Kako je u Hrvatskoj obilje�en Me�unarodni dan �ena
ili gu�enje �enskog otpora crvenim ru�ama

Pi�e Bojana Genov

Ovu godine obilje�io je plimni val doga�anja u povodu 8. marta, koji �e, udoma�i li se i odr�i, postati valjda u dogledno vrijeme 8. o�ujka. Glas Slavonije javlja da je stotinjak �ena u Petrijevcima i Satnici organiziralo u vatrogasnom domu veselicu do jutarnjih sati, dok su se Zmajev�anke �osladile� striptizom. Udruga �ena Ruta na Cresu u povodu 8. marta organizirala je izlo�bu vjen�anica, dok je, javlja Ve�ernji list, u Saboru podijeljeno �slabijem spolu� nekoliko desetaka �okolada i crvenih ru�a.

Me�unarodni dan �ena 8. o�ujka obilje�en je diljem Hrvatske podjelom crvenih ru�a �enama. Samo Novi list od 9. o�ujka izvje��uje na svojim regionalnim stranicama o podjeli cvije�a na Krku, Crikvenici, Lovranu, Opatiji, Matuljima, Delnicama i Skradu. Dijelili su ih uglavnom gradona�elnici i politi�ari, a pridru�ili im se strana�ki forumi. Slobodna Dalmacija izvje��uje da je koprivni�ki gradona�elnik �istu gestu dobre volje prema nje�nijem spolu� pokazao i u Koprivnici podijeliv�i tri tisu�e ru�a.

Formulu KRUH I RU�E mnogi nisu shvatili ili su se namjerno napravili blesavima. Neki, poput Foruma mladih SDP iz Lovrana i Opatije ili IDS-a Liburnije, nisu dogmatski shvatili niti onaj dio o ru�ama, pa su �enama dijelili lon�anice i sadnice jaglaca i ma�uhica.

Osna�en najja�im prora�unom djelitelj ru�a Milan Bandi� podijelio je navodno pet tisu�a ru�a Zagrep�ankama i po�astio ih sa tisu�ama kava. U�inio je to ba� u vrijeme skupa �enske mre�e, na kojem su feministi�ke aktivistkinje, politi�arke, sindikalistkinje i du�nosnice zajedno upozoravale na diskriminaciju �ena na svim podru�jima �ivota i rada. Da je gradona�elnik Bandi�, ba� kao i ostali gradona�elnici koji su izborili svoj trenutak slave i medijske pa�nje dijele�i �enama cvije�e, osjetio i jedan tren da ga istinski zanima polo�aj �ena i rje�avanje njihovih problema, imao je na raspolaganju pregr�t jeftinijih i efikasnijih rje�enja za pokazivanje te brige. Da je gradona�elnik Bandi� samozatajno stao uz slu�ateljstvo i s pa�njom saslu�ao svoje strana�ke kolegice i ostale sudionice skupa, to bi bilo pristojno. Da im je zapljeskao, to bi bilo kavalirski, a bez pokroviteljstva. Da je progovorio o polo�aju �ena i dao pokoje obe�anje koje politi�are ionako ne obvezuje, bilo bi to politi�ki promu�urno. No to �to se uspeo na binu i oslovio �ene majkama i udovicama, te obznanio da �e slaviti, piti i kasniti ku�i jer je 8. o�ujka i mu�ki dan, vrhunac je bahatosti mu�karca i lokalnog vladara koji zna da mo�e �to ho�e i da mu se pritom fu�ka za �ene i njihov slaba�ni otpor.

Revolucionarni i protestni naboj 8. marta ugu�ili su cvije�em i urednici i novinari. Televizijski su izvje�taji sa svih doga�aja vezanih uz Dan �ena zavr�ili izvje�tajima o prodaji cvije�a sa tr�nica i cvje�arnica, odakle su nezadovoljne kumice odaslale poruku da nitko ne mari za �ene, jer potro�nja cvije�a nije u zna�ajnijem porastu.

Autenti�ni poku�aj skretanja pa�nje javnosti na svoj o�ajni radni i socijalni polo�aj poku�alo je odaslati pet otpu�tenih tekstilnih radnica pred osje�kom tvrtkom Osijek � konfekcija, kamo su do�le ponuditi potporu svojim doju�era�njim kolegicama. Zgro�ene mogu�no��u da i same ostanu bez posla, potpla�ene i egzistencijalno ucijenjene radnice su ih izvrije�ale, rasplakale i otjerale, o �emu Slobodna Dalmacija izvje��uje pod naslovom Tekstilke vrije�ale svoje kolegice s transparentima. Cvije�a nije bilo.

Doista va�ni mu�ki likovi nisu se oglasili �ak niti cvije�em. Predsjednik Mesi�, predsjednik Vlade Sanader i predsjednik Sabora �eks, zauzeti va�nim dr�avni�kim poslovima, nisu odaslali niti glasa o �enskim pravima niti rodno osjetljivim politikama. Prigodno izre�eno pro�logodi�nje obe�anje predsjednika Mesi�a da �e ustanoviti mjesto savjetnika za ravnopravnost spolova predsjednik je jednostavno odlu�io zaboraviti. Umjesto da se bak�u �enskim poslovima, za to su zadu�ili �ene; potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor predstavila je prigodno nevladinim udrugama i svekolikoj javnosti Kampanju za borbu protiv obiteljskog nasilja nad �enama. Protiv kojega bi najbolje mjere bile upravo one na ekonomskom osamostaljivanju i ja�anju �ena, sudjelovanje u politi�koj mo�i i javna svijest o tome da su �ene ravnopravne, u vezi �ega nitko na kani poduzeti ni�ta doli protiv nasilja tiskati plakate.

Gra�ani Hrvatske, nestra�eni vi�e baukom komunizma i komunisti�kih praznika, silom globalizacije upoznati sa �injenicom da je Dan �ena slavljen i odobren i na jo� uvijek nedosti�nom Zapadu, strelovitom su se brzinom vratili starim navadama. �itaju�i danas Novi list osjetila sam sna�an nalet nostalgije za vremenom dok je moja mama jo� bila mlada i zdrava, a ja neodgovorna i za�ti�ena, kada je moja mama u svom radnom kolektivu darivana prigodom 8. marta teglom s poodraslim fikusom koji je jedva pronijela kroz vrata.

Odre�ena nei�ivljenom nostalgijom za pro�lo��u, gra�anskom neodgovorno��u i patrijarhalnim odgojem, gra�anska je Hrvatska, po uzoru na socijalisti�ku, dan �enskog ponosa i �enske pobune i dan zahtjeva za kruhom i ru�ama pretvorila u dan gu�enja �enske pobune cvije�em.

�itaju�i novine dana 9. o�ujka 2006. godine osje�am se kao da sam u vremeplovu i protiv svoje volje ba�ena natrag u sedamdesete. Danas, zapljusnula me je sa novinskih stranica retro forma gra�anske, �enske i novinarske i uredni�ke neodgovornosti.
�elim proglasiti kampanju protiv darivanja cvije�em; poku�a li mi tko pokloniti cvije�e za Dan �ena branit �u se.

Mali Lo�inj, 10. o�ujka 2006.