| Za�to nema individualne odgovornosti za smrt Jelene Jakopovi� |
Stru�ni postupci rezultirali su le�om prostrtim
pred noge dvogodi�njeg djeteta, a ravnatelj Centra za socijalnu skrb ka�njen je samo za javno istr�avanje, jer je pred javnost preplavljenu emocijama i ljutnjom neskriveno podastro predrasude i stereotipe kojima se vodi "struka" u svojem radu, te je javnost okrenuo protiv sebe. Ono �to struka ina�e plasira finim insinuacijama, stru�nim frazama, mantrom o vlastitoj stru�nosti i tu�em diletantizmu, kao i mistifikacijom znanstvenog pristupa, a �to je u su�tini odraz najdubljeg uvjerenja da je �ena sama po sebi poreme�aj i devijacija, ravnatelj je bacio javnosti u lice sirovim rje�nikom i zapjenjenim nastupom napadnute mu�kar�ine. |
| Feminizam bez suosje�anja |
Ne dati moralnu podr�ku �eni koju mlati mu� sigurno nije feministi�ki pa makar to kazala i Sanja Sarnavka, pa makar iza toga stajale sve B.a.B.e. Nedostatak suosje�anja, a kamoli empatije prema �eni �rtvi nasilja i njenoj patnji, nisu feministi�ki principi. To mogu biti ne�iji principi, osobni ili grupni, ali sigurno nisu feministi�ki
|
| Estradni feminizam |
... �Ne mogu suosje�ati s njom�, razotkrila je svoje zastupanje �enskih interesa Sarnavka upravo u mjeri u kojemu pristaju biti objekt kampanja i estradnog feminizma. No �ak i estradni feminizam nosi svojih odgovornosti, pa bi Sarnavka barem zbog obzira prema kampanjama svoje organizacije trebala pro�itati literaturu koju velikodu�no, uz prisilno lije�enje, nudi zlostavljanoj �eni. |
Slu�aj Naumovski pokazuje da Crkva igra ulogu moralne vertikale u hrvatskom drustvu sve dok se ne radi o postupcima njenog sve�enstva |
Od pona�anja Trstenjaka jos zanimljivije pona�anje Hrvatske biskupske konferencije, koja izabire diskurs po mjeri svojih trenuta�nih potreba, pa malo pri�a o moralu, a malo o zakonu. U ovome su slu�aju rekli da podupiru postupak po zakonu i da nemaju nikakvog komentara do li da treba po�tivati zakon - znaju�i jako dobro da zakon ne �titi od izvanrednog otkaza �enu na radu po ugovoru ... Kada se, me�utim, pri�a o poba�aju ili umjetnoj oplodnji, ne pada im na pamet da citiraju zakon, vec nas ga�aju moralnim prosudama i osudama. Crkva igra ulogu moralne vertikale u hrvatskom drustvu sve dok se ne radi o postupcima njenog sve�enstva, njihovih podr�avatelja, njihovih financijera ili mo�nih dru�tveno visoko pozicioniranih deklariranih katolika ... |
|
Kako je u Hrvatskoj obilje�en Me�unarodni dan �ena ili gu�enje �enskog otpora crvenim ru�ama |
Da se skr�i �enski otpor dovoljno je posezanje za ru�ama, �to stavlja �enu i mu�karca u tradicionalni polo�aj, pri �emu mu�karac, k tome i gradona�elnik, pokazuje da je pokrovitelj i kavalir, a �ena da voli biti snubljena. Jo� jednom cvije�e se dokazalo kao najdjelotvornije sredstvo za gu�enje �enskog otpora. Revolucionarni i protestni naboj 8. marta ugu�ili su cvije�em i urednici i novinari. Televizijski su izvje�taji sa svih doga�aja vezanih uz Dan �ena zavr�ili izvje�tajima o prodaji cvije�a sa tr�nica i cvje�arnica, odakle su nezadovoljne kumice odaslale poruku da nitko ne mari za �ene, jer potro�nja cvije�a nije u zna�ajnijem porastu. |
| Kao prst i naprstak |
Najve�u cijenu projekta "fundamentalisti�kih pokreta duhovne obnove" pla�aju � �ene. jer sve religije svijeta jednozna�no �ene smatraju manje vrijednom vrstom. Pa tako eksplicitniji fundamentalizam temeljen na islamu, koji uporno i uspje�no odstranjuje one svoje �lanove koji poti�u politi�ku modernizaciju dr�ava s ve�inskim islamskim stanovni�tvom ...
