DISKRIMINACIJA IZVJEŠTAJ ŽENSKE MREŽE HRVATSKE ZA 2005. NE
EVIDENTIRA VELIKE POMAKE U PODRUČJU KRŠENJA ŽENSKIH PRAVA

U školskim udžbenicima sve žene žive seoski

LOŠA EDUKACIJA Najveća kršenja ženskih ljudskih prava nalaze se u odgojno-obrazovnom procesu, u kojemu nema seksualne edukacije ni edukacije o rodnoj ravnopravnosti. Školski su udžbenici i na dalje prepuni diskriminativnih obrazaca i stereotipa, upozoravaju iz Ženske mreže Hrvatske

Najveća kršenja ženskih ljudskih prava nalaze se u odgojno-obrazovnom procesu, u kojemu nema seksualne edukacije ni edukacije o rodnoj ravnopravnosti. Školski su udžbenici i na dalje prepuni diskriminativnih obrazaca i stereotipa.
Najveći pomaci u stanju ženskih ljudskih prava dogodili su se, pak, na području zaštite od nasilja nad ženama.
To su osnovni zaključci iz godišnjeg izvještaja o statusu ženskih ljudskih prava u Hrvatskoj 2005. godine koji je objavila Ženska mreža Hrvatske, a predstavile aktivistice na čelu s koordinatoricom Mreže Bojanom Genov.
- Iako je pohvalno otvaranje brojnih novih institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, one su tek dekorativne naravi, bez stvarnih nadležnosti - upozorava Bojana Genov, dodajući kako su žene u Hrvatskoj i dalje diskriminirane: slabije su plaćene od muškaraca, više izložene nasilju i imaju manju političku moć.
Iz Mreže upozoravaju kako u školama još nema seksualne edukacije, a uveden je program koji su osudile i dječja i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Uz to, drže kako jednak tretman nisu dobili programi koje ne podupire katolička Crkva. Upozoravaju i da je Hrvatska, uz Albaniju, jedina zemlja u regiji koja u visokom školstvu nema programa ženskih i rodnih studija. Problematično je također, upozoravaju, što se diskriminacija nastavlja i unutar Nacionalne klasifikacije zanimanja gdje su sva zanimanja iskazana imenicama muškog roda, osim spremačica, čistačica, pralja i slično.

Marijana CVRTILA
   

Mačisti u Ministarstvu obrazovanja

Osvrćući se na obrazovni sustav, Željka Jelavić iz Centra za ženske studije ističe kako je žalosno što u tom dijelu nije ispunjena ni jedna obveza iz Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova od 2001. do 2005.godine.
- Ministarstvo obrazovanja nije poduzelo mjere da se iz nastave uklone udžbenici sa sadržajima diskriminatornima po žene, niti je načinjena rodna analiza udžbenika, što je također bila obveza - upozorava Željka Jelavić.
Diskriminatorni elementi u udžbenicima ogledaju se, kaže, od određenih opaski do ilustracija koje prikazuju žene uvijek u pasivnom stavu, s dominantnom ruralnom odjećom, kraj otvorena ognjišta, sa staromodnim frizurama. Diskriminacija je očita i prema osobama s invaliditetom, kojih gotovo i nema u udžbenicima, te prema starijim osobama, koje su uglavnom prikazane u skladu sa stereotipima.

Što uče hrvatski đaci?

Došao seljak kod kadije, a ovaj mu u razgovoru preporuči: "Dobro ti je kadšto i ženu poslušat'!" Ili, u udžbeniku prirode za peti razred o temi električne energije, stoji uputa: "Pitaj mamu koristi li glačalo"...

Žene manje jednake

- muškarci u prosjeku imaju plaću veću za 19,4 posto;
- udio žena u broju onih koji primaju zakonom zajamčenu najnižu plaću - 77 posto;
- od 14 ministarstava žene na čelu svega 4;
- udio žena u predstavničkim tijelima - 10,8 posto;
- žene top-menadžerice u privredi - 2 posto;
- žene redovite profesorice na sveučilištima - 19 posto;

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2006.