U povodu Me�unarodnog dana borbe protiv nasilja nad �enama i po�etka me�unarodne kampanje "16 dana aktivizma" �enska mre�a Hrvatske u znak prisje�anja na �rtve Inkvizicije odr�ala je komemorativni skup pod nazivom "Zaboravljeni femicid" na strati�tu Magde Herucine, posljednje "vje�tice" spaljene u Zagrebu. Na komemoraciji su za �ensku mre�u govorile Suzana Kulovi� o politi�kom diskursu zaboravljenog femicida, Neva Tolle o optu�nici i zapisniku jednog ro�i�ta sudske rasprave i Bojana Genov o me�unarodnom seminaru "Dominikanci i Inkvizicija", a Ankica Lepej je �itala svoju pjesmu "Svjedo�enje vjere".

�enska mre�a Hrvatske u povodu sve�ane promocije Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. � 2010. uputila je medijima izjavu sljede�eg sadr�aja:
� Usprkos deklariranoj politi�koj volji, koja se ogleda i u �injenici da prvi puta ovaj strate�ki dokument javnosti predstavlja premijer, ocjenjujemo politiku nedovoljno konkretnom i smatramo da 145 mjera koje trebaju pobolj�ati polo�aj �ena vi�e nalikuju na popis �elja do li na realan izraz politi�ke volje da vlast djelatno utje�e na polo�aj �ena.
� Politika sadr�i veliki broj op�enitih i neodre�enih mjera bez definiranih rokova (gotovo polovina mjera ima nazna�en rok 2006. � 2010.) i formuliranih glagolima poticati (5 puta), pratiti (4 puta), voditi ra�una (2 puta), obilje�avati (4 puta), podr�avati, nastaviti, planirati, podizati razinu, pove�ati, preispitati i promicati.
� Neka rje�enja odga�a za vrijeme u kojem �e se donijeti 3 programa, 2 analize i plana, 2 strategije i 2 Protokola, obaviti 6 istra�ivanja koja �e tek poslu�iti za temelj planiranja, voditi statistiku (7 puta), ustrojiti baze podataka (2 puta) te osnovati radne skupine (5 puta). Neke mjere tek �e stvoriti pretpostavke za promjene, u dvije mjere injicirat �e se promjene zakona ako je potrebno, a u jo� dvije prilagodit �e se zakonodavstvo europskom, u �ak �etiri uklonit �e se diskriminacija iz jezika slu�benih dokumenata. Nekoliko mjera odnose se na pra�enje mjera ve� postoje�ih nacionalnih strategija (za Rome) ili se na njih poziva, neke �ak navode da �e implementirati va�e�e zakone.
� Navedene neodre�ene formulacije i odgo�ene aktivnosti ukazuju na to da je rje�avanje problema neravnopravnog i lo�eg polo�aja �ena ovom politikom pomaknuto za budu�nost.
� Tako�er ukazujemo na �injenicu da od Vlade i Sabora donosena Nacionalna politika nije istovjetna sa Prijedlogom toga dokumenta koji je usvojila Radna skupina koja je sa Uredom za ravnopravnost spolova sudjelovala u izradi i u kojoj je bila i predstavica �enske mre�e. Prijedlozi mjera, izme�u ostaloga onih koje je predlo�ila �enska mre�a Hrvatske odba�eni su ili promijenjeni do neprepoznatljivosti u smislu da su poop�ene, nedefinirane, neobvezuju�e i nekonkretne, te stoga dr�imo da iz Nacionalne politike nije vidljivo kako �e i kada Vlada po�eti rje�avati problem narastaju�eg ekonomskog jaza me�u spolovima i neravnopravnog polo�aja �ena u svim podru�jima �ivota.
Bojana Genov
koordinatorica

