna�ajniji doprinos Ureda za ravnopravnost spolova razra�enim uputama upu�enim najvi�im �upanijskim tijelima, u kojima �e biti odre�eni na�ini imenovanja �lanica/ova povjerenstava za ravnopravnost spolova, te vi�e napora Ureda na koordinaciji djelatnosti sa lokalnim povjerenstavima,
Podr�ka zahtjevima za profesionalizacijom poslova promocije ravnopravnosti spolova u �upanijama,
Povjerenstvima osigurati mandat nad odobravanjem i kontrolom planova mjera (�l.11. Zakona o ravnopravnosti spolova) za ustanove i poduze�a u vlasni�tvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave
2. Mediji
Mediji su sve vi�e upu�eni u problematiku �enskih ljudskih prava i u svojim informativnim dijelovima uglavnom korektno izvje��uju, a pojedini novinari/ke veoma osvije�teno komentiraju rodnu dimenziju doga�aja.
Pojedini mediji, napose lokalni, dobro prate rad nevladinih �enskih organizacija i institucionalne mehanizme za promociju i za�titu �enskih ljudskih prava. Oprema tekstova, me�utim, �esto ne slijedi sam tekst, pa nije rijetko prona�i fotografije / ilustracije koje sasvim poni�tavaju duh i smisao napisane informacije / komentara. Sve to nam ukazuje na postojanje rodne osvije�tenosti urednika. Usprkos tome �to se neke teme poput nasilja protiv �ena postale prisutnije, zabrinjava nas �injenica da je javna televizija u pristupu temama �enskih ljudskih prava neujedna�ena, te se slobodno mo�e re�i da o tome progovaraju pojedine novinarke, a da se ne radi o promi�ljenoj ure�iva�koj politici. Zabrinjava nas tako�er da se tjednici i dnevnici okre�u tim temama vrlo �esto senzacionalisti�ki, a ne analiti�ki. To je slu�aj i sa komercijalnim televizijama. Ve�ina medija, tiskanih i elektronskih, upotrebljavaju u nazivima zanimanja i uloga imenice i �enskog i mu�kog roda, te su u medijima sve rje�e pojavljuju patronimi. Ipak, �enske se osobe �e��e od mu�kih u medijima spominje samo vlastitim imenima, bez prezimena i titule.
Istovremeno ne postoji nikakvo razlikovanje informativnih i zabavnih sadr�aja, pa se u istom mediju uz visoko rodno senzibilizirani �lanak u tzv. zabavnom dijelu mogu na�i tekstovi i ilustracije u kojima se �ene prikazuju na uvredljiv i jednodimenzionalan na�in, seksualizirano �ensko tijelo koriste kao sredstvo podizanja naklade.
3. Obrazovanje
Na podru�ju obrazovanja nije se desilo gotovo nikakvih pomaka koji su produkt sustavnog rada na realizaciji ciljeva iz Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2001-2005., a koji se ti�u razvijanja programa o sustavnom obrazovanju o ravnopravnosti spolova te poticanju osvije�tenosti za pitanja ravnopravnosti spolova u redovnom obrazovanju na svim razinama.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije ispunilo svoje programske zada�e iz Nacionalne politike 2001-2005 koji se ti�u promjene ud�benika kako sadr�ajno tako i u likovnoj opremi. Ud�benici koji se koriste, a ne odgovaraju uvjetima promicanja ravnopravnosti spolova nisu povu�eni iz upotrebe. Isto tako MZOS nije niti pokrenuo analizu rodno diskriminiraju�ih sadr�aja u ud�benicima
MZOS je odobrio eksperimentalno provo�enje HNOS-a � Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Analiza nevladinih organizacija je pokazala da on nije u potpunosti rodno senzibiliziran, u sadr�ajima se kao dio obaveznog programa ne pojavljuju u zadovoljavaju�em obimu teme koje pridonose razvijanju svijesti o promicanju ravnopravnosti spolova, iako se u uvodnim dijelovima pod nazivom �socijaliziraju�i aspekti HNOS-a� navode kao na�ela pristupa i ravnopravnosti spolova. Ti se sadr�aji ostavljaju kao izborni i to naj�e��e uz nekoliko tema vezanih uz predmet prirode i dru�tva te povijesti. Iz HNOS-a je tako npr. izostao plan za obrazovanje o ljudskim pravima �ena (programska zada�a br.6) ( Valja napomenuti da su u procesu javne rasprava o HNOS-u tijekom 2004. godine predstavnice nevladinih �enskih organizacija u tri navrata informirale predstavnike MZOS- a od kojih je jedan pomo�nik ministra zadu�en za koordinaciju provo�enja HNOS-a o potrebi uno�enja izmjena i pobolj�avanja sadr�aja, �to nije urodilo plodom).Zaklju�ak je NVO-a da se tematici ravnopravnosti spolova u HNOS-u nije pristupilo sustavno, promi�ljeno i ujedna�eno.
Tako�er nisu realizirane programske zada�e koje se vezuju uz analizu sadr�aja znanstveno-nastavnih programa za sustavno obrazovanje u�iteljia/ica razredne nastavne, pred�kolskog odgoja i predmetnih nastavnika/ca. Nadalje, mogu�nost da se implementira sustavan program o ravnopravnosti spolova je propu�tena jer MZOS nije do sada podr�ao otvaranje programa �enskih studija, niti u okviru Bolonjskog procesa iako su svoju inicijativu predstavnice nevladine organizacije Centra za �enske studije predo�ile tijekom posljednje tri godine u vi�e navrata MZOS-u Sveu�ili�tu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
MZOS je osnovalo povjerenstvo za ocjenu programa spolnog odgoja. Me�utim, sastav povjerenstva kao i procedura njegova rada izazvalo je niz kriti�kih primjedbi u javnosti. �enske nevladine organizacije su se usprotivile prijedlogu MZOS-a o sastavu povjerenstva. Nakon niza kontradiktornih odluka, MZOS je kona�no vratilo stvar na po�etak predlo�iv�i spolni odgoj u okviru predmeta zdravstvenog odgoja. Javnosti do po�etka prosinca 2005- godine nisu predo�ene jasne odluke o tome na koji �e se na�in i tko pou�avati seksualni odgoj. Zabrinjava tako�er �to se i nakon niza problemati�nih odluka u radu povjerenstva gotovo ni�ta nije promijenilo na bolje pa je jedan od �lanova povjerenstva prozvao MZOS i ministra zbog netransparentnosti u procesu dono�enja odluka i nepo�tivanja povjerenstva.
U ostvarenje programa koji poti�u ravnopravnost spolova u obrazovnom sustavu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i �porta nije pripremilo u suradnji s udrugom ravnatelja prijedlog provo�enja mjera za�tite u�enica/ka od spolnog uznemiravanja i zlostavljanja kao �to nije izradilo poseban program za za�titu i potporu samohranih majki studentica
U podru�ju - dodatno obrazovanje djelatnika/ca u obrazovanju MZOS nije u suradnji sa NVOima putem tematskih predavanja i radionica o ravnopravnosti spolova, kao �to je bilo predvi�eno dva puta godi�nje, organiziralo izobrazbu o ravnopravnosti spolova i pravilnoj uporabi jezika za razvijanje svijesti za djelatnike/ce u �kolstvu na svim razinama obrazovanja. Mogu�e je dodu�e da su neke �kole samostalno donijele odluku o provo�enju takvih edukacija o �emu �ira javnost nema spoznaja. Nadalje, javnost nije upoznata da li su ipak izra�eni programi promicanja posebnih djelovanja usmjerenih na pobolj�anje polo�aja djevojaka i �ena s invaliditetom niti su realizirani programi izobrazbe odgajatalja/ica i u�itelja/ica u svrhu osvje��ivanja, obrazovanja i uspje�nije integracije djevoj�ica i djevojaka s invaliditetom.
