�enska mre�a Hrvatske (�MH) je feministi�ka politi�ka mre�a 49 �enskih organizacija �irom Hrvatske, koje djeluju na ostvarivanju rodne ravnopravnosti kroz zagovaranje, za�titu i promociju �enskih ljudskih prava.

�MH djeluje na promjeni dru�tvenog i politi�kog polo�aja �ena osna�uju�i organiziranje �ena u procesu demokratizacije dru�tva i poti�u�i javne diskusije o rodnoj ravnopravnosti i feministi�kom pristupu demokraciji.

�MH �irokim rasponom svojih aktivnosti dekonstruira patrijarhalnu ideologiju kao dominantnu dru�tvenu strukturu u Hrvatskoj.
Polaze�i od feministi�ke analize �MH smatra da je institucionalizirani patrijarhalni sistem marginalizacije �ena baziran na dominaciji mu�karaca nad �enama.

�MH djeluje na ostvarivanju Platforme za akciju usvojene na IV svjetskoj UN konferenciji o �enama u Pekingu 1995.godine i njenog sveobuhvatnog programa za osna�ivanje polo�aja �ena u javnom i privatnom �ivotu s ciljem ostvarivanja njihovog punog i jednakog sudjelovanja u dono�enju odluka u ekonomskoj, dru�tvenoj, kulturnoj i politi�koj sferi.

�MH provodi Platformu za akciju djeluju�i u pravcu ostvarivanja rodne ravnopravnosti, mira i razvoja, stavljaju�i na dnevni red programe za osna�ivanje �ena i protiv pot�injavanja �ena.

�MH isti�e va�nost me�unarodnih dokumenata koje je potpisala i ratificirala dr�ava Hrvatska, kao �to je Pekin�ka platforma, i zahtijeva provo�enje i uklju�ivanje u pravni sustav me�unarodnih konvencija ratificiranih od strane dr�ave Hrvatske kao �to je Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije �ena (CEDAW).

�MH predstavlja zna�ajnu snagu za poticanje dru�tvenih promjena; organizacije �MH su uspjele osigurati servise i podr�ku �enama kojima je to hitno potrebno. Stotine �ena vide sebe kao dio na�eg pokreta; �MH organizira demonstracije, akcije, aktivnosti usmjerene na pobolj�anje institucionalne prakse i poti�e debate u medijima, �ine�i vidljivim strukture opresije. �MH nagla�ava neravnote�u rodnih odnosa mo�i, privilegirani polo�aj i dominaciju mu�karaca nad �enama u tim odnosima, kao i dru�tvene strukture koje odr�avaju ovu neravnote�u mo�i u dru�tvu. Na taj na�in nagla�avamo nu�nost iznala�enja kolektivnih i dru�tveno-politi�kih rje�enja.

�MH smatra da �ene imaju manjak kontrole nad svojim �ivotima. Stereotipni stavovi prema �enama prisutni su u svim podru�jima �ivota, te su razlogom za�to su �ene jo� i danas diskriminirane u cijelom svijetu.

U sekularnom dru�tvu sve �ene imaju pravo na autonomiju, integritet i samoodre�enje u izra�avanju svoje seksualnosti. To uklju�uje pravo na fizi�ko, seksualno i emocionalno zadovoljstvo, pravo na slobodu od diskriminacije po osnovu spolne orijentacije, pravo na sekularnu edukaciju o seksualnosti i pravo na reproduktivno-zdravstvenu skrb i za�titu.

Sve �ene imaju pravo odlu�ivati o svom reproduktivnom �ivotu na slobodan na�in i provoditi sigurnu kontrolu ra�anja, bez diskriminacije, pritiska ili nasilja, kao i pravo na u�ivanje najvi�e razine seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

Sve �ene imaju pravo na reproduktivnu autonomiju koja uklju�uje siguran i legalan poba�aj.

Zahtjevi i poseban polo�aj Katoli�ke crkve ugro�avaju �enska ljudska prava

Religiozni moral i od Katoli�ke crkve podr�an androcentri�ni poredak odr�avaju tradiciju diskriminiranja �ena. Utjecaj Katoli�ke crkve na sekularna pitanja zna�i da brojne diskriminatorne prakse jo� uvijek postoje i odr�avaju se protivno pravima �ena koje �ive u evropskom, demokratskom i jednakopravnom dru�tvu kakvom hrvatsko dru�tvo stremi.

Promid�ba katoli�ke crkve usmjerava �ene natrag u tradicionalne patrijarhalne uloge majki i doma�ica, u privatnu sferu, u kuhinje i karijere obiteljskih njegovateljica. Zalaganja katoli�ke crkve za zabranu poba�aja djeluje direktno protiv �enskog reproduktivnog zdravlja i reporduktivnih prava, te njihovog prava na kontrolu vlastite plodnosti i prava na samoodre�enje.

