Me�unarodni dan �ena: dan za slavlje i dan za akciju

Pi�e Vesna Kesi�

Gotovo devedeset godina tradicije jednog praznika nije malo. Anali Ujedinjenih Nacija kao po�etak obilje�avanja Me�unarodnog dana �ena bilje�e 1908. godinu, kad je na inicijativu Socijalisti�ke partije Amerike taj dan proslavljen �irom SAD-a.

Suvremeni �e pogled unazad u tu tradiciju uklju�iti sva povijesna ili mitska mjesta �enske borbe za ravnopravnost. Svakom vremenu pripadaju specifi�ni oblici protesta, pa se danas me�u majke utemeljiteljice �enskog puta prema ravnopavnosti ubrajaju i Lizistrata i njene sunarodnjakinje koja su mu�karce Helade privele miru seksualnim �trajkom i Olymp de Gouges koja francuskoj Deklaraciji za prava �ovjeka i gra�anina suprotstavlja Deklaraciju za prava �ene i gra�anke (i zavr�ava na giljotini), sufra�etkinje 19. i 20. stolje�a, Rosa Luxemburg, Klara Zetkin, Alexsanda Kollontaj i Eleanor Roosevelt koja je osmislila i uspjela svijetu podariti Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima.

Iako se fokus �enske borbe za svoja, a time i univerzalna ljudska prava mijenjao ovisno o kontekstu, dvije stvari ostaju trajno u sredi�tu: globalni mir i borba za socijalnu i ekonomsku pravdu. Svidjelo se to nekome danas ili ne, 8 mart spada u najsvjetlije tradicije svjetskog socijalisti�og pokreta. O njegovoj relevantnosti svjedo�i i �injenica da ga danas prihva�aju i konzervativnije snage �irom svijeta, a mnoge ga zemlje obilje�avaju kao nacionalni praznik.

O povijesnom kontektstu ovisilo je i kako �e Me�unarodni dan �ena biti obilje�en u na�oj sredini. Sje�amo se proslava Dana �ena iz vremena socijalizma. Bio je to dan sveop�eg podsmijeha, kao dan na koji �ene dobivaju kiticu cvije�a, ali rade jo� malo vi�e nego ina�e, jer je kolegama na poslu trebalo prirediti zakusku, a nakon toga po�istiti. Lajtmotiv tog praznika bili su vicevi na ra�un �ena kojima pripada jedan dan u godini, dok svi ostali pripadaju mu�karcima. Tako je simbolika 8. marta pre�la u svoju suprotnost, umjesto da obilje�ava potrebu nu�nih socijalnih i politi�kih reformi za postizanje ravnopravnosti, zabetonirana je neravnopravnost u ime univerzalnog klasnog principa.

Potom je uslijedilo vrijeme svop�eg zatiranja bilo �ega �to je postojalo u socijalizmu. �ene su iz p�elica radilica promaknute u simbole nacije, dr�avnosti i mu�eni�tva za iste, a da nisu dobivale niti onu notornu kiticu cvije�a. Obe�avana su im brda i doline tek ako ispune svoju nacionalnu i dr�avnu du�nost --- ra�aju djecu i zbrinu nacionalnog mu�karca, od kolijevke pa do groba. Prisje�amo se ranih devedesetih kad je na Cvjetnom trgu dvadesetak �ena obilje�avalo 8. mart, a prolaznici im dobacivali uvrede. Mediji su vrvjeli ironi�nim komentarima o kraju �komunisti�kih �ena�. No, uslijedile su demonstracije pred Saborom, peticija protiv kriminalizacije poba�aja, kampanje protiv nasilja nad �enama, inicijative za dono�enje zakona o ravnopravnosti spolova�...�enski aktivizam zadobivao je nove sadr�aje i oblike.

Danas imamo poprili�no paradoksalnu situaciju. Hrvatska je zemlja koja je u svom okru�ju, a mo�da i �ire, postigla najve�e rezultate na formalno-pravnoj razini ravnopravnosti spolova, politi�ari i politi�arke se otimaju da bar negdje budu vi�eni i za 8. mart, cvije�e vi�e ne dijele kolege s posla, ve� predsjednici i gradona�elnici. Unato� tome, imamo sve ve�i jaz izme�u zakona, proklamacija i stvarne ravnopravnosti. Niti jedan od problema neravnopravnosti nije razrije�en, od obiteljskog i javnog nasilja koje uklju�uje i porast medijskog porno komercijalizma do ogromnog porasta siroma�tva i nezaposlenosti �ena. Priklju�iv�i se �ravnopravno� armiji nezaposlenih, �ene su uvelike nadma�ile mu�karce, a pri tome su opstala i sva tradicionalna podru�ja podre�enosti: od politi�ke pod-zastupljenosti do najve�eg dijela tereta u ku�anstvu. Svi izvje�taji i indikatori posljednjih godina govore o porastu stope nezaposlenosti �ena, �ene u prosjeku du�e �ekaju na posao, koncentracija zaposlenih �ena u tzv. tipi�no �enskim djelatnostima i u radu na crno je visoka, �ene dobivaju manje pla�e za isti rad, raspore�enost po razli�itim sektorima je neravnopravna � profitabilnije profesije i bolje pla�ena mjesta pripadaju mu�karcima. Detaljni podaci mogu se prona�i na stranici www.revija-socijalna-politika.com i u Izvje�taju o stanju �enskih ljudskih prava u 2005. godini.

Sve se to doga�a u suprotnosti s ustavnim na�elom ravnopravnost, zakonskim odredbama o jednakim mogu�nostima i jednakim pla�ama, i zakonskim odredbama protiv diskriminacije u svim sferama �ivota. Tendencija vra�anja �ena u tradicionalne uloge doma�ica i ekonomskih ovisnica, iako vi�e nije temelj dr�avne ideologije, ostvaruje se upravo kroz nepo�tivanje temeljnih dru�tvenih vrednota i izostankom djelovanja pravne dr�ave.

Zato 8 mart kao Me�unarodni dan �ena postaje i ostaje jedan od va�nijih datuma kako za ozbiljno zadovoljstvo postignutim, tako i za nastavak svakodnevnog anga�mana za postizanje ravnopravnosti. Slave ga i nastavljaju svoju borbu �ene svih kontinenata, svih rasa, neovisno o etni�kim, kulturnim, vjerskim i politi�kim razlikama. Ni kod nas to vi�e nije dan za jednokratno darivanje cvije�a, ve� dan kad se treba prisjetiti koliko su energije i hrabrosti ulo�ile i koliko su �rtava podnijele �ene svijeta da bi postigle kakvu - takvu ravnopravnost, ali i koliko je jo� izazova preostalo.

�enska mre�a Hrvatske u�init �e to 8. marta na Trgu bana Jela�i�a sa po�etkom u 11 sati.