ZAHTJEVI
Uvo�enja na�ela rodne ravnopravnosti u cjelokupni sustav obrazovanja
Uklanjanje rodnih/spolnih stereotipa iz ud�benika i programa
Potpuno i ujedna�eno rodno senzibiliziranje te uvo�enje novih sadr�aja unutar HNOS-a
Sustavno osposobljavanje i usavr�avanje o rodnoj ravnopravnosti i �enskim ljudskim pravima svih unutar sustava obrazovanja i svih odgovornih za objavljivanje ud�benika
Otvaranje �enskih i rodnih studija na hrvatskim sveu�ili�tima kao preduvjet sustavnog i trajnog izvora obrazovanja o �enskim ljudskim pravima
Trajno usavr�avanje i obrazovanje o �enskim ljudskim pravima ne samo nastavni�kog kadra, nego i osoblja dr�avnih tijela, i pravosu�a i akademske zajednice
Licenciranje odgovaraju�ih programa iz podru�ja ravnopravnosti spolova koje provode nevladine organizacije
Uskla�ivanje jezi�nog standarda sukladno politici ravnopravnosti spolova pri izdavanju svjedod�bi i diploma
4. Reproduktivna prava
Pravo �ene da ra�a kada, koliko i sa kime djecu omogu�uje Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu�ivanje o ra�anju djece koji u �lanku 17. jasno ka�e da se poba�aj obavlja u zdravstvenim ustanovama koje ovlasti nadle�no dr�avno tijelo (ministarstvo).
Od 34 licencirane ustanove za obavljanje legalno induciranog poba�aja u RH u sustavu javnog zdravstva 11 njih ili 33 % ne obavlja poba�aj.
Poba�aj je jedna od rijetkih zdravstvenih usluga kojoj se cijena slobodno formira. Cijena varira od 600 kn (Vara�din) do 2400 (Zabok). Mada je u cijenu ura�unata jednodnevna hospitalizacija, od �ene se o�ekuje da 2-3 sata nakon zahvata napusti zdravstvenu ustanovu. Pored zarada na samim zahvatima, ustanove ili lije�nici u njima dodatno zara�uju napla�uju�i ginekolo�ki pregled i /ili ultrazvuk, ne priznaju�i takve nalaze od drugih ginekolo�kih ordinacija.
Podaci o broju poba�aja su nepotpuni i nepouzdani (prema tvrdnji Zavoda za javno zdravstvo, Izvje��e o prekidima trudno�e u zdravstvenim ustanovama 2004.), budu�i da bolnice ne podnose izvje��e o prekidima trudno�e na za to propisanim obrascima. Prema podacima �enskih organizacija nezanemariv broj �ena se radi poba�aja obra�a privatnim ginekolo�kim ordinacijama, budu�i da ih poba�aj ionako ko�ta i da nemaju nikakvu dodatnu njegu niti mogu koristiti pla�enu ura�unatu hospitalizaciju. Pored ovih razloga, poba�aj se preselio u sferu sive ekonomije zbog sna�ne propagande pro life organizacija, koja je prisutna i u prostorima zdravstvenih ustanova u sustavu javnog zdravstva.
Osim �to je legalno inducirani poba�aj �enama sve nedostupniji, nedostupne su i oblici postkoitalne kotracepcije.
Medicinski potpomognuta oplodnja regulirana je zakonom toliko starim da nije bilo mogu�e predvidjeti sve mogu�nosti koje predvi�a medicinski uznapredovala tehnologija, pa se ostvarenje ovoga reproduktivnog prava odvija u okolnostima krajnje pravne nesigurnosti.
Ovu je godinu obilje�ila javna stigma koju je na medicinski potpomognutu oplodnju bacila katoli�ka crkva, proglasiv�i djecu ro�enu uz pomo� medicinskih postupaka stvari, �to je vjerojatno jedan od razloga da se prijedlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji nikako ne nalazi na dnevnom redu Sabora.
U �kolama u obaveznom programu nema seksualne edukacije pa niti osnovnih znanja iz biologije o reproduktivnim organima. Mada je pokrenuta vrlo sna�na inicijativa javnosti da se u �kole uvede seksualna edukacija i mada je MZO� ponu�en program sa�injen od stru�njaka, bilo kakva odluka nadle�nog ministarstva je izostala. U povjerenstvo koje je trebalo odlu�iti o uvo�enju seksualne edukacije uklju�eni su brojni predstavnici Crkve, �to nije bio slu�aj i sa predstvnicama drugih nevladinih organizacija. Program spolnog odgoja Teen Star koji je odobren kao izborni program odre�en je vjerskim dogmama i apstinencijski, a prema mi�ljenjenju pravobraniteljice za djecu u suprotnosti je sa Konvencijom o dje�jim pravima. Usprkos tome nadle�no ministarstvo zadr�alo je program u �kolama, te ne vodi evidenciju o broju obuhva�ene djece niti evaluira program i njegovo provo�enje.
Na zahtjev �enske mre�e Hrvatske Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi da prekine sustavno su�avanje �enskih reproduktivnih prava ministarstvo je putem medija odgovorilo brojnim obe�anjima, ali nije poduzelo niti jednu konkretnu mjeru iz svoje nadle�nosti.
ZAHTJEVI
utvr�ivanje jedinstvene cijene legalno induciranog poba�aja u svim zdravstvenim ustanovama, na na�in da ne bude zdravstvena usluga kojom se ostvaruje profit,
hitno stavljanje u proceduru prijedloga zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji,
u skladu sa �lankom 3. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu�ivanje o ra�anju djece osigurati upoznavanje s metodama i prednostima planiranja porodice putem savjetovali�ta i edukacija u djelatnosti zdravstva, odgoja i obrazovanja i socijalne za�tite.
osiguranje dostupnosti post-koitalne kontracepcije u ljekarnama,
politika zapo�ljavanja ginekologa u zdravstvenim ustanovama licenciranima za legalno inducirani poba�aj na na�in da prethodno isklju�i mogu�nost zapo�ljavanja lije�nika koji su izrazili priziv savjesti,
ekspertizu koja �e ustanoviti kompatibilnost programa Teen Star sa antidiskriminacijskim odredbama hrvatskih zakona,
uvo�enje seksualne edukacije u �kole,
�irenje koncepta na seksualna prava i seksualno zdravlje.
5. Polo�aj �ena na tr�i�tu rada
Udjel �ena u broju ukupno nezaposlenih u RH iznosi prosje�no 59,3 %, a u pojedinim egijama 65% u ukupnom broju nezaposlenih.. Udjel �ena u broju nezaposlenih preko godine dana je 61%, usprkos tome �to je obrazovna struktura nezaposlenih �ena i mu�karaca te njihov prethodni sta� isti.