... Fundamentalizam temeljen na kr��anstvu, poglavito katoli�anstvu, samo u onom smislu u kojem sofisticiranija tehnologija omogu�uje ve�u perfidiju, provodi manje vidljivo, ali ni�ta manje stra�no nasilje prema �enama i rijetkim mu�kim neistomi�ljenicima ... |
U potrazi za izgubljenim poslom |
Po�etkom devedesetih Snje�ana �ikardi� dobila je otkaz s obrazlo�enjem, da je "postala komunjara". Dvoje maloljetne djece trebalo je od�kolovati, a mjese�no je primala 18 hrvatskih dinara alimentacije. I dalje uporno tra�i stalni posao, svjesna da joj dru�tveni anga�man i javno izno�enje stavova o polo�aju �ena u tome nimalo ne poma�u... Pi�e Nata�a Petrinjak (Novosti br. 303 2005.)  |
Uhvati me ako mo�e�! |
| �ene imaju pristup slabije pla�enim poslovima i te�e se zapo�ljavaju, a zbog slabijih primanja tijekom radnoga vijeka, pokoje trudno�e i kra�eg radnog sta�a i u mirovinu odlaze siroma�nije nego mu�karci... Pi�e Nata�a Petrinjak |
PSIHODINAMIKA POSLJEDICA NASILJA NAD �ENAMA |
Dinamika posljedica nasilja nad �enama i nu�na pomo� i intervencija dru�tva pod utjecajem su brojnih mitova koji onemogu�avaju sagledavanje problema, �enski otpor nasilju i djelovanje profesionalki i profesionalaca u tom smislu. Brojni su tradicionalni patrijarhalni mitovi o nasilju nad �enama ... |
�enska mre�a Hrvatske zahtijeva da papinski nuncij u Hrvatskoj razrije�i nedoumicu hrvatske javnosti o tome je li Vatikan dr�ava ili nije. Naime, prema pisanju medija Ha�ka tu�iteljica Carla del Ponte tvrdi da joj je vatikanski ministar vanjskih poslova odbio pomo�i u lociranju odbjeglog optu�enika Ante Gotovine uz obrazlo�enje da Vatikan nije dr�ava i nema me�unarodne obveze u lovu na ratne zlo�ince. Ako je nadbiskup Lajola to uistinu rekao, nastaju brojne nedoumice. Osim usputnog pitanja kako netko mo�e biti ministar vanjskih poslova bez dr�ave koju bi zastupao, postavlja se i ono kardinalno: zbog �ega onda ugovori izme�u Republike Hrvatske i Vatikana imaju status me�unarodnih ugovora? Ako Vatikan nije dr�ava, a ugovori sklopljeni s njime smatraju se me�unarodnim pa su postali sastavnim dijelom unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i nadre�eni su nacionalnim zakonima, Hrvatska je �rtva svojevrsne me�unarodno-pravne podvale. U tom slu�aju, kada se u jednom sporu Ustavni sud proglasio nenadle�nim za propitivanje ugovora s Vatikanom, u�inio je to u zabludi. Naime, progla�avaju�i se nenadle�nim poveo se za �lankom 128. Ustava RH koji ne navodi izrijekom njegovu nadle�nost za ocjenu suglasnosti me�unarodnih ugovora sa Ustavom. Ukoliko Vatikan, kao