Pi�u Martina Horvat, Vanja Jageti� i Ines Vre�ko u suradnji s udrugom Centar za �ene �rtve rata

SA�ETAK

Cilj ovog rada je ste�i bolji uvid u pristup hrvatskog zakonodavstva i drugih instanci kaznenom djelu silovanja, saznati posve�uje li se toj problematici adekvatna pozornost, ili je silovanje, kako navode neki autori/ice (Regan, Kelly, 2003) zaista "zaboravljena tema".

Kroz prikupljanje i sagledavanje nepotpunih statisti�kih podataka, kakvi su bili dostupni, o kretanju broja prijavljenih, optu�enih i osu�enih osoba za kazneno djelo silovanja u Republici Hrvatskoj, i kroz sagledavanje specifi�nosti procesuiranja djela, te uspore�ivanjem podataka iz Hrvatske s istra�ivanjima provedenim u drugim zemljama Europe, uo�avamo potrebu za nastavkom pozitivnih promjena u pristupu silovanju, koje se mogu pratiti u prethodnih dvadesetak godina.

Zaklju�no su ponu�ene neke smjernice za pobolj�anje statusa �rtve silovanja u Republici Hrvatskoj.

Klju�ne rije�i: kazneno djelo silovanja, istraga, prijave i osude kaznenog djela silovanja

SUMMARY

The aim of this paper is to attain a clearer perspective of the general attitude towards rape in Croatia. Some authors (Regan, Kelly, 2003) have recently mentioned that the crime of rape is becoming "The Forgotten Issue" in 21st Century Europe. This paper is trying to present a viewpoint of current strategies applied to this problem, and a brief overview of the way it has changed during the last 20 years. Namely, we try to establish whether the subject in question is given adequate attention by the legislative, the police and other instances, stressing some difficulties and reviewing available statistics. We charted information on attrition rates, using available data concerning reported, prosecuted and convicted cases of rape. As a conclusion a listing of possible future procedural reforms is given.

Key words: the crime of rape, interrogation, reporting prosecuting and convicting rape cases

1. DEFINICIJA KAZNENOG DJELA SILOVANJA

Silovanje, od kada je prepoznato i sankcionirano kao kazneno djelo, nije bilo lako definirati ni dokazati. Definicija silovanja je u Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim razvijenim zemljama svijeta, kroz zadnjih dvadeset godina do�ivjela brojne promjene.

Tablica 1. Prikaz zakonskih promjena u anketiranim zemljama Europe

	GODINA	ZAKONSKE PROMJENE
AUSTRIJA	1989 2001	•  promjene u terminologiji •  rodno neutralan pristup •  silovanje u braku •  bla�e definicije otpora •  porast osuda u slu�ajevima koji imaju smrtnu posljedicu •  pro�irena definicija samog djela (oblici penetracije)
BELGIJA	1989	•  nova definicija djela •  rodno neutralan pristup
CIPAR	1994 2001	•  silovanje u braku •  mu�karci kao �rtve silovanja
ENGLESKA i WALES	1993 1991 1993/7 1999 2003	•  mogu�nost optu�ivanja dje�aka ispod 14 godina starosti •  mu�karci kao �rtve silovanja •  silovanje u braku •  optu�eni ne smije ispitivati �rtvu •  op�a revizija zakonskih odredbi
FINSKA	1998 1999	•  rodno neutralan pristup •  potrebna manja razina prisile/prijetnje •  nije vi�e djelo protiv morala •  tri stupnja te�ine za kaznena djela vezana za seksualni napad •  progon po slu�benoj du�nost za 2 te�a stupnja KD
NJEMA�KA	1997	•  silovanje u braku •  rodno neutralan pristup •  pro�irena definicija koja uklju�uje iskori�tavanje ranjivosti i/ili zavisnosti �rtve
GR�KA	1984	•  pro�irena definicija na seksualno uznemiravanje i napad
MA�ARSKA	1997	•  silovanje u braku •  rodno neutralan pristup
ISLAND	1992	•  pro�irena definicija
IRSKA	1981 1990	•  seksualna pro�lost �rtve ne mo�e slu�iti kao dokaz •  silovanje u braku •  pro�irena definicija (oblici penetracije) •  daljnje pro�irenje definicije •  optu�eni mogu biti dje�aci ispod 14 godina starosti