400.000 ljudi u Hrvatskoj radi na crno, oko 200.000 prima pla�u na crno (bez pla�enih doprinosa i poreza). Veliki broj pravnih subjekata, tako�er i onih u dr�avnom vlasni�tvu, provodi ovu praksu bez ikakve kontrole. Udjel �ena u broju onih koji primaju zakonom zajam�ene najni�e pla�e je 77%.
Anketa o radnoj snazi pokazuje da je 11% �ena zaposleno na vrijeme manje od pune satnice, dok je administrativno prijavljenih 2%. Na taj na�in �ene dominantno sudjeluju u sivoj ekonomiji, �to ih uskra�uje za mirovine ili umanjuje iznose mirovina.
Mu�karci u Hrvatskoj u prosjeku imaju 19,4% vi�u pla�u od �ena. Razlika je najmanja na po�etku karijere kada mu�karci po�inju sa 13% vi�om pla�om u odnosu na �ene, a najve�a izme�u 8. i 11. godine radnog iskustva kada mu�karci imaju 20% vi�u pla�u. �enama je �e��e postavljeno pitanje o obiteljskom statusu. Ono je postavljeno 67% �ena, naspram 56% mu�karaca. Iako razlika nije velika, istra�ivanja ukazuju na to da informacija o obiteljskom statusu ima razli�itu te�inu u slu�aju mu�karaca i u slu�aju �ena. Drugo, uz kandidatkinje za odre�eni posao vezuju se stereotipi koji daju sugerirati da se �ene koje apliciraju za posao percipira druga�ije od mu�karaca, �ak i kad im se ne postavlja pitanje o obiteljskom statusu. Namjera osnivanja obitelji nosi vi�e pote�ko�a za �ene. Najpoznatiji ovogodi�nji slu�aj diskriminativnog postupka poslodavca zabilje�en je u Rijeci, gdje se poslovodstvo tekstilne industrije usudilo tiskati upitnik sa pitanjima o bra�nom statusu, broju djece i planiranju obitelji.
Rezultati istra�ivanja web portala moj posao pokazuju da kad se radi o mu�karcima, kao da je odluka o osnivanju obitelji dodatna potvrda da su zreli i odgovorni. Za razliku od toga, zaposlenim �e �enama obitelj biti trajan izvor dekoncentracije: ne�e se sti�i dovoljno posve�ivati svome poslu, kada postanu majke ne�e mo�i raditi prekovremeno i sl.
Oglasi kojima poslodavci tra�e radnu snagu uglavnom se izra�avaju imenicama zanimanja u mu�kom rodu, mada se za potrebe �i��enja uvijek tra�i �ista�ica, zna�i osoba �enskoga roda.
Mada Zakon o ravnopravnosti spolova u �lanku 13. odre�uje da se oba spola prilikom zapo�ljavanja trebaju tretirati jednako, potporu za ovakav na�in ogla�avanja daje Nacionalna klasifikacija zanimanja, koja je �je norma za sve korisnike kada iskazuju podatke o zanimanjima� (3.3.1. Cilj projektne zada�e NKZ); �.... sredstvo je za sustavno prikupljanje, obradu i prikazivanje informacija o zanimanjima, prikladno sredstvo za upotrebu u slu�bi zapo�ljavanja, sustavu obrazovanja, profesionalnoj orijentaciji i sl. te u dr�avnoj statistici, ostalim statisti�kim istra�ivanjima, znanosti itd.� ( 2. Uvod NKZ).
Sva zanimanja u ovoj nomenklaturi iskazana su imenicama mu�koga roda, izuzev sljede�ih koja su iskazana isklju�ivo imenicama �enskoga roda: primalja, tajnica, sekretarica re�ije, sekretarica, doma�ica zrakoplova, voditeljica u kabini zrakoplova, zemaljska doma�ica, brodska sobarica, stjuardesa, starija zrakoplovna doma�ica, hotelska sobarica, paziteljica djece, dadilja, hostesa, gatara, seljakinja, doma�ica seoskog turizma, vezilja, ku�na pomo�nica, �ista�ica, sprema�ica, pralja i gla�arica.
Kako je ova klasifikacija �sredstvo za upotrebu u slu�bi zapo�ljavanja�, te se sa svojom osebujnom upotrebom imenica mu�kog i �enskog roda koristi u natje�ajima za zapo�ljavanje, onda slu�i za dalju reprodukciju stereotipa o �enskim i mu�kim zanimanjima, te poti�e diskriminaciju �ena prilikom zapo�ljavanja.
U Hrvatskoj je izuzetno niska mobilnost radne snage, koja se nije pove�ala administrativnom odredbom da su zaposlenici du�ni prihvatiti zaposlenje do 50 km udaljeno od mjesta stanovanja.
�ene su u ovom pogledu ranjivije, jer zbog brige o obitelji, djeci i starima, nisu u mogu�nosti da se zapo�ljavaju daleko od doma.
Do kolovoza ove godine Zavod za zapo�ljavanje je provodio Program poticanja zapo�ljavanja. Mjerom D poticano je zapo�ljavanje �enskih osoba iznad 45 godina starosti, te mu�kih osoba iznad 50 godina starosti koje su nezaposlene 6 i vi�e mjeseci. U prvih 6 mjeseci subvencija je bila jednaka bruto pla�i i doprinosima na pla�u temeljem 2500 kuna neto pla�e, a u sljede�ih 12 mjeseci doprinosima na i iz bruto pla�e. Poslodavac je, dakle, imao obvezu zadr�avanja osobe u radnom odnosu najmanje 18 mjeseci, a isto je razdoblje morao zadr�ati i jednaki broj zaposlenih na neodre�eno vrijeme. Od ukupno zaprimljenih zahtjeva za poticaje zahtjeva od poslodavaca, samo 0,095173 % odnosilo se na zapo�ljavanje osoba predvi�enih mjerom D. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odr�anoj 04. kolovoza 2005. godine donijela Odluku o prestanku provedbe Programa poticanja zapo�ljavanja.
Od programa poticanja �enskog poduzetni�tva tijekom 2005. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni�tva provelo je projekt �Poduzetni�tvo ciljnih skupina� , namijenjen poduzetnicima �ija je djelatnost registrirana kao obrt, trgova�ko dru�tvo, zadruga ili ustanova, koji pozitivno posluju, a spadaju u ciljne skupine: branitelji, mladi, �ene, po�etnici te osobe s invaliditetom, a sa maksimalnim iznosom pojedina�ne potpore od 50.000,000 kn.
Vladinom mjerom obaveze da pacijenti na bolovanju du�em od tri sedmice idu na komisiju (koja redovno zaklju�uje bolovanja, a lije�nik primarne zdravstvene za�tite ih ponovo odobrava), teret bolovanja radnika pao je na poslodavca. To dovodi u situaciju kroni�ne bolesnike, kao i one koji njeguju djecu i stare i nemo�ne, dakle �ene, do gubitka zaposlenja.
