Seksualno nasilje u Hrvatskoj, kao gotovo i u svim zemljama, spada u red najmanje prijavljenih zlo�ina s najve�om proporcijom tamnih brojki. Dostupni podaci od strane policije i Dr�avnog zavoda za statistiku vi�e ukazuju na trendove nasilja, nego �to se mogu uzeti u obzir kao relevantan broj stvarnih slu�ajeva. Naime, tek uzimaju�i u obzir brojne podatke svjetskih istra�ivanja kako na jedno prijavljeno silovanje dolazi izme�u 15 do 20 neprijavljenih, mo�emo probati procijeniti stvarnu rasprostranjenost razli�itih oblika seksualnog nasilja u Hrvatskoj.

 Seksualno nasilje je obra�eno u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske u posebnom poglavlju, glava XIV �Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog �udore�a�, a obuhva�a �lanke od 188. (silovanje) do 198. (rodoskvrnu�e). Prema izmjenama tog dijela Kaznenog zakona iz 1998. i 2000. godine, silovanje u braku je tako�er uvedeno kao sastavni dio �lanka 188. odnosno kao kazneno djelo.

  Dostupni podaci MUP-a za 11 mjeseci 2005. godine (podaci do 01.12.2005.) ukazuju kako je prijavljeno 89 djela silovanja , od �ega je 66 oti�lo dalje na Dr�avno odvjetni�tvo kao kazneno djelo silovanja, a ostala su formulirana kao �silovanja u poku�aju�. Velika ve�ina �rtava tog djela su �ene, naj�e��e u periodu adolescencije i 20-im godinama �ivota, za razliku od po�initelja koji su uglavnom u 30-im i 40-im godinama. Na �alost, policija ne vodi statistiku o odnosu �rtve i po�initelja silovanja, odnosno nemaju informaciju koliko je djela silovanja prijavljeno za silovanje u braku. Smatramo kako trebamo iskoristiti legalne dr�avne mehanizme kako lobiranja kako bi se takve informacije sustavno vodile.

Broj prijava �rtava seksualnog nasilja policiji ovisi o �itavom nizu faktora: od na�ina na koji se uzimaju izjave, uspjeha i vjerojatnosti za daljnje procesuiranje, ali i uvrije�enim stavovima o seksualnom nasilju u dru�tvu, a koji imaju i direktne i indirektne implikacije i na razmi�ljanje �rtve, kao i na reakcije policije.

  Prema neslu�benim podacima iz �upanijskog dr�avnog odvjetni�tva u Zagrebu, nije prijavljeno niti jedno kazneno djelo silovanja u braku.

  Usprkos promjenama Kaznenog zakona, za kazneno djelo silovanja u braku postoje tek povremeni podaci, uglavnom medijski eksponirani, kao �to je prvi slu�aj osu�enog silovatelja za silovanje u braku (Rijeka, velja�a 2005., slu�aj Anton �ebalj � kazna zatvora od godinu i dva mjeseca).

  Pretra�ivanjem podataka Dr�avnog zavoda za statistiku ustanovljeno je kako ni tamo nema informacija o odnosu �rtve i po�initelja seksualnog nasilja, ali su dostupni podaci o broju sudskih presuda za silovanje i ostale oblike seksualnog nasilja unatrag nekoliko godina:

godina	presude za KZ silovanja	presude za KZ bludne radnje
2000.	56	26
2001.	47	46
2002.	44	54
2003.	63	63

  Nizak broj prijava za seksualno nasilje problem je s kojim se suo�avaju gotovo sva dru�tva, a razlozi su brojni. Me�u njima su najva�niji razlozi osobne prirode, kao i oni vezani uz prepreke u pravosudnom sustavu:

Osobne prepreke	Prepreke u pravosudnom sustavu
Procjena kako je djelo suvi�e trivijalno ili neadekvatno da bi se prijavilo policiji	Policija ne �eli ili ne mo�e ni�ta u�initi
Nije bio �pravi zlo�in� � ne odgovara mitu o pravom silovanju	Policija ne�e smatrati da je to dovoljno ozbiljno i te�ko djelo
Nije bilo jasno da je postojala namjera nano�enja �tete	Strah od toga da policija ne�e vjerovati
Sama �rtva s tim izlazi na kraj	Strah od neprijateljskog i neugodnog tretmana na policiji i u pravosudnom sustavu
Smatra da se radi o osobnoj stvari	Strah i otpor prema policiji
Sram i nelagoda	Strah od sudskog procesa
�elja da obitelj i bli�nji nikada ne saznaju za to � strah od reakcija obitelji i bli�njih	Nedostatak dokaza o samom zlostavljanju
Strah od mogu�e osvete po�initelja	Nedostatak znanja i informacije kako prijaviti doga�aj
Samookrivljavanje ili okrivljavanje od strane drugih zbog doga�aja	Nedostatak znanja i informacije o tome �to su sve kaznena djela (npr. silovanje u braku)

