1. Mislite li da je razlo�no raspisivati referendum oko sadr�aja definiranih me�unarodno pravno obvezuju�im dokumentima?
Sukladno Ustavu Republike Hrvatske (�l. 86.) predsjednik Republike mo�e na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dr�i da je va�no za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
Kada je rije� o poba�aju, moj osobni stav je jasan i nepromijenjen. Osobno, kao �ovjek protiv sam poba�aja, ali sam i protiv zakonske zabrane poba�aja. Guranjem prava na poba�aj u ilegalu ne smanjuje se broj poba�aja, ali se pove�ava broj ozlje�ivanja i smrtnosti �ena. Svjetska i doma�a praksa je pokazala da od zabrane profitiraju nesavjesni lije�nici, a najvi�e gube �ene i to one koje ne mogu platiti ilegalni zahvat. Zabrana je izravno djelovanje protiv �ena. Poba�aj je za svaku �enu najte�a odluka, tek posljednji izlaz. Iskustva su pokazala da se broj poba�aja ne smanjuje zabranom ve� preventivnim radom, edukacijom partnera i dostupno��u kontracepcije. Trebamo u�initi napore da postanemo takvo dru�tvo i �ivotne standarde u kojem �e svako djete biti �eljeno.
2. Kanite li se zalo�iti za uvo�enje u �kole stru�nog spolnog odgoja, li�enog vjerskih primjesa i dogmi?
Obzirom da svi pokazatelji govore o tome da mladi sve ranije stupaju u intimne odnose smatram kako bi trebalo rije�iti i problem uvo�enja spolnog odgoja u �kole, ali tome treba pristupiti stru�no. To zna�i da struci treba prepustiti kako �e to uklopiti u nastavni program, no mislim da se ovim pitanjem trebaju baviti i �kolski pedagozi i psiholozi a mladima osim tjelesne treba objasniti i psiholo�ku i eti�ku stranu odnosa mu�karca i �ene. Nedavno sam pro�itao mi�ljenje odgovornih da je �kolski program iz biologije pretrpan te stoga nije mogu�e unutar njega provesti i dio o seksualnom odgoju. Ta me izjava za�u�uje, jer pretpostavlja znanje o meku�cima znanju o ljudskom tijelu. Ne smijemo zatvarati o�i pred velikim problemima kakvi su preuranjena trudno�a tinejd�erica ili prenosive spolne bolesti u maloljetnika.
3. Bili ste pozvani da autoritetom visokih du�nosti koje obna�ate svojim prisustvom dodate zna�aj obilje�avanju dvadesetpetogodi�njice dono�enja Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije �ena 15. prosinca, �emu se niste odazvali. Za�to se nisu odazvali kad tekst Konvencije direktno obvezuje dr�ave (stoga i du�nosnike) da je promoviraju?
Rado bih se bio odazvao pozivu, ali na �alost on je stigao fax-om nekoliko sati prije odr�avanja same sve�anosti, a i toga dana sam bio u posjetu Karlovcu i okolici.
4. Budu�i da me�unarodno obvezuju�i dokumenti i Zakon o ravnopravnosti spolova (�l. 12. i �l. 15.) predvi�aju uvo�enje privremenih posebnih mjera za dostizanje uravnote�enog polo�aja �ena i mu�karaca u predstavni�kim tijelima vlasti, bi li podr�ali prijedlog o zakonskom normiranju broja �ena na kandidacijskim listama ve� na predstoje�im lokalnim izborima?
Zastupljenost �ena u lokalnoj vlasti doista je nezadovoljavaju�a iako je u posljednjih nekoliko godina broj �ena u politici pove�an, posebno u Vladi i Saboru. Zakonsko normiranje broja �ena mo�da nije idealno rje�enje, ali smatram da je i to jedan od na�ina da se poka�e kako politika nije �mu�ka stvar� te da �ene u politici mogu biti jednako uspje�ne i korisne dru�tvu.
U svakom slu�aju, za ve�i broj �ena u politici klju�no je ostvariti standarde koji �e �enama omogu�iti da se pored obaveza vezanih uz dom i odgoj djece posvete sebi, karijeri i politi�kom anga�manu.
5. Koje mjere za poticanja zapo�ljavanja �ena namjeravate predlagati u okviru svojih ekonomskih programa, kako bi se trend nezaposlenosti �ena smanjio ili bar zaustavio, a u svjetlu �injenice da je u�e��e �ena u nezaposlenima doseglo preko 60%?
Bio sam pokrovitelj obilje�avanja Svjetskog dana poduzetnica u Hrvatskoj u svibnju 2004. g. i zadovoljan sam �to raste broj �ena poduzetnica kod nas. Podr�ao sam i nadalje �u podr�avati njihove aktivnosti, jer je i to jedna od mogu�nosti ve�eg zapo�ljavanja �ena. Klju�no je me�utim pove�ati broj institucija koja poma�u u podizanju, obrazovanju djece, koje �e �enama omogu�iti da budu majke ali ostanu konkurentne na tr�i�tu rada.