ZAHTJEVI
u svim slu�benim dokumentima uvesti obvezatnu upotreba i �enskog roda,
poja�ani nadzor poslodavaca u vezi rada na crno,
ukidanje mjere koja normira broj bolesni�kih dana za svaku dijagnozu; kontrola lije�nika primarne za�tite, koja se aktivira u slu�aju uzastupnog otvaranja bolovanja za istu dijagnozu,
uvo�enje posebnih mjera poticanja poslodavaca za zapo�ljavanje ranjivih skupina �ena (iznad 45 godina, provozaposlenih),
pove�anje mobilnosti �ena stvaranjem bolje mre�e socijalnih servisa,
Pove�ati socijalnu odgovornost poslodavaca i vlasnika firmi, od prijavljivanja radnika do smanjivanja rada na odre�eno i sezonsko vrijeme, isplate pla�e u skladu s kolektivnim ugovorima i sl. Utjecaj poslodavaca na �ivote konkretnih ljudi ali i cijelih zajednica je prevelik a izostaje bilo kakva njihova odgovornost za socijalne probleme u zajednici (stanovi, izgradnja infrstrukure, ostale potrebe gradova).
Ustanoviti nagrade za poslodavce koji promi�u ravnopravne odnose I provode mjere za�tite �ena. Promovirati takve poslodavce u uvesti takmi�enje.
6. �ene i politika
Na izborima za lokalnu i regionalnu samoupravu koji su odr�ani u svibnju 2005. u�e��e �ena je bilo tek malo vi�e no na prethodnima, a u formiranim tijelima lokalne i regionalne samouprave rezultati su tek malo bolji od onih na prethodnim izborima.
Prema Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova 2001.-2005. predvi�eno je pove�anje uklju�ivanja �ena u saboru i lokalnim jedinicama na najmanje 30%, izborni rezultati manji od 10% pokazuju da to nije ostvareno.
Prema ciljevima postavljenim u Milenijskim razvojnim ciljevima za Hrvatsku pod ciljem br. 3, podcilj 2, predvi�eno je da se pove�a broj �ena u Saboru, Vladi RH i izvr�nim tijelima jedinica lokalne samouprave do najmanje 50% do 2015.godine. Nejasno je kako se ovo misli posti�i s obzirom na nepostojanje politi�ke volje i svijesti o va�nosti ovog pitanja, pa tako nema niti programa i konkretnih mjera kojim bi se dostigao ovaj cilj.
Inicijativa �MH predlo�ena saborskom Odboru za ravnopravnost spolova za uvo�enje amandmana u Zakon o izboru �lanova predstavni�kih tijela jedinica lokalne i podru�ne samouprave nije nai�la na razumijevanje te je odbijena, kao i sli�an prijedlog dva nezavisna saborska zastupnika u Saboru, mada su inicijativu podr�ali Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade RH.
Zabrinjavaju�e je da ideju o zakonskom normiranju broja �ena na listama nisu pozitivno ocijenili niti mediji ni politi�ki komentatori, a slijedom javnog mnijenja niti politi�arke, argumentiraju�i da bi ovakva odredba bila uvredljiva za �ene i suprotna ustavnom na�elu jednakosti pred zakonom. Oba ova argumenta pokazuju nerazumijevanje i nepoznavanje Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije �ena, koja ka�e da ovakve mjere nisu diskriminacija. Argument uvredljivosti za �ene pored toga razotkriva duboku predrasudu prema mogu�nosti �ena za politiku, jer implicira da u istoj populaciji �ena i mu�karaca nema jednako toliko sposobnih �ena koliko mu�karaca.
Predrasuda prema �enama u politici ugra�ena je i u odredbe izbornih zakona, pa ustavna tu�ba kandidatkinje zato jer je iza njenog imena istaknuta imenica mu�koga roda nositelj liste umjesto nositeljica liste nije uva�ena. Na isti na�in tretirana je i kandidatkinja na predsjedni�kim izborima Doris Ko�ta, iza �ijeg je imena pisalo nezavisni kandidat.
Tijekom izborne utrke na predsjedni�kim izborima kandidatkinje su bile izvrgnute brojnim seksizmima i uvredama temeljem spola na razli�itim razinama, od komentara odje�e u tabloidima do onih izre�enih od predsjednika dr�ave.
Izbori su ponovo pokazali da nema politi�ke volje za mjere kojima bi se postiglo zna�ajnije pove�anje broja �ena na kandidacijskim listama. One zakonske odredbe koje postoje u Zakonu o ravnopravnosti spolova i Zakonu o izboru �lanova predstavni�kih tijela jedinica lokalne i podru�ne samouprave definirane su tako da ne podlije�u pravnim sankcijama u slu�aju njihovog nepo�tivanja. Prigovor lokalne podru�nice IDS iz Malog Lo�inja izbornim povjerenstvima, koji je dobio epilog na Ustavnom sudu, bjelodano je dokazao da su svi zakoni koji reguliraju ovo podru�je deklaratorne naravi i da ni�ta ne obvezuje stranke i predlaga�e lista da na kandidacijskim listama kandidiraju i �ene, �to su predlaga�i lista shvatili i prije ove odluke i na �ak 9% lista nisu istaknuli niti jednu �enu.
Usprkos postojanju mehanizama za ostvarenje ravnopravnosti spolova te posebno u ovom slu�aju za lokalne zajednice va�nih lokalnih �upanijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova, njihov rad je jo� na po�etku i mnoge �ene nisu niti upoznate s eventualnim mogu�nostima prijavljivanja diskriminacije. Uloga lokalnih povjerenstava je oslabljena nepostojanjem financijskih sredstava te tehni�kim uvjetima rada.
�ene nisu dovoljno uklju�ene procese dono�enja odluka na razli�itim podru�jima. Od 14 ministarstava �ene su tek na 4 mjesta (ministrica vanjskih poslova i europskih integracija; pravosu�a; okoli�a; obitelji, branitelja i me�ugeneracijske solidarnosti).
ZAHTJEVI
zakonsko normiranje po kojem na kandidacijskim listama ne mo�e niti jednog spola biti manje od 40%; naizmjeni�no navo�enje �ena i mu�karaca na listama;
obvezatnost po�tovanja poretka sa liste prilikom konstituiranja predstavni�kih tijela,
u svim izbornim zakonima dosljedna upotreba imenica �enskog i mu�koga roda (kandidat/kinja, predsjednik/ca)
dati nadle�nim izbornim povjerenstvima ingerenciju da uklone iz izborne utakmice liste bez odre�enog postotka �ena.
7. Nasilje nad �enama
Problem nasilja nad �enama do�ivio je najve�u transformaciju u percepciji javnosti, pa je od privatnog problema �ene koja ga je morala sama utu�iti evoluirao do shva�anja kao dru�tvenog problema sa dalekose�nim i �irokim posljedicama.
Promjenu ove percepcije pratile su zakonske promjene, koje su kulminirale usvajanjam Nacionalne strategije za�tite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine te dono�enjem Protokola o postupanju u slu�aju nasilja u obitelji u rujnu ove godine.