(Regan, Kelly, 2003)

Najva�nije promjene tijekom proteklih 20 godina obuhva�aju:

•  pro�irenu definiciju (svi oblici penetracije spolnim organom i drugim objektima);

•  priznavanje silovanja u braku kao kaznenog djela;

•  rodno neutralan pristup (�rtvi i po�initelju/ici).

Kazneno djelo silovanja opisano je na slijede�i na�in u �l. 188 Kaznenog zakona Republike Hrvatske (Pavi�i�, Vei� 1998) :

�Tko drugu osobu uporabom sile ili prijetnje da �e izravno napasti na njezin �ivot ili tijelo ili na �ivot ili tijelo njoj bliske osobe prisili na spolni odno�aj ili s njim izjedna�enu spolnu radnju, kaznit �e se kaznom zatvora od jedne do deset godina�.

Iz gore navedenog vidljivo je da su promjene u zakonodavstvima stranih zemalja prikazane u tablici 1. analogne s promjenama pristupa ovom kaznenom djelu i u Hrvatskoj.

Dono�enjem i stupanjem na snagu Kaznenog zakona od 1. sije�nja 1998. godine u glavi XIV. KZ. - kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog �udore�a u�injene su izmjene, gra�ene na temeljnim principima slobode i prava �ovjeka: ravnopravnost me�u spolovima (spolna neutralnost), sloboda spolnog samoodre�enja i odlu�ivanja, op�a zabrana nasilnih spolnih pona�anja, apsolutna i poja�ana kaznenopravna za�tita osoba mla�ih od �etrnaest godina (djeteta) u podru�ju spolnog integriteta, maloljetne osobe (od 14 - 18 godine �ivota) pojavljuju se kao subjekt kaznenopravne za�tite kontinuirano u vi�e zakonskih opisa kaznenih djela, primjerenost za�tite i ka�njavanja u podru�ju spolnog �udore�a temeljenog na op�em interesu dru�tvenog shva�anja �udore�a u podru�ju seksualnog pona�anja. Sila ili prijetnja u zakonskom opisu kaznenog djela silovanja bitna su, konstitutivna obilje�ja. Prisila u funkciji sile ili prijetnje, ili oboje, uvjet je za po�injenje kaznenog djela silovanja. Iz definicije kaznenog dijela silovanja prema Kaznenom zakonu RH iz 1998. godine (Pavi�i�, Vei�) vidljivo je da se takvom definicijom silovanja obuhva�a ne samo spolni odno�aj ve� i s njime izjedna�ena spolna radnja, bra�ni odnos izme�u po�initelja i �rtve ne navodi se kao prepreka da se prijavi kazneno djelo silovanja, a preuzet je i rodno neutralan pristup. Po�initelj/ica ovog promatranog kaznenog djela, unesenim izmjenama u zakonski opis kaznenog djela silovanja od 01. sije�nja 1998. godine, mo�e biti svatko. Radi se o kaznenom djelu delicta communia. Temeljem prihva�enog op�eg na�ela potpune izjedna�enosti me�u spolovima u pogledu kaznenopravne za�tite njihovih spolnih sloboda (spolne neutralnosti) po�initelj, kao i �rtva kaznenog djela silovanja mo�e biti �enska osoba, ali i mu�ka osoba ( Pavi � i �, Vei �, 1998).

