Imati distanciranu poziciju i �utjeti samo je ponekad ugodno, naj�e��e �tetno, a u slu�aju �enske mre�e Hrvatske i onog �to se nedavno doga�alo jest nedopustivo. To osobito vrijedi za one koje i koji se vide kao feministkinje/feministi. A �to se stvarno doga�alo?
Predizborno nam je doba, bli�e se predsjedni�ki izbori, kandidata kao na masovnim maratonskim utrkama. I onda se pojavi kandidatkinja, �ena, visoka dr�avna du�nosnica Hrvatske demokratske zajednice, i naravno njezina kandidatkinja. Tu nastaje zbrka i mete�. Jadranka Kosor, �ena o kojoj je rije�, tek �to ju je njezina stranka predlo�ila za kandidatkinju za predsjedni�ki polo�aj, izjavljuje pred TV kamerama da je izme�u ostalih podr�ava i �enska mre�a Hrvatske. Kaos i kakofonija izjava, konferencija za tisak, ispravaka, demantija i napokon jedna od ve�ih i starijih �enskih udruga u Hrvatskoj, grupa B.a.B.e., dramati�no napu�ta mre�u.

�to li se uistinu dogodilo, kakve su se to nepremostive razlike u politi�kim stavovima i djelovanju pokazale izme�u �enske mre�e i grupe B.a.B.e. te su potonje odlu�ile napustiti mre�u, i to u najosjetljivijem dru�tvenom trenutku, doba najve�ih politi�kih aktivnosti � u predizborno doba? No, prije poku�aja da se odgovori na pitanje �to se uistinu dogodilo, potrebno je prethodno samo malo vrlo op�enite kronologije.

Nakon niza godina, onih prije posljednjeg rata, isklju�ive dominacije �enskih grupa u �metropoli�, kona�no se tijekom posljednjih nekoliko godina doga�a ono �to je bilo nu�no i po�eljno i �to daje ozbiljnu mogu�nost da se �enski problemi, �enske teme i feminizam u svemu tome i kroz to, afirmiraju kao tema u cijelom dru�tvu. Doga�a se �enska mre�a Hrvatske, asocijacija �enskih organizacija, grupa, inicijativa koje poku�avaju osmisliti vlastitu politiku prema van, organizirati se prema unutra, uskladiti mnogobrojne razli�itosti, reagirati na jo� brojnije izazove koje ovo na�e dru�tvo, kakvo ve� jest, lifra na veliko. Otvara se mogu�nost da se pro�iri krug i ostvari ve�i intenzitet i dubina djelovanja u dru�tvu. Takav rad, mukotrpan ve� i sam po sebi, obilje�en je svih tih godina jo� i najgorim �to nam se svima skupa moglo dogoditi � ratom. Onda se tome pridru�uje neiskustvo novonastalih grupa u organiziranju kako pojedina�nog rada grupe, tako, jo� i vi�e, timskog rada u okviru mre�e. Svemu tome na smetnju ide i inercija starog centralisti�kog modela djelovanja, preslikana s dr�avno-nacionalne razine na sve druge dru�tve aktere (bili oni toga svjesni ili ne) i na druge vrste aktivnosti, u kojem je centar jedini koji zna i koji ima pristup svemu: informacijama, sredstvima, kontaktima. U tim okolnostima, dakle, formira se �enska mre�a Hrvatske i prolazi kroz najrazli�itije faze tra�enja na�ina rada, hvatanja u ko�tac s unutra�njim problemima, strukturom, pre�ivljavanjem i istovremeno (jer naravno interni problemi, ma kako bili va�ni, i iako ponekad mu�ni i komplicirani, nikome nisu i ne trebaju biti zanimljivi), hvata se u ko�tac sa cijelim nizom problema koji mu�e �ene u Hrvatskoj i uop�e.