Me�utim, koncept nasilja protiv �ena, odnosno rodno utemeljenog nasilja ne postoji u hrvatskom zakonodavstvu. Pojednostavljivanje problematike na jedan od dva dominantna oblika rodno uvjetovanog nasilja, u ovom slu�aju obiteljskog nasilja, je nagla�avanje samo jednog segmenta problema. Obiteljsko nasilje je sankcionirano Zakonom o za�titi od obiteljskog nasilja, �iji je najva�niji nedostatak da se nasilje tretira kao prekr�aj te ka�njava uglavno nov�anom kaznom. Zakon o za�titi od nasilja u obitelji ne pru�a adekvatnu za�titu �rtve tijekom prekr�ajnog postupka, �to umanjuje stopu prijavljivanja nasilja i �esto dovodi do opetovanog nasilja .
Zakoni se ne implementiraju, pa za prijavljivanje obiteljskog nasilja jo� uvijek postoji zadr�ka, �ak i unutar institucija sustava. Protokol o postupanju u slu�aju obiteljskog nasilja dva mjeseca nakon dono�enja ne samo da se ne promjenjuje, nego nije spu�ten na lokalne razine iz resornih ministarstva koji su glavni akteri provo�enja Protokola: policija, odgojno � obrazovne ustanove, centri za socijalnu skrb, pravosudni sustav i zdravstvene ustanove.
Za�titne mjere u Zakonu definirane su kao vrsta sankcije, pa se ne mogu izrivcati prije zavr�etka postupka, odnosno dono�enja odluke o krivnji. Ne postoje sudski statisti�ki podaci o nasilju nad �enama.
Tako�er odvajanje problema trgovanja �enama od problematike nasilja protiv �ena i seksualnog nasilja poma�e u stvaranju slike o trgovanju kao zasebnom problemu, a ne sastavnom dijelu cjeline, te se odvaja od koncepta rodno uvjetovanog nasilja, koji jasnije od svega drugog ukazuje na uzroke takvih oblika nasilja.
Nedovoljne su mjere podr�ke �rtvama nasilja, broj skloni�ta i savjetovali�ta je nedovoljan u odnosu na potrebe, a njihovo je financiranje uglavnom prepu�teno dobrohotnosti donatora. U dr�avnom prora�unu RH iznos namijenjen za�titi od nasilja na poziciji Ministarstva obitelji, branitelja i me�ugeneracijske solidarnosti nalazi se iznos od 1.170.000 kn, dostatan za godi�nje pokri�e jednog skloni�ta i savjetovali�ta, i to u ukupnom u�e��u u dr�avnom prora�unu od 0,0012%.
Mada je problem nasilja nad �enama do�ivio najve�u javnu pa�nju i promjene dru�tvenog stava i zakonske regulative, nasilje nad �enama ostaje istovremeno i kao problem koji je u najve�oj mjeri sakriven, neprijavljivan, nerije�en i nesagledan kao najvidljiviji simptom patrijarhalnog dru�tva.
ZAHTJEVI
edukacijom ukazivati na povezanost i isprepletenost razli�itih oblika nasilja protiv �ena i diskriminacije,
promjene zakonodavstva koje omogu�uju izre�ene mjere opreza i prije utvr�ivanja krivnje,
edukacija sudova,
poticati suradnju institucija kroz zajedni�ke edukacije i druge oblike rada, jer se oni svako za sebe jako �ale na druge slu�be (npr. policajci se �ale na socijalnu skrb i sudstvo i obratno),
sakupljanje statisti�kih podataka o nasilju nad �enama, posebno statisti�kih podataka o radu prekr�ajnih sudova (svaki sud vodi svoju statistiku), s obaveznim: broj prijava nasilja � broj i vrstu izre�enih kazni i za�titnih mjera,
puno financiranje autonomnih skloni�ta i savjetovali�ta iz dr�avnog, �upanijskih i lokalnih prora�una (po sli�nim kriterijima kao da su u sustavu socijalne skrbi)
8. Trgovanje �enama
Dono�enjem Nacionalnog i Operativnog plana i uspostavom hodograma postupanja uvezana su sva potrebna tijela u cilju djelovanja, kako na planu prevencije tako i na polju zbrinjavanja �rtava trgovanja ljudima. Dopunom Kaznenog zakona omogu�eno je efikasnije sankcioniranje aktera krivi�nog djela, te za�tita same �rtve, mada zakon jo� nije u potpunosti usugla�en na zadovoljstvo svih sudionika u suzbijanju trgovine ljudima (u �l.175. jo� uvijek nema stavka o ka�njavanju korisnika, no dopuna je u fazi pred �itanje u Saboru, na Vladi je pro�la).
Operativni tim osnovan od strane Nacionalnog odbora puno je manji i aktivniji (�e��e se sastaje) i sada se efikasno razmjenjuju informacije, no bilo bi jako korisno da se �e��e organiziraju tematski sastanci svih direktno uklju�enih u aktivnosti protiv trgovanja ljudima kako bi se razmijenila iskustva i napravili planovi o na�inima postupanja s obzirom na novonastalu pravnu situaciju i novu institucionalnu praksu (pra�enje provedbe novodonesenih zakona)
Po na�em mi�ljenju Zakon o strancima i Zakon o za�titi svjedoka jo� uvijek ne pru�aju �rtvama dovoljno mogu�nosti izbora (uglavnom ih se vra�a u zemlju porijekla), ne znamo da li se i kako primjenjuje Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (koji omogu�ava ka�njavanje tvrtki koje se bave kriminalnom djelatno��u kao �to su agencije, barovi).
Mislimo da je zbog kompleksnosti problema potrebno donijeti Zakon o za�titi �rtava trgovanja ljudima.
Zahvaljuju�i institucijama okupljenim oko Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, te pojedinim nevladinim udrugama postignuti su odre�eni pozitivni pomaci na planu pomo�i i za�tite �rtava trgovanja ljudima. Slu�beno tajno skloni�te sada funkcionira i smje�ta �rtve, me�utim kako nije prikladno za sve slu�ajeve, Nacionalni koordinator u hodu organizira alternativne oblike pomo�i, koriste�i smje�tajne i stru�ne kapacitete nevladinih udruga, te mogu�nosti kori�tenja dostupnih gradskih prostora (za sada u dva grada)
Unato� senzibiliziranju (edukaciji) policijskih slu�benika i djelatnika Centara za socijalnu skrb, mi�ljenja smo da mnogi predstavnici/ce Ministarstava i dr�avnih tijela koji su bili imenovani/e u Nacionalni odbor nisu dovoljno istinski zainteresirani za problem, pa su strane �rtve ve�inom u situaciji brzog vra�anja u zemlju porijekla, dok doma�e punoljetne �rtve imaju velikih te�ko�a s realiziranjem podr�ke, s obzirom na to da ne spadaju u okvir Zakona o socijalnoj skrbi. Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi trebalo bi sustav podr�ke (i financiranja) �rtvama trgovanja institucionalno propisati (kao i za maloljetne).