(prema Mamula, 2005.: Prijava seksualnog nasilja u Seksualno nasilje-teorija i praksa )

 Kao �to vidimo, jedan od glavnih razloga je nu�nost poznavanja kaznenih djela, odnosno i informacije o tome da je silovanje u braku kazneno djelo koje je ka�njivo kaznom zavora od 1 do 10 godina. Ve�ina �ena u Hrvatskoj ne zna za postojanje tog zakona. I iz iskustva drugih zemalja, kao i na�ih iskustava s izmjenama zakona, znamo da neki novi zakon ili izmjena prvo mora �za�ivjeti�, kao u samom pravosudnom sustavu, tako i u javnosti op�enito.

  Osim te glavne prepreke za prijave seksualnog nasilja, a pogotovo silovanja u braku, ekonomska komponenta je izrazito va�na. Naime, te�ko je o�ekivati da �e se u zemlji koja nema sustavno organizirane servise pomo�i i podr�ke za �rtve seksualnog nasilja i koju karakterizira i suvi�e mali broj Skloni�ta za �ene �rtve nasilja, �ene odlu�iti prijaviti mu�a/partnera nasilnika.

  Tijekom 2005. godine u medijima su eksponirani brojni slu�ajevi seksualnog nasilja protiv �ena, i to naro�ito oni u kojima su postojale negativne implikacije vezane uz policijsku ili sudsku praksu:

•  seksualno nasilje u Dje�jem domu Brezovica (neadekvatna istraga i zata�kavanje slu�aja od strane Dr�avnog odvjetni�tva);

•  slu�aj djevojke koja je kidnapirana, vo�ena u prtlja�niku auta, pretu�ena i silovana od strane Elvisa V. (36) i Danijela J. (21) (neadekvatna reakcija policije);

•  slu�aj Bulj, silovanje i ubojstvo maloljetne A. Be�li� (odba�ena optu�ba za silovanje);

•  slu�aj silovanja maloljetnih djevojaka od strane dvojice voza�a autobusa Bo�idar Santinij i Petar Santinij koji i dalje voze djecu iz okolnih mjesta u Zadar u �kolu (pitanje reakcije policije i Dr�avnog odvjetni�tva);

•  slu�aj ameri�ke ko�arka�ice u Gospi�u (neadekvatna istraga, bizarna presuda);

•  slu�aj prijave Novice Bogdanovi�a (43), inspektora Odjela za potrage Policijske uprave zagreba�ke, (odbijanje prijedloga tu�iteljstva da se Bogdanovi�a pritvori zbog mogu�eg utjecaja na svjedoke);

  Nakon svega mo�emo zaklju�iti kako nam za sada dostupni podaci policije, Dr�avnog odvjetni�tva i sudova tek ukazuju na trend kaznenih djela seksualnog nasilja, a ne na stvarne brojke. Kako bi se promijenila situacija, potrebna je sustavna edukacija kako stru�njaka/inja koji se bave ovom temom, javnosti op�enito, a pogotovo osoba iz rizi�nih skupina za ovo kazneno djelo, dakle prije svega �ena. Nadalje, potrebno je uvo�enje rodno osjetljive statistike, koja �e omogu�avati i uvod u odnos �rtve i po�initelja tih kaznenih djela. Uo�ljiva je i potreba za isticanjem pozitivnih primjera osu�enih silovatelja u braku u medijima, kako bi se �ene odlu�ile na prijavu, te kako bi se dru�tvo senzibiliziralo. I na kraju, neophodno je otvaranje i podr�avanje ve� postoje�i servisa za pomo� �rtvama seksualnog nasilja, kao i osiguravanje smje�taja i osnovne ekonomske sigurnosti za �ene koje �ele prijaviti seksualno nasilje u braku/vezi.

Koordinatorica �enske sobe

mr. sc. Maja Mamula, psihologinja

U Zagrebu, 21.12. 2005.