Problemi su veliki i brojni, �enske grupe i Mre�a sama su mali. Uvjeti rada pod svim mogu�im pritiscima, po�ev�i od mnogobrojnih nesporazuma unutar same mre�e oko pitanja kako djelovati ( s vremena na vrijeme pojavile bi se diskusije o unutarnjem ure�enju funkcioniranja koje se oslanja na stare, restriktivne modele, tako na primjer ideja kodificiranja pona�anja pra�ena restrikcijama i sl., no na sre�u nikada posvema i tvrdo usvojena). Potom pitanja kako postaviti politi�ki program (u naj�irem smislu), kako odlu�iti o prioritetima (jer se, naravno, ne mo�e sve odjednom), a sve pod okriljem feminizma koji dolazi izvana, nisu nimalo olak�avala djelovanje. Pa ipak, lista uspjeha koji se mjeri dru�tvenom, javnom relevantno��u i djelotvorno��u, daleko nadma�uje listu problema.
�injenica naime jest da su doneseni ili izmijenjeni mnogi zakonski akti koji olak�avaju dru�tveni polo�aj �ene ili djeluju na njenoj primarnoj za�titi (od nasilja u obitelji, u javnosti, na radu i sli�no).
�injenica je tako�er da je stvorena dru�tvena atmosfera daleko uvi�avnija prema problemima �ena no �to je to bilo ranih 90-tih (bolje je ne podsje�ati na na tada�nji Sabor i razne Bakovi�e kao ministre kojima su �ene bile povjerene na brigu). �injenica jest da tu�i �enu vi�e nije �stvar intime�, osobito ako se njoj to ne �svi�a�, jer nakon svih provaljenih slu�ajeva nasilnih uglednika i �demokrata�, javno mnijenje je sve manje tolerantno naspram toga.
�injenica je tako�er da biti uspje�na poslovna �ena ili vrhunska politi�arka nije izvanredno stanje ve� ne�to na �to se javnost poprili�no navikla.
�injenica jest i to da je utjecaj �enskih grupa (u ogromnoj mjeri uptavo kroz �ensku mre�u Hrvatske), osobito pri svim dosada�njim izborima, bio nezanemariv (i same smo komentirale kako nam se politi�ari i stranke pribli�avaju u tim vremenima, pa valjda znaju �to rade i za�to to �ine). Ne�e biti stoga �to smo tako bezna�ajne i posve neutjecajne (uostalom, cijeli slu�aj koji je potakao pisanje ovog teksta spada u tu vrstu politi�kog dodvoravanja i skupljanja politi�kih poena). I tako bi se moglo nabrajati dalje i jo� vi�e. No namjera ovog teksta nikako nije izvla�enje �MH iz neprilike, pa da sad treba pobrojati sve uspjehe ne bi li se nekako oprao obraz. �MH se na�la u maloj neprilici, ustvari u svojevrsnoj, ali produktivnoj, krizi razvoja, no nije prljavog obraza da bi ga trebalo prati.

Kada je Mre�a stvorena, bila je o�igledna razlika izme�u �malih� i �velikih� grupa, starih i novih, pa �ak i zagreba�kih i onih drugih. �Male� i nove, ne-zagreba�ke, nastale su ve�inom iz protesta, �esto iz o�aja, najmanje iz ve� razvijene svijesti o �enskim problemima uop�e, pa onda jo� k tome i potrebe za politi�kim �enskim pokretom. Naj�e��e je to ipak bila reakcija na neposredne, eufemisti�ki re�eno, te�ko�e. Druge su ve� imale dugogodi�nja iskustva (svakako njihove istaknute �lanice �liderice�), blizinu informacija, kontakata, novca (ne kao posljednje po redu va�nosti). No interes da se pa�nja, energija i rad ujedine i usmjere na doista va�ne, egzistencijalne probleme �ena u Hrvatskoj bio je motiv i ideja vodilja. Pritom su svi rasli zajedno. I �mali� i Mre�a pa i �veliki�. Ne pada mi na pamet da idealiziram sliku i ne bi bilo dobro ne pamtiti niz �gafova�, a i ve�ih problema koje je Mre�a imala, pa i sama proizvodila. Nobody's perfect, ali rezultati i perspektive za budu�nost daleko nadja�avaju nelagodu rasta.

I sada, kad je Mre�a u prili�noj mjeri promijenila, kako-tako izbalansirala unutarnje odnose snaga, kad je postignuta struktura rada koja ima potencijal da djeluje jo� suverenije i efikasnije � nastaju problemi. Ustvari, umjetno se producira, i to na temelju nekoliko medijskih nespretnosti, poneke neodre�enosti, svakako ne zlonamjernosti ili, jo� gore, politi�ke problemati�nosti. Diskusija na �enskoj mailing-listi �cik-cak�, medijski kaos, lo�e navo�enje re�enoga i jo� koje�ta drugo (nema ovdje dovoljno mjesta za prepri�avanje svih tih, �to nespretnosti, �to prili�no bezobraznih, uglavnom medijskih poteza) pokazuje da se u samoj stvari ionako ne radi o dijametralno suprotnim stavovima izme�u Mre�e i grupe B.a.B.e., koja je, eto, demonstrativno izi�la iz Mre�e. I jedne i druge bi u osnovi, ali u re�enicama koje se razlikuju u leksi�koj nijansi no ne i u sadr�aju, �podr�ale kandidaturu JK ali ne i njezin izbor za predsjednicu dr�ave�. Ustvari, izrazile su jednu te istu misao. Neprilika je �to bi i jedne i druge morale ra��istiti tu kontradikciju (ne mo�e se podr�ati kandidaturu jedne osobe za �to ne �elite da ta ista osoba bude izabrana, ma koliko ta osoba privatno bila pristojna, �armantna i nadasve obe�avaju�a � pa bila ona �ak i �ENA).