Odluke o skloni�tu i radu u njemu do nedavno je najve�im dijelom diktiralo Ministarstvo rada i socijalne skrbi koje se nametnulo kao vrhunski autoritet (ali ne i financijer), no unatrag ne�to vi�e od godine dana sve se manje osje�a njihov utjecaj (pitanje je tko je imenovana osoba iz Ministarstva), a vi�e uva�avaju stavovi i preporuke nevladinih organizacija, pa je za vjerovati da �e se sistem podr�ke i zbrinjavanja �rtvi uskoro obogatiti raznovrsnim mogu�nostima. To se zapravo ve� i doga�a (npr. za dvije �rtve organiziran je vaninstitucionalni tretman, a za jednu od njih i privremni smje�taj), no mislimo da je potrebno taj sistem i formalno uobli�iti (me�usobni ugovori o suradnji, financiranju i sl.).
Provo�enjem brojnih akcija i dviju kampanja (Vladinog ureda za ljudska prava i mre�e PETRA) djelovalo se u cilju senzibilizacije i informiranju javnosti. To je tako�er probudilo interes u medijima pa se o tom problemu sve vi�e govori, me�utim jo� uvijek nedovoljno i prisutno je prili�no senzacionalisti�kog pristupa, te nesenzibiliziranosti za probleme �rtvi (svi �ele �uti �pri�e� prepri�avanje kojih nanovo traumatizira �rtve. �lanice mre�e PETRA su ove, 2005. godine, organizirale kampanju dosta velikog opsega (posteri, City- light oglasi, TV spotovi, radio jingl, razglednice) te su u svojim sredinama organizirale doga�anja i edukacije, �to je u nekim sredinama izazvalo velik interes, ali bez adekvatne financijske podr�ke i te aktivnosti sve vi�e jenjaju. Na polju prevencije mogli su se posti�i daleko ve�i rezultati, da su na raspolaganju bila sredstva, bar pribli�na potrebama izra�enim u projektima.
Sukladno dobivenim sredstvima, nevladine su organizacije kroz edukaciju mladih kao rizi�ne skupine u�inile maksimalno mogu�e. U suradnji s grupom mladih proizveden je i priru�nik za peer edukaciju o problemu trgovanja ljudima. Kroz ovaj rad probudio se veliki interes kod mladih koji, na �alost, u ve�ini ne mo�e biti zadovoljen zbog nedostatka sredstava.
Edukacija institucija je bila sporadi�na i neka su ministarstva dijelom i u suradnji s nevladinim organizacijama educirala svoje djelatnike (socijalna skrb, MUP i pravosu�e), dok su ostala od kojih neka smatramo vrlo va�nim (npr. �kolstvo) ostala netaknuta, iako su materijali (proizvedeni od strane IOM-a) navodno dostavljeni �kolama da ih provode nastavnici na satovima razredne zajednice ( a sami nisu o tome educirani).
Edukacija javnosti uglavnom je provedena kroz okrugle stolove i tribine koje su NVO-e organizirale u svojim sredinama, a uklju�ile su se i neke koordinacije za ravnopravnost spolova po gradovima i �upanijama, ali sve je to teklo bez prethodno preciziranog plana, ovisno o kapacitetima i umje�nosti pregovaranja pojedine organizacije. Trebalo je prvo napraviti procjenu kapaciteta i konkretan plan sustavnog uklju�ivanja svih aktera u aktivnosti edukacije kako bi se maksimalno pokrili svi segmenti dru�tva. Ovako je djelovanje bilo razjedinjeno i bez jasne vizije, a mnoge ciljane skupine jo� uvijek nisu pro�le kroz odgovaraju�e treninge (npr. prekr�ajni suci, carinski djelatnici, vojska koja se upu�uje u mirovne misije...).
Operativni plan je sadr�ajno dobro zami�ljen i pokriva sve segmente (od prevencije do tretmana) suzbijanja trgovanja ljudima, ali u njemu nedostaje koordinirane akcije. Odre�eni nositelji pojedinih aktivnosti nisu obavezani da planirano i provedu, pa realizacija ovisi o ne�ijoj proizvoljnoj procjeni da li je ne�to potrebno ili ne. Tako�er je neophodno ustanoviti efikasni sistem me�usobne razmjene informacija medu resorima sa obavezom periodi�nog zajedni�kog izvje�tavanja javnosti.
Bilo je predvi�eno da �e biti oformljeni mobilni timovi koji su zami�ljeni kako bi se postupanje operacionaliziralo, no oni su tako�er za sada nepoznanica i nema dovoljno saznanja o njihovom radu, pa bi i tu trebalo uvesti obavezu periodi�kog izvje�tavanja.
ZAHTJEVI
Zakonom uvesti ka�njavanje korisnika seksualnih usluga od �rtava trgovine ljudima,
Zakonom o strancima i Zakonom o za�titi svjedoka predvidjeti mogu�nost dobivanja trajnog nastanjenja (sli�no T-vizama u SAD) ili pomo� u preseljenju u tre�e zemlje, kako bi se izbjeglo vra�anje �ena u lanac trgovine povratkom u zemlju porijekla,
Osigurati pra�enje primjene Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (koji omogu�ava ka�njavanje tvrtki koje se bave kriminalnom djelatno��u kao �to su agencije, barovi),
Donijeti Zakon o za�titi �rtava trgovanja ljudima,
Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi trebalo bi sustav podr�ke (i financiranja) �rtvama trgovanja institucionalno propisati (kao i za maloljetne),
Sistem davanja smje�taja i ostalih oblika vaninstitucionalne pomo�i �rtvama u nevladinim organizacijama formalno uobli�iti (me�usobni ugovori o suradnji, financiranju i sl.),
Edukacija mladih kao rizi�ne skupine,
Ustanoviti efikasni sistem me�usobne razmjene informacija medu resorima sa obavezom periodi�nog zajedni�kog izvje�tavanja javnosti.
9. �ene i oru�ani sukobi
Od svih ciljeva Nacionalne politike 2001-2005 najmanje je napravljeno na segmentu 4. �ene i oru�ani sukobi. Hrvatska se, istovremeno dok slavi svoje ratne pobjede, ili obilje�ava ratne tragedije, (ponekad kontroverzno) pona�a kao dru�tvo u kojem �ene uop�e nisu stradale niti sudjelovale u ratnim zbivanjima, iako su, kao i svugdje u svijetu, 80 posto civilnih �rtava rata bile �ene i djeca. Na tom podru�ju, Hrvatska je u potpunosti zanemarila svoje obaveze iz CEDAW konvencije, Pekin�ke platforme, i Rezolucije Vije�a sigurnosti 1325.
Simptomati�no je da uop�e ne postoji slu�beni prijevod Rezolucije, iako je predstavnik Hrvatske na 58. zasjedanja Op�e skup�tine Ujedinjenih naroda uspio izjaviti i slijede�e:
�Hrvatska �e nastaviti s pru�anjem podr�ke naporima u okviru UN sustava usmjerenima uklju�ivanju perspektive spolova u sve aktivnosti UN. Posve�uju�i posebnu pozornost ravnopravnosti spolova kao zna�ajnom cilju, Hrvatska smatra da je rezolucija Vije�a sigurnosti UN 1325 (2000) o �enama, miru i sigurnosti od osobitog zna�aja u kontekstu o�uvanja mira i post-konfliktnih napora. (http://un.mvp.hr/?mh=147&mv=863)
Hrvatska javnost uop�e nije upoznata sa sadr�ajem Rezolucije Vije�a sigurnosti UN-a, a nedavno obilje�avanje petogodi�njice koje je obilje�io �itav svijet, ovdje nije imalo nikakva odjeka.
