Snje�ana �ikardi� iz Slavonskog Broda - jedna od tisu�e �ena koje su dobile otkaz u dikensovskoj Hrvatskoj devedesetih

U potrazi za izgubljenim poslom

Po�etkom devedesetih, nakon deset godina rada na mjestu tehni�arke u mega-tvrtki ��uro �akovi�, Snje�ana �ikardi� dobila je otkaz s obrazlo�enjem, dobivenim kasnije u okolnostima pijanstva biv�ega �efa, da je �postala komunjara�. Dvoje maloljetne djece trebalo je od�kolovati, a mjese�no je primala 18 hrvatskih dinara alimentacije. U tom je trenutku kutija ��okolina� ko�tala 20 HRD-a. Danas s ponosom gleda svog sina sa zanatom i k�er na kraju studija. I dalje uporno tra�i stalni posao, svjesna da joj dru�tveni anga�man i javno izno�enje stavova o polo�aju �ena u tome nimalo ne poma�u.

Euforija je osjetna, lebdi zrakom poput �estica ambrozije, ali tako i mora biti u trenutku kada jedna dr�ava ostvari cilj koji je dugo pri�eljkivala, za koji je dugo radila. Hrvatska je, dakle, zapo�ela pregovore s Europskom unijom �to je korak bli�e i kona�nom cilju - primanju u ravnopravno �lanstvo. Bez namjere da nekome osobno kvarimo dobro raspolo�enje, taj pomak u odnosima sa svijetom valja promatrati i malo hladnije glave: ho�e li pregovori, pa potom �lanstvo u ovoj uniji dr�ava donijeti boljitak stanovnicima Hrvatske, napose �enama? Pitamo, jer �ivot im je u ovoj zemlji iznimno te�ak, svakodnevno su izlo�ene najgorim oblicima zlostavljanja, a samo zato �to ne moraju biti zamotane u bezli�ne krpe poput �ena iz islamskoga svijeta stje�e se dojam da im je sasvim u redu. Samo dva izvje�taja objavljena tijekom rujna govore, me�utim, ne�to sasvim suprotno.

Kako reagirati u slu�aju nasilja u obitelji

Prema izvje�taju kojeg je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova tijekom prvih �est mjeseci 2005. godine u policijskim postajama diljem Hrvatske 14.785 puta zazvonili su telefoni s pozivom za pomo� protiv nasilja. Policija je izravno intervenirala 7.500 puta. U ve�ini slu�ajeva bila je rije� o nasilju mu�karaca nad �enama i djecom. Premda nema obja�njenja �to je s isto toliko slu�ajeva u kojima policija nije intervenirala, ti jezivi podaci o navadi hrvatskog mu�karca da mlati i maltretira �ene u svojoj blizini, kao i djecu jo� su jedna potvrda ozbiljnog problema na kojeg malobrojni, ali uporni - ve�inom �ene organizirane u nevladinom sektoru - ve� godinama upozoravaju. Brojke su poznate, s godinama se pove�avaju, nitko ne mo�e re�i da ih nije znao, a mu�karci i dalje mlate i ubijaju. Najnoviji statisti�ki izvje�taj nekim je �udom zaintrigirao i najvi�e dr�avne instance te je Vlada donijela �Protokol o postupanju u slu�aju nasilja u obitelji� koji, na�alost, mo�emo prihvatiti kao lijepu, ali krajnje naivnu gestu. Premda pun uputa kako koja dr�avna slu�ba - policija, socijalna skrb, psiholozi - treba reagirati i pona�ati se u slu�aju nasilja u obitelji (mediji su najvi�e isticali uputu da se nasilniku oduzme oru�je i ako posjeduje dozvolu za njegovo dr�anje), �Protokol� u stvarnom �ivotu nikoga ni na �to ne obavezuje. Mo�e, i vjerojatno ho�e, zatresti tanko�utnost koje individue, mo�da neka ophodnja ne�e premla�enoj �eni izgovoriti da je �dobila �to je i tra�ila�, ali ako izostane ta osobna empatija - ni�ta se dogoditi ne�e. �ena �e i dalje biti premla�ena, nezbrinuta, ostavljena bez pomo�i. Ne�e biti izgra�eni novi sigurni prostori u koje se mogu skloniti, ne�e se pove�ati broj (niti smanjiti nov�ani iznosi) zdravstvenih usluga koje su im u takvom trenutku potrebni. Nasilnicima se, samim postojanjem �Protokola�, ni�ta dogoditi ne�e.

