Godine 2003. mu�karci su u Hrvatskoj u prosjeku zara�ivali
11,4 posto vi�e od �ena

Uhvati me ako mo�e�!

�ene zara�uju manje od mu�karaca. Istina stara koliko i ljudski rod ovih je dana dobila jo� jednu slu�benu potvrdu: Dr�avni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je podatke o prosje�nim pla�ama zaposlenih po spolu za 2003. godinu, koji obznanjuju da su te godine mu�karci u prosjeku zara�ivali 11,4 posto vi�e od �ena. Najve�e se razlike pojavljuju u zra�nom prijevozu i duhanskoj industriji, najmanje u gra�evinarstvu, a tek u dvije djelatnosti �ene su zara�ivale vi�e od mu�karaca: u proizvodnji medicinskih, preciznih i opti�kih instrumenata i satova, te kopnenom prijevozu i cjevovodnom transportu. Navedeni postotak najo�itije pokazuje nejednakost i neravnopravnost �ena u odnosu na mu�karce u Hrvatskoj, ali podaci iz kojih je izveden otkrivaju jo� stra�nije dimenzije pot�injenosti �ena.

Piloti i stjuardese, blagajnice i menad�eri

Prvo, otkrivaju da �ene u na�elu imaju pristup slabije pla�enim poslovima, i drugo, da se uop�e te�e zapo�ljavaju. Ve�e pla�e mu�karaca u zra�noj i duhanskoj industriji proizlaze iz �injenice da oni u tim djelatnostima obavljaju bolje pla�ene poslove pilota i menad�era, dok �enama preostaju slabije pla�eni poslovi stjuardesa i radnica. Tome mo�emo dodati i sliku �to je svi svakodnevno gledamo ulaze�i u hramove konzumeristi�kog kapitalizma, shopping centre kojima su opasani svi hrvatski gradovi. Redovi i redovi blagajni prepuni su prezaposlenih blagajnica, a �ene nalazimo i ispred kilometarskih polica s namirnicama. Nasuprot tomu, stranice poslovnih priloga u tisku o ulasku nekog novog trgova�kog lanca ili izvje�taji o uspje�nosti poslovanja prepuni su slika mu�karaca. Najmanje razlike u pla�ama u gra�evinarstvu obja�njavaju se �injenicom da su tu �ene mahom zaposlene u administraciji i na stru�nim gra�evinskim i arhitektonskim poslovima, no svi vrlo dobro znamo da je rije� o daleko manjem broju radnih mjesta u odnosu na ukupnost svih radnih mjesta koje gra�evinska djelatnost obuhva�a, �to samo oslikava podatak da od skoro pola milijuna nezaposlenih u Hrvatskoj ve�inu �ine �ene.

�ene i u mirovinu odlaze siroma�nije

Komparativni podaci s drugim zemljama, prema kojima Hrvatska ulazi u krug zemalja s ni�om razlikom u prosje�nim pla�ama izme�u �ena i mu�karaca, samo krajnje naivnima mo�e biti neka utjeha. Na razini cijele EU govori se o razlici od 16 posto, u Sloveniji je taj postotak najmanji (9 posto), a najve�e razlike bilje�e Slova�ka i Njema�ka (23 posto). Ti podaci zna�e samo jedno: osobe �enskog spola, i to samo zbog spola, around the Globe za isti posao primaju manju naknadu od osoba mu�kog spola. �ak i onda kada im, uz puno vi�e napora, propitivanja i provjera, uspije domo�i se posla ina�e �rezerviranog� za mu�karce. Da slika bude kompletna dodajmo tim podacima i sljede�e: zbog slabijih primanja tijekom radnoga vijeka, prekida zbog pokoje trudno�e, te ukupno kra�eg radnog sta�a �ene i u mirovinu odlaze siroma�nije nego mu�karci.
Kada je 1937/38 Virginija Woolf pisala svoj antiratni esej �Tri gvineje� nije pro�lo ni dvadeset godina od kada su �ene stekle pravo biti pla�ene za svoj rad (to im je pravo dano 1919. godine), a toliko su godina imale i pristup institucijama visokog obrazovanja, koje su mu�karcima u to vrijeme bilo dostupne ve� 500 godina. Opisi ki�enih radnih mjesta, odje�e i proceduralnih rituala pri obavljanju posla otkrivaju nam iznimnu duhovitost Virginije Woolf, ali prije svega besmislenost dru�tvenog ure�enja, sustava kako su ga gradili, organizirali i provodili mu�karci, koji je u kona�nici imao samo jedan cilj - rat. Od sume novca koja se stotinama godina odvajala za obrazovanje i potom rad mu�karaca lako vam se zavrti u glavi, ali ni ona nije pomogla da se najve�e ljudsko zlo - me�usobno ubijanje - privede kraju, tj. iskorijeni. Pa je jo� tada Virginija Woolf zapisala: �(...) Ali to bi zna�ilo sanjati - sanjati onaj vje�no sanjani san koji proganja ljudski um sve od po�etka vremena; san o miru, san o slobodi. No, dok vam u u�ima odjekuje pu��ana paljba, vi od nas ne tra�ite da sanjamo. Ne pitate nas �to je mir: pitate nas kako sprije�iti rat�.

Konstantno i neprekidno siroma�tvo �ena

Sedamdesetak godina kasnije mu�karci i dalje ne znaju �to je mir i zapravo, kao i u doba Virginije Woolf, ne pitaju �ene kako sprije�iti rat. U trenucima velebnih proslava prelaska u 21. stolje�e planet Zemlja usijan je od ratova, a dominantne politike i imaoci politi�kih mo�i, koji pokre�u oru�je, konzervativni su mu�karci koji otvoreno iskazuju �elju za daljnjim, jo� krvavijim ratovanjima, a um i sposobnosti �ena smatraju manje razvijenima od mu�kih, shodno tomu �ene neprikladnima da odlu�uju o bilo �emu. Kako je u knjizi �Feminist Theory: From Margin to Center� ustvrdila bell hooks, isklju�iva feministi�ka usredoto�enost na karijerizam onemogu�ila je i feministi�kom pokretu sagledavanje cjeline - a to je konstantno i neprekidno siroma�tvo �ena. Konzervativni mu�karci nude povratak u patrijarhalno ku�anstvo, ali rije� je samo o �ignoriranju realnosti masovne nezaposlenosti i mu�karaca i �ena�, a u kojem �e �ene, nastavi li se trend, biti samo sve siroma�nije i siroma�nije... Tako, po tko zna koji put, dolazimo do zaklju�ka da od ponovno recikliranih obrazaca �to ih domi�ljaju mu�karci na polo�ajima mo�i - ni�' koristi.

Nata�a PETRINJAK