Problem, dakle, ipak le�i drugdje, a ne u politi�koj principijelnosti, na kojoj B.a.B.e. insistiraju u vlastitom slu�aju, jer iz svih medijskih napisa i diskusije na listi �cik-cak� navedena je kontradikcija vi�e nego razvidna. Nekako sve upu�uje na problem prerastanja Mre�e u savez (termin je uvjetan i koristim ga samo kao opis povezanosti �lanica Mre�e) relativno jednakih pojedina�nih organizacija, pri �emu se (napokon!) dogodilo da upravljanje (u smislu koordinacije, a ne dr�anja mo�ebitne vlasti) preuzmu predstavnice tzv. malih grupa iz malih centara ili neke nove �ene. S druge je strane u ovoj pri�i grupa B.a.B.e., koja po svemu sude�i i jo� od znatno ranijih vremena ima pone�to hipertrofiran osje�aj vlastite va�nosti i politi�ke mudrosti, �to samo po sebi ne spada u prigovore (naprotiv!) sve dok ne postane prepreka za normalnu suradnju na dogovorenim aktivnostima. Pitanje liderstva je ionako osjetljivo pitanje i svako niveliranje ili, bolje re�eno, izrastanje nekih novih liderica ho�e�-ne�e� ugro�ava staro liderstvo. No to spada u psihologiju i dolazi kasnije. Bitno je po mojem sudu pitanje odre�ivanja (ili, bolje re�eno, ome�ivanja) prostora tema i djelovanja, te progla�avanje prava na njih. Ono �to se, i to ne samo izme�u redaka, dade vidjeti jest preklapanje upravo u domeni djelovanja izme�u Mre�e i grupe B.a.B.e.

Osobito je to vidljivo u predizborno vrijeme. Politi�ari umivaju vlastite politi�ke programe, nude saveze i potpore, nastoje djelovati fleksibilno i susretljivo za sve �to bi mo�da moglo donijeti koji glas... sve ve� vi�eno. To je pak, s druge strane, doista plodno vrijeme za javno otvaranje brojnih pitanja, mogu�nosti utjecanja na budu�e poteze onih koji do�u na vlast nije posve isklju�ena ni zanemariva, i prirodno je da marginalne grupe (kakve su �enske grupe i organizacije) koriste pogodnost politi�kog trenutka. To je ujedno i vrijeme intenzivne medijske pa�nje, pa su mogu�nosti promocije izuzetno velike.
I tu nastaje na� problem. �MH, koju �ini �etrdesetak grupa diljem Hrvatske, �ini upravo to �to i treba �initi u predizborno vrijeme. Nastoji javno predstaviti i nametnuti vlastiti program, skrenuti interes politi�arki / ara i javnosti na specifi�ne �enske probleme, nastoji iznuditi politi�ka obe�anja i sl. Sama �injenica brojnosti i rasprostranjenosti Mre�e, bez obzira na brojne probleme i nedostatke u unutra�njem funkcioniranju, jest respektabilna i svatko onaj ili ona koja ne�to zna o politici slo�it �e se da je takvo objedinjavanje rada (a ne da svatko to isto �ini pojedina�no, kako je to bilo i kako jo� uvijek �esto jest) garancija kakve-takve efikasnosti. I sada vidimo da je posao jedan � predizborno djelovanje, predizborna politika � a grupe koje su namjerne da se time bave su dvije: �MH i B.a.B.e. Svjesno ili nesvjesno, procjena je �lanica grupe B.a.B.e. da im je okvir Mre�e tijesan. Osje�aj vlastite veli�ine i va�nosti tra�i i adekvatan tretman u javnosti u kojoj se ho�e i posebno, izdvojeno mjesto. Uostalom, takvom zaklju�ku se i nije trebalo previ�e dovijati. Slijede�i izjave �lanica grupe B.a.B.e. (uglavnom koordinatorice grupe, Sanje Sarnavke) uo�ava se tendencija usmjeravanja sukoba na unutra�nje odnose.

�Jednostavno, ja druk�ije razumijevam kako bi Mre�a trebala funkcionirati. Moje je mi�ljenje da je dosta toga da se od 46 �enskih organizacija stalno isti�e samo njih pet-�est, dok ostale tavore. Tako�er, �ini mi se da bi vodstvo trebalo podmladiti, ina�e �e se sve pretvoriti u vije�e starica. S tom sam idejom i odstupila s mjesta zagreba�ke koordinatorice u prolje�e ove godine.
Kad sam, me�utim, shvatila da su sve ostale koordinatorice ponovo izabrane, vidjela sam da stvari idu u smjeru s kojim se ne sla�em�
(�Mesi� pridonio ma�isti�kom folkloru�, Novi list (Pogled) 30.10.2004.).