�enska mre�a Hrvatske obra�a se javnosti priop�enjem povodom istupa odvjetnika Marka Marinovi�a objavljenom u crnoj kronici Novog lista od 4. 11. 2006. te na naslovnici i na 4. strani Jutarnjeg lista od 5. 11. 2006.
Marko Marinovi�, koji je branio Anu Maga� u dva procesa koja su protiv nje vo�ena u Zadru zbog ubojstva Lucijana Maga�a, istupio je u medijima na nedopustiv na�in kojim je Ani Maga�, njegovoj klijentici koja mu je otkazala punomo�, nanio nesagledivu �tetu i prekr�io eti�ki kodeks Hrvatske odvjetni�ke komore. Povjerljivost odnosa klijent/odvjetnik je ne�to na �emu se zasniva obrana u kojoj se, u slu�aju Ane Maga�, odvjetnik MarkoMarinovi� nije iskazao uspje�no��u, a cijena koju je razrezao za svoj �profesionalni trud� je bila ogromna.
Ne zanima nas �to je potaklo Marka Marinovi�a na takav besprizoran i do sada nezabilje�en istup u javnosti kojim je pored Ane Maga� nanio �tetu i hrvatskom pravnom sustavu op�enito. Bitno je da je neargumentirano i subjektivno govore�i o svojoj biv�oj klijentici prekr�io sva pravila intrinzi�nog morala, a kad govorimo HOK-i prekr�io je �l. 19 i �l. 22. Kodeksa odvjetni�ke etike.
Kod nas je u zadnje vrijeme uobi�ajeno pozivati se na politiku i na teorije urote u trenutku kad osobu prozovu mediji ili paravosu�e.
Tko jo� mo�e vjerovati odvjetniku koji sam za sebe ka�e i javno isti�e da je lagao i obmanjivao javnost?
Nadamo se da HOK ima mehanizme kojima mo�e sankconirati ovakvo pona�anje svojih �lanova.

Za �ensku mre�u Hrvatske
Suzana Kulovi�

Na Skup�tini Europskog �enskog lobija odr�anoj 21 listopada u Pragu jednoglasno je primljena �enska mre�a Hrvatske, nakon kandidacijskog postupka u kojemu je �enska mre�a trebala dokazati da su njezina politika i temeljni dokumenti sukladni politici EWL.

Skup�tini su prisustvovale Rada Bori�, Nela Pamukovi� i Bojana Genov, koje su nakon prijema stekle pravo punopravnog sudjelovanja u radu Skup�tine i mogu�nost utjecaja na politiku EWL u sljede�oj godini.

Prijemom u Europski �enski lobi �enskoj je mre�i otvorena mogu�nost utjecaja na europske politike u cilju ostvarenja ravnopravnosti spolova.

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad �enama �enska mre�a Hrvatske je udruzi �enska pomo� sada - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja sa Prihvatnim centrom dodijelila nagradu za postignu�a u borbi protiv nasilja nad �enama. Nagradu je u ime udruge na prigodnoj sve�anosti primila koordinatorica Marijana Zrinka Jegri�nik

Evropska feministi�ka inicijativa za drugu Europu, IFE-EFI okupila je 18. i 19. rujna u prostorijama Europskog parlamenta u Briselu �ezdeset feministi�kih aktivistica s Balkana i ostalih evropskih regija. Na konferenciji su izlagale predstavnice iz Hrvatske Rada Bori�, Bojana Genov, Biljana Ka�i� i Nela Pamukovi�.

... Konferencija se suglasila da ukoliko evropski projekt �eli biti nositelj stvarnog mira, socijalne pravde i demokracije, glavna struja politike EU bi trebala prepoznati vezu izme�u patrijarhata, mu�kog nasilja prema �enama i rata, te hitno zapo�eti preoblikovanje i stvaranje novog koncepta Evropske sigurnosti i obrambene politike. U tom procesu, feministi�ka analiza i kritika su neophodne, te bi ih kreatori politi�kih odluka hitno trebali uzeti u obzir . . .

� EVALUACIJA NASTAVNIH PROGRAMA I RAZVOJ MODELA KURIKULUMA ZA OBVEZNO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ
� EVALUACIJA NASTAVNIH PROGRAMA I RAZVOJ MODELA KURIKULUMA ZA OBVEZNO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ

2. Ovaj je utjecaj vrlo rijetko dobro�udan: u ime religije �enska se prava �esto ograni�avaju ili kr�e. Dok ve�ina religija pou�ava jednakost �ena i mu�karaca pred Bogom, �enama i mu�karcima na zemlji pripisuju razli�ite uloge. Religijski motivirani rodni stereotipi udjeljuju mu�karcima osje�aj superiornosti koji dovodi do diskriminacijskog odnosa mu�karaca prema �enama, pa �ak i do nasilja nad njima.

3. S jedne strane spektra stoji ekstremno kr�enje �enskih ljudskih prava kao �to su takozvani zlo�ini zbog ��asti�, prisilni brakovi i genitalno osaka�ivanje �ena, koje je � iako jo� rijetko u Evropi � u nekim zajednicama upravo u porastu.

4. Na drugoj strani su suptilniji i manje spektakularni oblici netolerancije i diskriminacije koji su u Evropi ra�ireniji � a koji mogu biti podjednako u�inkoviti u postizanju pod�injenosti �ena, poput