�ene su u dokumentima UN prepoznate kao politi�ka, ekonomska i statusna manjina, a Republika Hrvatska se potpisom na Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije �ena obvezala ne samo na dono�enje zakonskog okvira koji jam�i ravnopravnost spolova, ve� i na provo�enja mjera za uklanjanje svih oblika diskriminacije iz prakse i obi�aja.

Budu�i da je �ena 51 posto u ukupnom stanovni�tvu, smatramo da one trebaju iza�i iz za�aranog kruga politi�ke, ekonomske i statusne manjine te ste�i ravnopravno mjesto u svim dru�tvenim procesima.

Stoga �enska mre�a Hrvatske za osnovne ciljeve svojega javnoga zalaganja odre�uje

- sudjelovanje �ena u politici i politi�kom odlu�ivanju
- ostvarenje prava na �kolovanje, rad, zaradu i punu zaposlenost
- socijalnu sigurnost
- zaustavljanje nasilja nad �enama
- politiku ravnopravnosti i tolerancije

Sudjelovanje �ena u politici i politi�kom odlu�ivanju

�ene �ine 51,5 posto ukupnog stanovni�tva i, kad su u prilici, bolje zastupaju �enske interese zbog �ega je vrlo va�no da ih na mjestima odlu�ivanja bude barem 30 posto. Zato ...

... zahtijevamo:
- podjelu odgovornosti u ku�i i dr�avnoj vlasti
- �enske kvote u izvr�nim tijelima politi�kih stranaka, na kandidacijskim listama na koje se naizmjeni�no navode kandidati oba spola na svim listama, te na svim razinama vlasti.
- mjere za cjelovito i realno prikazivanje �ena u javnosti, sankcioniranje i dokidanje seksizama, predrasuda i stereotipiziranja.

Ostvarenje prava na �kolovanje, rad, zaradu i punu zaposlenost

Zato �to je �enska nezaposlenost i rad na crno u porastu, zato �to su zbog lo�eg vrednovanja njihova rada �ene prisiljene raditi vi�e poslova, premda kod ku�e obavljaju nepla�ene poslove i tako, kao i ostali, pridonose nacionalnoj ekonomiji ...

... zahtijevamo:
- uvo�enje mjera poticanja zapo�ljavanja �ena na radnim mjestima u skladu s njihovim obrazovanjem
- kreditiranje samozapo�ljavanja �ena pod povoljnim uvjetima, s malim kamatama i odgodom pla�anja duga
- smanjenje stopa poreza kako bi se rasteretilo gospodarstvo �ija kriza poga�a siroma�nije i srednje slojeve �iju ve�inu �ine �ene
- organizirano osposobljavanje �ena za rad sa suvremenom tehnologijom
- mjere za spre�avanje dobne diskriminacije �ena prilikom zapo�ljavanja
- uva�avanje specifi�nih problema seoskih �ena, njihovog doprinosa obiteljskoj zaradi i s tim u skladu vrednovanje njihova nepla�enog rada
- radno zakonodavstvo koje �titi �ene od seksualnog ucjenjivanja, uznemiravanja i napastovanja na poslu.

Socijalna sigurnost

Socijalna politika u Hrvatskoj ne daje kvalitetne odgovore na aktualnu krizu u zemlji. Nezaposlene �ene, samohrane majke, seoske �ene, �ene tre�e dobi i �ene s posebnim potrebama ne u�ivaju skrb kakva im je potrebna. Radno sposobnim a nezaposlenim �enama, na primjer, ograni�ena je mogu�nost dobivanja socijalne pomo�i, a seoske �ene prakti�ki i ne mogu ostvariti socijalnu za�titu. Zato ...

... zahtijevamo:

- smanjenje dijela dr�avnog prora�una za vojsku, tajne slu�be i policiju i njegovu prenamjenu u socijalne i zdravstvene svrhe, za �kolstvo i pobolj�anje ekonomskog statusa �ena
- socijalnu dr�avu te socijalnu politiku koja �e zadovoljiti potrebe specifi�nih potreba �ena
- jasno definirane zakonske okvire pomo�i �enama
- umjesto su�avanja socijalnih prava ostvarivanje i efikasno provo�enje socijalnih zakonskih prava
- stvarnu saborsku kontrolu predvi�enih i utro�enih sredstava za socijalnu za�titu
- socijalnu sigurnost za seoske �ene, njihovo pravo na dostatnu zaslu�enu mirovinu
- omogu�avanje dopunskog rada �iji iznosi prate tro�kove �ivota bez pla�anja dopunskih poreza i doprinosa te bez gubitka ili zamrzavanja ste�enih mirovinskih prava za �ene umirovljenice
- dostupne jaslice i vrti�e za sve, njihov rad u dvije smjene, a za djecu samohranih majki i onu iz siroma�nih obitelji besplatne usluge
- dje�ji doplatak koji prati tro�kove �ivota, redovito se ispla�uje; tako�er redovita isplata istovjetnih naknada za nezaposlene �ene
- dostupne informacije o socijalnim pravima.