Sve je to, na�elno govore�i, dobro sro�eno, me�utim, upitan je odabir trenutka za djelovanje u tom smislu, napu�tanje mre�e kao akt politi�ke konzekventnosti. Za tu reakciju je, naime, bilo vremena cijelih nekoliko prethodnih godina, jer je mre�a cijelo to vrijeme upravo i izgledala tako kako ju je opisala S. S. Isto vrijedi i za reizbor koordinatorica o kojima S. S. govori. Od njihova reizbora pro�lo je jako puno vremena, u kojem se tako�er moglo djelovati.
Stoji tako�er i korisno zapa�anje i kritika o proceduri i transparentnosti rada, ali opet s poprili�nim odlaganjem djelovanja, sve do politi�ki najneprili�nijeg trenutka. To se mo�e razumjeti ili kao potpuna politi�ka ignorancija ili kao vo�enje politike koja ima ograni�en fokus interesa usmjeren na vlastito javno djelovanje i/ili promociju.

�Mimoila�enje procedure u dono�enju odluka koje se ti�u sviju grupa-�lanica, S. S. smatra razlogom apsolutno vrijednim odlaska. Mi nismo lobisti�ka ni politi�ka stranka, nego smo prije svega dio civilnog dru�tva. Politi�are i politi�ke stranke ne podr�avamo � mi hvalimo ono �to rade dobro i kritiziramo ono �to u njihovom radu ne valja. Ako ho�emo imati ne�to ozbiljno kao �to je �enska mre�a, moramo voditi ra�una o transparentnom djelovanju. Ako sami nismo transparentni, kako �emo kritizirati politi�are, pita se Sarnavka, isti�u�i kako izlazak B.a.B.e. iz Mre�e ne zna�i prekid suradnje sa �enskim grupama nego, obrnuto, po�etak opse�nih razgovora o pobolj�anju koordinacije me�u udrugama.�
(�Podr�ka Jadranki Kosor rasparala �ensku mre�u�, Novi list, Novosti, 21.10.2004.)

Re�enica s kraja citata je neozbiljna ali ipak sadr�ajna. Dr�ati 'nogu u vratima', da se ba� ne zatvore potpuno, prakti�no je pa stoga mo�da i korisno, ali govori o pliti�koj zbrkanosti i nedosljednosti.

Da se radi o �sukobu na feministi�koj... � a ne o principijelnosti, a jo� manje o odgovornosti za vlastito djelovanje u javnom prostorru, mo�da vi�e od svega navedenoga, govori sljede�i citat:

�B.a.B.e. se nisu slo�ile s podr�kom Jadranki Kosor i kad sam na televiziji �ula o �emu se radi, skoro sam se onesvijestila. Kosor je ozbiljna politi�arka i ne bi se istr�ala javno govore�i o podr�ci Mre�e, a da je zbilja nije dobila. Poznato mi je da se koordinatorica Mre�e na�la s njom i o�ito donijela takvu odluku bez potrebnog konsenzusa svih �lanica, ispri�ala je Sanja Sarnavka, koordinatorica grupe B.a.B.e. �
(�Podr�ka Jadranki Kosor rasparala �ensku mre�u�, Novi list, Novosti, 21.10.2004.)

prema kojem je Kosor ozbiljna politi�arka, i njezina je neupitna. �to se pak ti�e koordinatorice mre�e koja se na�la s Kosor, za S. S. je �o�ito� da je nekakva odluka o podr�ci donesena. I onda, dakako, slijedi odgovor, izlasci-ulasci, izjave-demantiji i ostali folklor. Sve poznato i vi�eno kod �velikih�.

Strka oko bezna�ajnost uz pone�to podmetanja (koga je Jadranka Kosor zvala ili tko je nju pozvao, bija�e li to demanti ili ispravka ili ne�to pedeseto), brzina organiziranja medija (press-konferencije u trku, izjave na stepenicama), koliko je smije�na toliko i groteskna i jedina joj je svrha da bude 'stroj za maglu'.

�teta je po�injena, ali nije nepopravljiva. Sada o politi�koj pameti i hladnokrvnosti �lanica ovisi ho�e li �Mre�ica� (kako joj snishodljivo tepaju B.a.B.e.) prebroditi ovu krizu. Sude�i prema dubini krize, to uop�e ne bi trebao biti problem. Uostalom, pravi problemi su drugdje i s njima se treba suo�iti.