Hipokrizijski stavovi crkve u odnosu na seksualnost odra�avaju se u svim podru�jima dru�tva, zabrinjavaju�e u�estalo i u pravosudnom sustavu, imaju�i direktni utjecaj na tuma�enje mu�kog nasilja prema �enama i na broj prijava i presuda u slu�ajevima silovanja kao i na metode za�tite �rtava od mu�kog nasilja. To je u koliziji sa �enskim ljudskim pravom na �ivot slobodan od nasilja.

Kontrola crkve nad �enskom seksualno��u i stereotipno reproduciranje crkvene dogme u svim sferama javnog �ivota predstavlja kr�enje �enskog ljudskog prava na kontrolu nad vlastitim tijelom i pravom na izra�avanje vlastite seksualnosti, poti�e diskriminaciju na temelju spolne orijentacije i rodnog izra�avanja, te ugro�ava pravo �ena na samostalno dono�enje odluka o svom �ivotu i slobodu od stigmatizacije.

Zlouporaba ovlasti od strane Hrvatske biskupske konferencije, koje su joj protuustavno dane na temelju Ugovora o katoli�kom vjeronauku, negativno utje�u na proces kreiranja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Trenutni monopol crkve na seksualnu edukaciju u �kolama doprinosi reproduciranju stereotipa o seksualnosti, postavljaju�i iskrivljene moralne granice iskazivanja seksualnosti kao i iskrivljene definicije seksualnih prava i seksualnog zdravlja, name�u�i hipokrizijski set vrijednosti i ideolo�koh uvjerenja o tome na �emu se seksualna eduakcija treba zasnivati u sekularnom dru�tvu koje stremi postignu�u rodne ravnopravnosti.

Unutar �Programa Katoli�kog vjeronauka za osnovne �kole� odobrenog od strane Ministarstva prosvjete i sporta, vjeronau�ni program osmog razreda osnovne �kole, uklju�ivao je edukaciju o aspektima ljudske seksualnosti, a u metodi�kim uputama iste nastavne cjeline homoseksualna orijentacija navodila se kao primjer �pogre�nog oblika� seksualnosti, �ime se u�enike poticalo na diskriminaciju. �ak ni pod pritskom pravobraniteljstva i javnosti Ministarstvo nije izbacilo diskriminativne dijelove Programa, niti je zaustavilo njegovu primjenu po �kolama, ve� je samo rije� �pogre�ni� zamijenilo rije�ju �gre�ni�, daju�i jasnu poruku javnosti da je polo�aj Crkve i crkvene dogme neprikosnoven i da ne nemjerava u�initi apsolutno ni�ta kako bi uklonilo diskriminaciju iz odgojno obraznovnog sustava.

Katoli�ka crkva je postigla povla�teni status u odnosu na druge vjerske zajednice i institucije te druge aktere iz podru�ja civilnog dru�tva. Ovakav status je odre�en trima me�unarodnim ugovorima potpisanima od strane Vlade RH i Svete stolice 1996. i �etvrtim 1998. godine koji se ti�u ekonomskog polo�aja Katoli�ke crkve i dr�ave te du�nosti dr�ave da financira aktivnosti Katoli�ke crkve.

Tri ugovora reguliraju polo�aj Katoli�ke crkve u sekularnom dru�tvu. Njihov sadr�aj je me�u ostalima: izjedna�avanje statusa crkvenog braka s civilnim, uvo�enje obavezne vjerske edukacije u odgojno � obrazovni sustav i prisutnost vjerske slu�be u policiji i vojsci. �etvrti ugovor odnosi se, osim na spomenuto financiranje katoli�kih religijskih aktivnosti od strane dr�ave, i na provedbu �Zakona o denacionalizaciji/restituciji�, npr. povrat imovine nacionalizirane ili konfiscirane 1945. i 1946. godine biv�im vlasnicima.

Temeljem ovih ugovora sa Svetom stolicom, hrvatska vlada je uvela vjerski odgoj u pred�kolskim ustanovama i osnovnim i srednjim �kolama kao izborni predmet, ali obavezan za one koji/e ga izaberu kao mogu�nost.

Vjerske �kole dobivaju polo�aj jednak svjetovnim institucijama. Ovo uvo�enje obavezne vjerske edukacije u dr�avnim �kolama je u potpunosti protivno neutralnoj sekularnoj prirodi javnih / dr�avnih �kola. Osim toga, niti jedna druga vjerska zajednica, kao �to su to pravoslavna, protestantska, muslimanska i �idovska � ne mo�e regulirati svoj polo�aj na jednak na�in kao Katoli�ka crkva, �ime su postavljene u inferiorni polo�aj, a to je suprotno �l. 41 Ustava RH.

Ugovori nedvojbeno privilegiraju Katoli�ku crkvu od strane dr�ave i prema tome su u direktnoj suprotnosti s Ustavom RH i njegovim principom strogog odvajanja crkve od dr�ave, u suprotnosti sa samodefiniranjem Hrvatske kao sekularne dr�ave i dr�ave liberalne demokracije. Ugovori su potpisani bez potrebne javne rasprave, na netransparentni i nedemokratski na�in.