Dostupan poba�aj i kontracepcija te sigurna zdravstvena za�tita �ena

Razina zdravstvene za�tite pada a s tim u skladu sve se �e��e uskra�uju prevencija, specijalisti�ki pregledi, bolni�ko lije�enje, lijekovi. Takva situacija posebno utje�e na �ene, njihov radni i privatni �ivot. Potom, prve zdravstvene usluge koje je Fond zdravstvenog osiguranja prestao sufinancirati jesu kontracepcija i poba�aj koji su se stoga komercijalizirali, a �esto su i nedostupni. Budu�i da �ena ima pravo odluke o tome �eli li, kada i s kim ra�ati djecu, kontracepcija i poba�aj moraju biti legalni, sigurni i teritorijalno i financijski dostupni svim �enama. Dr�avna politika i Crkva zagovaraju zabranu poba�aja �to predstavlja nedopustiv pritisak na ginekologe/inje i same �ene. Zato ...

... zahtijevamo:

- medicinski siguran i besplatan poba�aj u svim �upanijskim bolnicama, o�tre i lako provedive sankcije za one koje to odbijaju na zahtjev �ene u�initi
- dostupnu i besplatnu kontracepciju prema izboru �ene
- lako dostupnu sterilizaciju i umjetnu oplodnju
- javnu kampanju o va�nosti upotrebe kontracepcije i za�titi od spolno prenosivih bolesti
- besplatna savjetovali�te o kontracepciji
- liberalni spolni odgoj u vrti�ima, osnovnim i srednjim �kolama
- ginekologe/inje koji/koje po�tuju potrebe �ena i ne name�u svoje osobne stavove i moralne i religijske norme
- ve�a sredstva iz dr�avnog prora�una namijenjena prevenciji (napr. testovima za rano otkrivanje raka grli�a maternice, mamografijama, ultrazvuku dojki itd), op�em i reproduktivnom zdravlju �ena i op�em zdravstvenom obrazovanju
- dosljednu primjenu postoje�ih zakona koji se ti�u zdravstvene za�tite i njihovo pobolj�anje radi postizanja vi�e razine zdravstvene sigurnosti

Zaustavljanje nasilja nad �enama

Od rata, u militariziranoj atmosferi, raste nasilje nad �enama. �ensko savjetovali�te, jedan od mnogih telefona za pomo�, mjese�no prima vi�e od 260 poziva. U Hrvatskoj ne postoji krivi�nopravna za�tita �ena od obiteljskog nasilja. Jedino skloni�te za �ene �rtve nasilja u Hrvatskoj ima neizvjesnu financijsku budu�nost. Zato ...

... zahtijevamo:

- za�titu �ena �rtava nasilja pomo�u nezavisnih, autonomnih od dr�ave financiranih savjetovali�ta, SOS telefona, skloni�ta te grupa samopomo�i
- besplatne zdravstvene preglede, lije�enje i psiholo�ku podr�ku za �ene koje su pre�ivjele obiteljsko nasilje
- krivi�no pravnu za�titu �ena izlo�enih obiteljskom nasilju, dono�enje zakona o obiteljskom nasilju i osnivanje posebnog obiteljskog suda
- edukaciju zaposlenih u dr�avnim institucijama (centrima za socijalni rad, policiji, sudstvu, �kolstvu i zdravstvu) o problemu nasilja nad �enama
- osnivanje posebnih policijskih odjela za slu�ajeve nasilja nad �enama u kojima �e raditi �ene
- javnu kampanju protiv nasilja nad �enama financiranu iz dr�avnog prora�una
- vo�enje slu�bene statistike o nasilju nad �enama pri dr�avnim institucijama Dr�avni zavod za statistiku, policija, zdravstvene ustanove, sudovi, tu�ila�tva) po kriteriju spola i srodstva s nasilnikom.

Politika ravnopravnosti i tolerancije

U dru�tvu se u �kolskom sustavu napose podr�ava slika o tradicionalnim spolnim ulogama i takovrsni stereotipi. �tovi�e, stereotipiziranje mu�ko�enskih odnosa sve je zastupljenije, a liberalni spolni odgoj nestao je iz nastavnih programa. Istodobno, tolerancija u dru�tvu opada, a nasilje upadljivo raste. Zato ...

... zahtijevamo:

- ukidanje spolnih stereotipova u ud�benicima i nastavi te adekvatno vrednovanje uloge �ena u povijesti i sada�njosti
- uvo�enje na�ela nenasilne komunikacije i rje�avanja sukoba nenasilnim putem u osnovne �kole
- ukidanje vjeronauka u �kolama i njegov povratak u konfesionalne zajednice
- demilitarizaciju dru�tva i aktivnu mirovnu politiku
- poticanje i financiranje nevladinog sektora.