<<< Natrag

Datum objave: 16.2.2006   Rubrika: Novosti

IZVJEŠĆE O STANJU ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA U 2005. GODINI ŽENSKE MREŽE HRVATSKE
Najveća kršenja prava žena u obrazovanju i zapošljavanju

Udžbenici ne promiču ravnopravnost spolova, nezaposleno je oko 60 posto žena, a zaposlene primaju 20 posto nižu plaću od muškaraca

Žene su diskriminirane prilikom zapošljavanja ZAGREB – Najveća kršenja ljudskih prava žena zbivaju se sustavno u okviru odgojno-obrazovnog procesa te u ekonomskoj sferi dok se pozitivni pomaci bilježe u zaštiti od nasilja nad ženama stoji u Izvještaju o stanju ženskih ljudskih prava u 2005. godini Ženske mreže Hrvatske.
    Ministarstvo znanosti, obrazovanje i sporta loše je prošlo u Izvještaju jer u obrazovanju se nisu desili gotovo nikakvi pomaci koji su produkt sustavnog rada na realizaciji ciljeva Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2001. – 2005. Ministarstvo nije promijenilo udžbenike ni sadržajno ni likovno, a što mu je bio zadatak iz Nacionalne politike, a udžbenici koji ne promiču ravnopravnost spolova nisu povučeni iz upotrebe. Analiza nevladinih organizacija pokazala je, pak, da HNOS koji se eksperimentalno počeo provoditi ove školske godine u 49 škola, nije u potpunosti rodno senzibiliziran, a sadržaji o ravnopravnosti spolova su izborni. Ministarstvu se zamjera i što nije pripremilo u suradnji s udrugom ravnatelja prijedlog provođenja mjera zaštite učenika i učenica od spolnog uznemiravnja i zlostavljanja te što nije izradilo program zaštite i potpore samohranih majki studentica.
    Veliki problemi zabilježeni su i u ekonomskoj sferi. Naime, udio žena među nezaposlenima prosječno iznosi 59,3 posto, a u nekim regijama 65 posto. Ni plaće nisu ujednačene, pa tako muškarci u prosjeku zarađuju 19,4 posto više nego žene. Najmanja je razlika na početku karijere (13 posto), a najveća između 8. i 11. godine radnog staža. Zanimljivo je da je u Izvještaju najmanje zahtjeva dano upravo u odjeljku o ekonomiji. »To je područje toliko problematično, a zahtjeve ne znamo artikulirati jer Hrvatska nema strategiju ukupnog razvoja, nema ni ekonomsku politiku, kazala je koordinatorica Ženske mreže Bojana Genov. Žene su diskriminirane i prilikom zapošljavanja, a u Izvještaju se navodi slučaj riječke tvrtke koja im je prilikom zapošljavanja postavljala pitanja o bračnom statusu, broju djece i planiranju obitelji.

T. PONOŠ


© Copyright 2002 NOVI LIST d.d. Sva prava pridržana.
Engine design by
www.netcom.hr