Nezaposlenost kao oblik zlostavljanja

Osim izostanka efekta u�inkovitosti, zapravo jedinoga �to zlostavljanima treba, �Protokol� i svojim sadr�ajem poti�e na za�titu samo nekih �ena i u samo nekim situacijama. Ve� svojim naslovom sugerira da za�tititi treba samo onu �enu kojoj se nasilje doga�a u obitelji. Premda u uvodnim opaskama stoji da ih treba za�titi i od izvanbra�nih ili pro�lih partnera, od nasilja izvan onoga �to se tradicionalno podrazumijeva pod pojmom �obitelj� �ene po ovom �Protokolu� nemaju za�titu. A ono se doga�a: na poslu, u �kolama, na ulici, u restoranima� Mu�karci u Hrvatskoj nasilni su prema �enama bili s njima u �obiteljskim� odnosima ili ne.
Koliko je ukorijenjeno shva�anje da nasilje nad �enama i nije ne�to �to se ne bi smjelo raditi mogli smo tijekom rujna i��itati i iz rezultata dvomjese�ne ankete internet portala www.mojposao.hr. Jedna od najve�ih on-line burzi poslova na uzorku od pet tisu�a ispitanika, a kojim je obuhva�eno 147 zanimanja, izbacila je sljede�e brojke: mu�karci u Hrvatskoj u prosjeku zara�uju 19,4 posto vi�e nego �ene, i to u svim obrazovnim, kvalifikacijskim grupama, na svim hijerarhijskim nivoima. Najstra�nije su razlike u struci in�enjera informatike gdje mu�karci zara�uju 56,1 posto vi�e od svojih kolegica in�enjerki, dok su u kategoriji �poslovno savjetovanje i ispitivanje tr�i�ta� mu�karci bogatiji za 44,7 posto. Ve� i vrapci na grani znaju da su najve�e spolne razlike na menad�erskim pozicijama, odnosno da do tih �visina� �ene vrlo te�ko sti�u, a kada stignu imat �e 47,7 posto manje prihode. A rije� je o anketi koja je obuhvatila rijetke �ene u Hrvatskoj koje rade, dok ve�ina njih, kao �to znamo, nema posla: dvije tre�ine nezaposlenih u Hrvatskoj su �ene. I to je zlostavljanje. Ne samo psihi�ko, nego i fizi�ko. Jer, da bi se tijelo, organizam, vlastito i ono svoje djece, odr�alo na �ivotu potrebno ga je hraniti. Zdravo. Redovito. Svaki dan.

Alimentacija za kutiju ��okolina�

Snje�ana �ikardi� iz Slavonskog Broda, sasvim sigurno, vrlo dobro zna o �emu govorimo. Po�etkom devedesetih, nakon deset godina rada na mjestu tehni�arke u mega-tvrtki ��uro �akovi�, dobila je otkaz. Na�la se �na ulici�, bez supruga, s dvoje maloljetne djece i obrazlo�enjem dobivenim u okolnostima pijanstva biv�ega �efa - otkaz je dobila zato �to je �postala komunjara�. Tako je, naime, do�ivljeno njeno �lanstvo u SDP-u. Bila je samo jedna od tisu�e �ena za koje je tih godina odre�eno da se otkazima smanji broj od 15 tisu�a zaposlenih u tvrtki, u gradu i regiji gdje su izbori za neka druga zaposlenja vrlo mali ili nikakvi.
Me�u najbolnijim sje�anjima na�e sugovornice na te prve dane otkaza jest sje�anje na pla� �ena, njihov osje�aj da su manje vrijedne od onih koji su ostali, o�aj i strah od neizvjesne budu�nosti. Snje�ana �ikardi� svojom sre�om smatra to �to je mogla �ivjeti u roditeljskoj ku�i, a prvi je �ok prebrodila zakupom vo�njaka u kojem se iscrpljivala od jutra do mraka. Potom je uslijedilo prihva�anje bilo kakvog posla: prodaja u du�anu, kafi�i, peglanje stolnjaka za restorane, pranje stubi�ta, prodaja na tr�nici... Dvoje maloljetne djece trebalo je od�kolovati, a mjese�no je dobivala 18 hrvatskih dinara alimentacije. U tom je trenutku kutija ��okolina� ko�tala 20 HRD-a. Bilo je samo pitanje vremena kada �e se iscrpljivanje, stalan strah i pritisak odraziti na njezino zdravlje - bolesti su je prisilile da stane i preusmjeri svoj nepresu�ni optimizam i vjeru da je mogu�e �ivjeti uzdignute glave i kada sve govori protiv toga. Smatraju�i da joj je radi sebe same, �ena poput nje, uostalom i radi vlastite djece, du�nost kreirati bolji svijet, uklju�ila se u rad Foruma �ena SDP-a, nevladinih udruga, gradskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, te niz volonterskih akcija kojima se upu�uje na probleme, te svojim primjerom pokazuje da �enska solidarnost mo�e uspjeti.

Pomo� operiranoj kolegici

Principe �enske solidarnosti koje je, zahvaljuju�i majci i podr�ci djece, razvijala u vlastitom domu, danas neumorno �iri i me�u drugim �enama. S jednakom stra��u poma�e kolegici operiranoj od raka dojke u te�kom fizi�kom poslu pranja stubi�ta, kao �to mladim djevojkama obrazla�e da ne pristaju na neljudske uvjete rada raznih �gazda�, da kao prodava�ice u du�anu gdje rade za minimalnu pla�u imaju pravo na pola sata odmora, da po isteku ugovorenog radnog vremena mogu oti�i s posla, da vjeruju u mogu�nost opstanka i kada im se prijeti otkazom.
Snje�ana �ikardi� nikada nije prestala tra�iti stabilan i trajan posao, ali danas je sasvim svjesna da joj dru�tveni anga�man i javno izno�enje stavova u tome nimalo ne poma�u. Ve�ina je poslodavaca zasigurno do�ivljava kao trouble makera, samo zato �to smatra da i �ene imaju pravo na human odnos - na poslu, u �koli, u �ivotu. I ne odustaje. Prije nekoliko mjeseci osnovala je udrugu samohranih roditelja koje, dakako, u 90 posto slu�ajeva �ine �ene. S ponosom gleda sina sa zanatom, k�er na kraju studija i dalje uporno tra�i stalni posao. Snje�ana �ikardi� odr�ala je sebe, dvoje djece, pomogla i inspirirala velik broj �ena. Ona je �iva osoba, a ne statisti�ki podatak, brojka, dio birokratskog izvje�taja. �ivot koji hrani, obla�i, njeguje, �uva. �Protokoli� za to nisu predvidjeli nikakvu nagradu, �ak ni pomo�. Pa makar u iznosu koji odgovara cijeni jednog �ampanjca koji �e se ovih dana ispijati u birokratskom sredi�tu nove zami�ljene zajednice zemalja. Ho�e li se u tom trenutku sjetiti - �ena?

Nata�a PETRINJAK