U populaciji sudionika rata, stradalnika, izbjeglica i povratnica specifi�ni interesi i potrebe �ena upo�e nisu prepoznati, te�i�te je isklju�ivo na militarnim vojnim sudionicima rata, koji su postali i zna�ajan segment rada Ministarstva obitelji, me�ugeneracijske solidarnosti i branitelja.
Posljedice takvog �poricanja� su vi�estruke i opasne za cijelo dru�tvo. Ne postoje posebni programi niti briga za �ene �rtve ratnog nasilja, �ene izbjeglice i povratnice, ne postoje istra�ivanja, ne postoji pro�irena svijest o povezanosti militarizma, nacionalizma i rodne problematike, ne postoji svijest o povezanosti porasta nasilja i ratnih posljedica. �ene nisu uklju�ene u mirovne pregovore, u dr�avne inicijative i aktivnosti oko normalizacije stanja u regiji, niti u mirovne procese, iako su bile nositeljice mirovnih inicijativa i dijaloga. Nisu istra�ene i ne postoje politike saniranja posljedica ratnog seksualnog nasilja nad �enama.
ZAHTJEVI
Prikupljanje informacija i istra�ivanja o posljedicama rata na �ensku populaciju RH, o �rtvama ratnog nasilja, stanju prava �ena �rtava ratnog nasilja u Republici Hrvatskoj Vladin ured za ravnopravnost spolova treba uvrstiti u svoje programe i prioritete;
Prikupljanje informacija i istra�ivanja o situaciji i specifi�nim potrebama �ena izbjeglica i povratnica; financijska i organizacijska potpora �enskim udrugama u ratom stradalim podru�ijima; posebni projekti pomo�i �enama ratnim stradalnicama izbjeglicama i povratnicama;
Hrvatski zavod za zapo�ljavanje, pri provo�enju mjera aktivne politike zapo�ljavanja prioritetno �e voditi ra�una o potrebama �ena povratnica. U tu svrhu osigurat �e im, u svojim podru�nim slu�bama, primjeren pristup informacijama o mjerama aktivne politike zapo�ljavanja;
Vladin ured za ravnopravnost spolova izraditi �e preporuku tijelima jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave o uva�avanju posebnih potreba �enskih nevladinih udruga na podru�jima povratka, posebice glede osiguranja prostora za rad istih;
Uklju�ivanje �ena u sve javne i politi�ke aktivnosti oko regionalne suradnje, odr�ivog mira i koncepta sigurnosti koji pogoduje �enama ;
Provo�enje i institucionalno pomaganje projekata dokumetacije, memorije, istine i pomirenja; zna�aj sudjelovanja �ena;
Upoznavanje i kontinuirano informiranje javnosti o nadle�nostima i djelovanju ICTY-a i Me�unarodnog kaznenog suda u Rimu; su�enja za ratne zlo�ine seksualnog nasilja nad �enama, analiza presuda ICTY i nacionalnih sudova; komparativna analiza osuda �ena koje su osu�ene za ratne zlo�ine s osudama mu�karcima;
Dodatno obrazovanje o minama i ostalim vrstama eksplozivnih naprava;
Osiguranje svim zainteresiranima �enama stradalnicama, posebice �enama stradalnicama od mina i civilnim �rtvama rata, besplatan nastavak �kolovanja, besplatno dodatno �kolovanje ili prekvalifikacija;
Sustavno uklju�ivanje �ena u mirovne misije u kojima RH sudjeluje kao �lanica UN-a, sustavno obrazovanje �lanova tih misija o potrebama i pravima �ena u ratnim podru�jima;
Razvijanje znanja o me�unarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima, osobito o sprje�avanju nasilja nad �enama u ratu i oru�anim sukobima, uvo�enje kolegija o me�unarodnom humanitarnom pravu, s posebnim naglaskom na ljudska prava �ena, na Hrvatsko vojno u�ili�te.
Osiguranje ve�e zastupljenosti �ena u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske (MORH) i Oru�anim snagama Republike Hrvatske (OSRH)
10. Polo�aj nevladinih organizacija za promociju i za�titu �enskih ljudskih prava
Nevladine organizacije spomenute su u Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova 2001. � 2005. u 28 programskih zada�a, u kojima su nositelji 15 zada�a Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, tri zada�e Ured za udruge, MZO� pet zada�a, Vlada RH jedne, Dr�avni zavod za za�titu obitelji, materinstva i mlade�i, Ministarstvo poljoprivrede i �umarstva te Ministarstvo za�tite okoli�a po jedne zada�e. Sru�njaci Ministarstva pravosu�a, uprave i lokalne samouprave zajedni�ki su nositelji zada�e da sudjeluju na okruglim stolovima NVO, gdje je jedini klju�ni akter i o�ekivani inicijator ispunjavanja programske zada�e NVO.
Nevladine organizacije djelovale su na promicanju Nacionalne politike i upoznavanjem �ena sa pravima i na�inima ostvarenja tih prava, kao i na ve�ini svih podru�ja koje obuhva�aju programske zada�e nabrojane u Nacionalnoj politici. Mada je bilo malo sustavne suradnje sa institucijama slijedom programskih zada�a nacionalne politike, nevladine organizacije u okviru �enske mre�e Hrvatske najbolju su i najsustavniju suradnju sa institucijama ostvarile tijekom izrade Nacionalne strategije za�tite od nasilja u obitelji, u �iju su izradu bile involvirane, te sa Uredom za ljudska prava na podru�ju programa prevencije i za�tite �rtava trgovine ljudima. Najmanja suradnja ostvarena je sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i �porta, usprkos sna�nom zalaganju �enskih organizacija i cijelom nizu upu�enih primjedbi i prijedloga, kao i javnoj kampanji za rodno osjetljivo obrazovanje, �ega je rezultat rodno sasvim neosjetljiv HNOS.
�enske su organizacije imale nedovoljno pristupa u procese pripremanja programa, politika i zakona koje se odnose na status �ena, nisu imale uvid u prijedloge zakonskih akata prije no �to su usvajani, niti su bile uklju�ene kao �lanice radnih tijela i povjerenstava (primjer je povjerenstvo za prosudbu svih prijedloga seksualne edukacije, u koje su bili uklju�eni predstavnici crkve, no ne i organizacija za promicanje �enskih ljudskih prava.
Mada je u Nacionalnoj politici kao programska zada�a u tri navrata spomenuto financiranje udruga koje se bave �enskim ljudskim pravima od strane Ureda za udruge (udruge koje rade na upoznavanju �ena sa njihovim pravima i putovima ostvarenja tih prava, pobolj�anju polo�aja �ena s invaliditetom te one koje pru�aju psiholo�ku pomo� �enama prognanicama, povratnicama, sudionicama i stradalnicama domovinskog rata), niti Ured za udruge, niti Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru�tva, kao ni resorna ministarstva nemaju prora�unske linije za implementaciju Nacionalne politike niti podupiru �enske organizacije u iznosima koji bi omogu�ili organizacijsko ja�anje i realizaciju programa �enskih udruga.