Djelovanje institucionalnih mehanizama za uspostavu rodne ravnopravnosti, kao i zalaganje �enskih nevladinih udruga za �enska ljudska prava zbog tih se ugovora odvija u bitno su�enom prostoru, ome�enom crkvenom dogmom uobli�enoj u me�udr�avnim ugovorima sintagmom �vrijednosti kr��anske etike�.
Pravna snaga Vatikanskih ugovora (�lan 140. Ustava RH) je jednaka onoj drugih me�unarodnih konvencija kojima se �tite ljudska prava a koje je RH ratificirala, uklju�uju�i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije �ena (CEDAW) i Konveciju o pravima djeteta.

Izme�u ostalog ovi me�unarodnopravni dokumenti �tite �enska reproduktivna i seksualna prava. Ukoliko RH ozbiljno namjerava ispuniti preuzete obaveze prema svojim gra�anima i gra�ankama, a �to se podrazumijeva ratificiranjem gore spomenutih konvencija, onda bi trebala raskinuti ugovore sa Svetom stolicom koji su u ideolo�koj kontradikciji s me�unarodnim konvencijama o �enskim ljudskim pravima.

Ustav RH i Katoli�ka crkva

�lan 41, poglavlje III - Za�tita ljudskih prava i fundamentalnih sloboda Ustava RH definira strogo odvajanje dr�ave i Katoli�ke crkve. �Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od dr�ave�. Ustav postavlja jasne granice za nemije�anje crkve u javne poslove. Stoga dr�ava mimo slova i duha ustava daje ovlast i pravo Katoli�koj crkvi da se uklju�uje u politi�ka i ekonomska pitanja koja su u domeni sekularne/svjetovne dr�ave, kakvom Hrvatska sebe odre�uje.

Povla�teni polo�aj Katoli�ke crkve u direktnom je neskladu sa �lankom 3. Ustava koji, me�u ostalim, ravnopravnost spolova navodi me�u najvi�e vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tuma�enje Ustava.

UN Konvencija

Godine 1979. usvojena je Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije �ena (CEDAW) od strane UN-a, dok je stupila na snagu 1981. godine sa 170 dr�ava potpisnica. Ona predstavlja me�unarodnu povelju �enskih prava i prepoznaje prisutnu diskriminaciju �ena u dru�tvu i kulturalnim obrascima te poziva na promjene uloga mu�karaca i �ena u dru�tvu. RH je potpisnica ove Konvencije od 9. listopada 1992.

�lanak 140. Ustava RH govori: �Me�unarodni ugovori sklopljeni i potvr�eni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, �ine dio unutarnjega pravnog poretka RH, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na na�in koji su u njima utvr�eni, ili suglasno op�im pravilima me�unarodnog prava.�

RH je potvrdila svoju �elju da dade aktivni doprinos me�unarodnim naporima na promociji i za�titi �enskih ljudskih prava putem svojih aktivnosti u me�unarodnim tijelima, kao �to je Komisija za status �ena.

Princip jednakosti je u osnovama ustava RH a za�tita �enskih prava je institucionalizirana.

ZAHTJEVI �MH

1. Republika Hrvatska treba otkazati bilateralne sporazume s Vatikanom koji daju privilegirani status katoli�koj crkvi i koji su protivni Ustavu RH i preuzetim me�unarodno � pravnim obvezama RH.

2. Slobodnu, javnu i sekularnu kvalitetnu edukaciju integriranu u obrazovni sustav u Hrvatskoj i garantiran Ustavom RH.

3. Katoli�ka crkva ne smije odr�avati vjerski odgoj u bilo kojoj formi u javnim �kolama u Hrvatskoj. Vjerski odgoj se treba prakticirati u institucijama i prostorijama osiguranima od crkve/crkvi (vjerskih zajednica).

4. Katoli�ka crkva se ne smije mije�ati u seksualni odgoj u �kolama. Javna seksualna edukacija treba uklju�ivati sekularni set vrijednosti kao �to je sloboda u definiranju i manifestiranju dru�tvenih i seksualnih veza/odnosa, poma�u�i mladim ljudima da budu odlu�ni u odbijanju ne�eljenog seksa, edukaciju o pravima seksualnih i rodnih manjina, prevenciji spolnih bolesti i reproduktivnom zdravlju i kontroli ra�anja.

5. Katoli�ka crkva ne smije zadirati u �ensku kontrolu nad vlastitim tijelima - npr., pristup sigurnoj, slobodnoj kontroli ra�anja, abortusu, sterilizaciji, medicinski potpomognutoj oplodnji, �ivotu slobodnom od dru�tvene stigme, niti smije biti privilegirana prilikom �irenja mr�nje prema seksualnim manjinama.
6. RH treba ukinuti finaciranje Katoli�ke crkve iz dr�avnog prora�una i raspisati crkveni porez, kojim �e vjernici prema slobodnom izboru financirati svoje vjerske zajednice.