jedna od strana potpisnica ugovora prema izjavi iz vlastitog vrha nije dr�ava, smatramo da je du�nost i obveza hrvatskih vlasti ove ugovore preispitati. �enska mre�a Hrvatske smatra da se djelovanje hrvatskih institucionalnih mehanizama za uspostavu rodne ravnopravnosti, kao i zalaganje �enskih nevladinih udruga za �enska ljudska prava zbog tih ugovora odvija u bitno su�enom prostoru, ome�enom crkvenom dogmom uobli�enoj u me�udr�avnim ugovorima sintagmom �vrijednosti kr��anske etike�. Ugovorom izme�u Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podru�ju odgoja i kulture Hrvatska se obvezala: �Odgojno-obrazovni sustav u javnim pred�kolskim ustanovama i �kolama, uklju�uju�i i visoka u�ili�ta, uzimat �e u obzir vrijednosti kr��anske etike.� Ne uzdaju�i se u svima poznatim deset eti�kih smjernica za �ivot, hrvatski ministri tra�e od katoli�ke crkve i detaljnije upute �to su to vrijednosti kr��anske etike, pa u brojnim povjerenstvima sjede predstavnici crkve, koji odlu�uju o seksualnoj edukaciji u �kolama, o upotrebi kondoma i umjetnoj oplodnji, o nasilju nad �enama i politici stanovni�tva, o manjinskim pravima i o tome koji je oblik seksualnosti devijantan. Izjava ministra vanjskih poslova Vatikana da Vatikan nije dr�ava obja�njava �injenicu da Vatikan nije potpisnik deklaracija i konvencija koje reguliraju ljudska i posebno �enska prava. Ni�ta, me�utim, ne obja�njava �injenicu da hrvatska dr�ava, kao me�unarodno pravni subjekt i potpisnica svih tih dokumenata i time obavezna svojim gra�ankama i gra�anima, su�ava njihova prava sklapaju�i ugovore kojima crkva dobija pravo da odlu�uje o pitanjima koja se ne ti�u samo vjernika, nego svih gra�ana Republike Hrvatske. Bojana Genov 24. rujna 2005. |
Dvije su koordinatorice �enske mre�e Hrvatske, uz jo� �etiri gra�anke Hrvatske i 994 druge manje ili vi�e anonimne �ene, nominirane za Nobelovu nagradu za mir |
 Dvije su koordinatorice �enske mre�e Hrvatske, uz jo� �etiri gra�anke Hrvatske i 994 druge manje ili vi�e anonimne �ene, nominirane za Nobelovu nagradu za mir. Inicijativa kojoj je zamisao bila osvijetliti i naglasiti ulogu �ena u svakodnevnom stvaranju mira kao uvjeta za normalnu svakodnevnicu do�ekana je u Hrvatskoj sa posvema�njom zbunjeno��u. Jutarnji list pod naslovom Tko su �est kandidatkinja iz Hrvatske za Nobelovu nagradu nudi �ture biografije kandidatkinja, Radio 101 pita �itatelje �to su to te �ene za koje nitko nikada nije �uo radile da tu nominaciju zaslu�e pa istovremeno i odgovara da su valjda kuhale i pekle kola�e po konferencijama za mir ili tako nesto sli�no.