Primjerice, tijekom 2005. godine od ukupnih izvora iz dr�avnog prora�una dodijeljenih nevladinom sektoru, �lanice �enske mre�e Hrvatske su sudjelovale u raspodjeli tih sredstava u�e��em od 8,22%. (tablica u prilogu - u tabelu nisu uklju�ena sredstva za funkcioniranje skloni�ta).
IZVORI SREDSTAVA 2005. |
UKUPNO odobrena sredstva |
�lanica �MH (naziv) |
Odobreni IZNOS |
�lan. �MH UKUPNO |
% �l. �MH |
*DR�AVNI PRORA�UN |
|
|
|
|
|
PROGRAMI (1g.) |
555.000 kn |
|
|
|
|
PROJEKTI |
1.185.000 kn |
|
|
|
|
*NACIO. ZAKLADA |
|
|
|
|
|
PP1 "Na� doprinos zajednici" |
484.510 kn |
|
|
|
|
|
|
�.G. Vojni� |
14.600 kn |
|
|
|
|
PRST Rijeka |
15.000 kn |
|
|
|
|
|
|
29.600 kn |
6,11 |
PP2 "Zajedno za bolje" |
1.480.437 kn |
|
|
|
|
|
|
CGI Pore� |
100.000 kn |
|
|
|
|
�.G. Vojni� |
70.000 kn |
|
|
|
|
PGDI B. Manastir |
98.900 kn |
|
|
|
|
|
|
268.900 kn |
18,16 |
PP3 "Od ideje do razvoja" |
437.320 kn |
|
|
|
|
|
|
OAZA B. Manastir |
99.800 kn |
|
|
|
|
De�a Dubrovnik |
100.000 kn |
|
|
|
|
|
|
199.800 kn |
45,69 |
PP4 Demok. i razvoj CD: PROGRAMI |
991.553 kn |
|
|
|
|
|
|
CGI Pore� |
80.000 kn |
|
|
|
|
Korak Karlovac |
80.000 kn |
|
|
|
|
|
|
160.000 kn |
16,14 |
PP4 Demokr. i razvoj CD: PROJEKTI |
397.307 kn |
|
|
|
|
|
|
Ȏ�R |
20.000 kn |
|
|
|
|
KONTRA |
20.000 kn |
|
|
|
|
Defu |
20.000 kn |
|
|
|
|
LORI |
19.800 kn |
|
|
|
|
Delfin |
19.825 kn |
99.625 kn |
25,08 |
PP6 Instit. podr�ka |
5.500.000 kn |
|
|
|
|
|
|
CGI Pore� |
150.000 kn |
|
|
|
|
Baranja |
350.000 kn |
|
|
|
|
CESI |
350.000 kn |
|
|
|
|
Oaza B. Manastir |
50.000 kn |
|
|
|
|
Izvor |
50.000 kn |
|
|
|
|
�MH |
50.000 kn |
|
|
|
|
|
|
1.000.000 kn |
18,18 |
PP7 Program poveziv. za EU |
1.791.856 kn |
Delfin |
30.000 kn |
30.000 kn |
1,67 |
PP5 Potpora za sudjel. za me�. skupove |
43.461 kn |
�enska soba |
3.457 kn |
3.457 kn |
7,95 |
Transferi za istra�ivanje |
704.300 kn |
|
|
|
|
URED ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA |
120.000 kn |
�enska infoteka |
9.000 kn |
|
|
(izdava�ka djelatnost) |
|
Centar za �ene �rtve rata Rosa |
22.500 kn |
|
|
|
|
Udruga �ena Romkinja Bolji �ivot |
13.000 kn |
|
|
|
|
�enska soba |
23.500 kn |
|
|
|
|
Autonomna �enska ku�a zagreb |
22.000 kn |
|
|
|
|
|
|
90.000 kn |
75,00 |
MINISTARSTVO KULTURE |
|
Centar za �enske studije |
39.390 kn |
39.390 kn |
|
*URED ZA LJUDSKA PRAVA |
|
|
|
|
|
PROJEKTI |
776.000 kn |
|
|
|
|
|
|
SOS Virovitica |
30.000 kn |
|
|
|
|
CESI |
30.000 kn |
|
|
|
|
�enska soba |
30.000 kn |
|
|
|
|
�AR |
30.000 kn |
|
|
|
|
|
|
120.000 kn |
15,46 |
PROGRAMI |
240.000 kn |
|
|
|
|
|
|
Korak Karlovac |
60.000 kn |
|
|
|
|
C�ZR |
60.000 kn |
|
|
|
|
|
|
120.000 kn |
50,00 |
Ured za suzb. zloupotr. droga |
1.475.000 kn |
|
|
|
|
MZiSS - Obilje�. 10. oblj. godine obitelji |
1.000.000 kn |
|
|
|
|
Sufinanc. osnov. djelatnosti |
4.000.000 kn |
|
|
|
|
Sufinanc. grad. ad. |
3.637.487 kn |
|
|
|
|
Sufinanc. opreme za rad |
1.470.368 kn |
|
|
|
|
UKUPNO kn :
|
26.289.598 kn
|
|
|
2.160.772
|
8,22
|
Zaklju�ak je da usprkos deklaratornom zauzimanju za uklanjanjenje diskriminacije �ena, ti ciljevi nisu istaknuti u pozivima i natje�ajima za dodjelu prora�usnkih sredstava, pa sukladno tome niti �enske nevladine organizacije nemaju dostatnih sredstava za obavljanje svoje djelatnosti.
Ured za udruge
Mada je Ured za udruge Nacionalnom politikom za promociju ravnopravnosti spolova 2001 � 2005. u spomenut kao va�an akter u promicanju ravnopravnosti spolova, Ured nema politiku ravnopravnosti spolova a kroz javne nastupe na priznaje ulogu nevladinih organizacija.
Ured je prilikom izrade prijedloga Strategije razvoja civilnog dru�tva u RH potpuno ignorirao ravnopravnost spolova kao vrednotu koju bi valjalo u strategiji naglasiti.
Predstojnica ureda je u javnim izjavama pokazala �elju za kontrolom nad ukupnim financijama nevladinih organizaja, kontrolom vrijednosti civilnog dru�tva i nametanjem nekih vrijednosti kao op�e prihvatljih za civilno dru�tvo, te iznosila neprihvatljive ocjene prema �enama, feminizmima i pripadnicima seksualnih manjina.
ZAHTJEVI
institucionalno ja�anje �enskih nevladinih organizacija,
sufinaciranje programa i projekata nevladinih organizacija koji se odnose na implementaciju nacionalne politike,
u natje�ajima Nacionalne zaklade i ministarstava kao jedno od podru�ja financiranja istaknuti promociju i za�titu �enskih ljudskih prava,
kori�tenje ekspertize i podataka �enskih nevladinih organizacija u stvaranju propisa i politika,
uklju�ivanje nevladinih organizacija u raspravu / izradu zakona i politika,
omogu�avanje nevladinim organizacijama pravodobnog uvida u prijedloge propisa,
puno informiranje i uklju�ivanje nevladinih organizacija u pretpristupne pregovore sa EU,
kori�tenje pretpristupnih EU fondova za unapre�enje polo�aja �ena i uklanjanje svih oblika diskriminacije �ena.