Koli�ina javne identifikacije sa postignu�em �est mirotvorki nije niti pribli�na situacijama u kojima MI zabijemo odlu�uju�i gol, izglasaju NAS na �etvrto mjesto Eurovizije ili NA�OJ miss daju titulu fotogeni�nosti. Jednostavno, �est �ena koje �e uz nominaciju za Nobelovu nagradu bez ikakva problema uspjeti sa�uvati anonimnost, nema osobine s kojima se hrvatska javnost, politi�ari i trendseteri mogu identificirati. �to su, napokon, te nepoznate �ene u�inile da budu nominirane za Nobelovu nagradu? Dok smo MI afirmirali mu�ku vje�tinu ratovanja i nesmiljenog uklanjanja drugih kli�u�i na trgovima i ulicama Gotovini i Norcu, one su gradile mir na �enskim vje�tinama svakodnevnog pre�ivljavanja i afirmirale �enske principe. Ne, Dragica Aleksa, Mirjana Bilopavlovi�, Jelka Glumi�i�, Spasenija Moro, Ana Raffai i Biserka Mom�inovi� nisu MI. Sa svojim sumnjivim imenima i prezimenima i �udnim pona�anjem u vrijeme rata vi�e izgledaju kao poruga doba�ena nam izvana nego li kao razlog za identifikaciju, kolektivni ponos i javna priznanja. Sve i da dobiju Nobelovu nagradu, hrvatske mirotvorke moraju �ekati neko drugo vrijeme da bi zadobile pravo na intervju u Gloriji, domjenak kod predsjednika ili spomen u ud�beniku. Mi smo jo� uvijek netko drugi. Bojana Genov |
Komentar "Slu�aja Gospi�" |
| Maja Mamula: Okrivljeni je nedu�an dok mu se ne doka�e krivnja - �rtva je kriva i la�ljiva dok se ne doka�e da je bila silovana Dok se optu�eni glorificiraju kao va�ni gra�ani ili se neutralno navodi kako su ve� jednom optu�eni za isto kazneno djelo, �rtve se diskreditiraju navodima o "navodnim incidentima" i nepovjerenjem u njihove iskaze ...I dok je Pakistan bar iskren prema svojim dr�avljankama i odmah javno priznaje kako "na sudu iskaz mu�karca vrijedi jednako kao iskaz dvije �ene", u Hrvatskoj navodno glasovi imaju istu te�inu, osim kada postoji jasan nesrazmjer izme�u glasa poznatog poduzetnika i glasa tamnopute strane dr�avljanke. |
Komentar "Jutarnje propovijedi" |
| Oralne crkvene veli�ine �ivko Kusti� poru�uje �enama da je poba�aj koji u�ine trudne �rtve silovanja zapravo smrtna kazna za sasvim nedu�no dijete i da to vrlo ugro�eno ljudsko bi�e �ena treba zavoljeti ... Perverzni savjeti don �ivka Kusti�a daju se u �kolama kao poduka za �ivot djeci, onoj istoj kojima zavla�e ruke pod suknjice i kratke hla�ice. Pi�e Bojana Genov |
Kruh & ru�e broj 25 |
Conflict among Feminists... |
Mirotvornim zaslu�nicama, �enama i usto anonimnim, ne sti�u niti protokolarne �estitke niti pozivi na domjenke i proslave. Nijedan se visoki du�nosnik nije oglasio priop�enjem. Od Mesi�a, Sanadera i �eksa pa sve do gradona�elnika njihovih gradova svi �ute rje�itim mukom. Redakcija niti jednog �enskog �asopisa nije za njih pokazala interesa niti koliko za donje rublje politi�arki. Mase nisu iza�le na trg da pozdrave na�e uzdanice, pred o�ima svijeta savr�enu protute�u Gotovini i sli�nim ko�nicama ulasku u svijet bogatih, pristojnih, civiliziranih i mo�nih Europljana. Niti jedan stilist nije smatrao da �e dodati sebi na va�nosti oglasi li se o njihovim frizurama ili proanalizira njihov styling.
| Ured: B. Viduli� 28, 51550 Mali Lo�inj Telefon: 051 233 650 Fax: 051 233 567 e mail: koordinatorica@zenska-mreza.hr Kontakt osoba: Bojana Genov, koordinatorica Telefon 098 215 858 |
| Zakoni i konvencije |
| Zakon o ravnopravnosti spolova |
| �enska memorija - politika sje�anja |
| Priru�nik za organizacijski razvoj |
| Civilno dru�tvo
� Civilno dru�tvo.hr, portal �iju je izradu potakla Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga dru�tva
� OneWorld za jugoisto�nu Evropu, portal na ju�noslavenskim jezicima |
|||
|
�enska mre�a Hrvatske okuplja organizacije, grupe i inicijative koje su prepoznale da su �ene diskriminirane te ekonomski, politi�ki i statusno marginalizirane. Vo�ena feministi�kim principima �enska mre�a Hrvatske ne miri se s patrijarhalnim sustavom i suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije po spolu. Women's Network Croatia unites organizations, groups and initiatives that recognized discrimination against women who are often economically and politically marginalized; it opposes all sorts of gender discrimination.� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
|
� |