Me�utim, ovakvo zakonodavno obja�njenje definicije silovanja jo� uvijek je u praksi podlo�no razli�itim tuma�enjima. Jedan �okantan primjer tuma�enja definicije silovanja je obrazlo�enje presude gospi�kog �upanijskog suca Branka Milanovi�a koji navodi da u slu�aju penetracije prstom u anus nije rije� o silovanju zbog slijede�ih razloga: "u po�injenju te radnje mora sudjelovati, ili na strani po�initelja, ili na strani �rtve, spolni organ jedne od osoba i on mora prodrijeti u neki od ostalih dijelova tijela druge osobe, jednako kao �to prodire u spolnom odno�aju... U ovom slu�aju ni prst ni anus nemaju svojstva spolnosti, ako bi bili u me�usobnom kontaktu, jer ni prst ni anus nisu spolni organi, pa njihovim kontaktom ne ostvaruje se spolna radnja i ne mo�e se izjedna�avati sa spolnim odno�ajem... U hrvatskom jeziku zna se to�no �to je spolni odno�aj, zna se to�no �to je spolna radnja i nitko ne mo�e ne�to drugo navesti kao spolnu radnju, niti izjedna�iti sa spolnim odno�ajem", obja�njava sudac Milanovi� dodaju�i: "Kada bismo prihvatili da je svaka radnja u me�usobnim kontaktima izjedna�ena sa spolnim odno�ajem, radnja koja se mo�e podvesti pod ovo kazneno djelo, tada bi nastao kaos u pogledu primjene ovog kaznenog djela u praksi, jer bi se svaki dodir izme�u dviju osoba prakti�no mogao smatrati po�injenjem ovog kaznenog djela, ako jedna od osoba nije �eljela tjelesni kontakt s drugom osobom, pa bi i obi�no rukovanje bilo kazneno djelo silovanja, a �to je neprihvatljivo" ( http://www.iskon.hr/vijesti/page/2005/12/19/0042006.html ). Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Luka� Koritnik navodi druga�ije primjere suda�ke prakse u Republici Hrvatskoj, kao �to je presuda Vrhovnog suda iz 2003. godine, prema kojoj se penetracija u analni otvor i usta smatra poni�enjem jednakim silovanju (Gabri�, 2005.)

Ovakvi primjeri nejednake sudske prakse prilikom procesuiranja kaznenog dijela silovanja u Republici Hrvatskoj ukazuju na brojne probleme u definiranju, a pogotovo u brzom i u�inkovitom procesuiranju kaznenih djela silovanja. Osim spomenutih problema javljaju se i dodatni, kao �to su: sporost u procesuiranju i dugotrajnost sudskog postupka za vrijeme kojeg �rtva naj�e��e nije nikako za�ti�ena od po�initelja, nedostatna educiranosti policijskih slu�benika koji su u prvom kontaktu sa �rtvom i kojima ona prijavljuje silovanje te brojni drugi problemi koji �e biti obrazlo�eni kroz daljnji tekst, ali koji ukazuju na nebrigu nadle�nih institucija i nepostojanje prave politi�ke volje za postizanjem adekvatne dru�tvene reakcije i efikasan pristup procesuiranju ovog kaznenog dijela.

2. CILJ RADA

Autorice Regan i Kelly provele su istra�ivanja 2001. i 2003. godine, u kojima se bave silovanjem kao �zaboravljenom temom� (Regan, Kelly, 2003). Cilj istra�ivanja bio je oja�ati veze izme�u nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom. Anketirana su Ministarstva pravosu�a 35 zemalja, a kroz upitnike se izme�u ostalog tra�io i broj prijavljenih, procesuiranih i osu�enih osoba za kazneno djelo silovanja u periodu izme�u 1977. i 2001. godine. Tek pet zemalja (Finska, Njema�ka, Irska, �kotska, �e�ka) je imalo potpune podatke, �to ukazuje na nedovoljno pra�enje pojave, tj. kretanja kaznenog djela. Autorice su na temelju dobivenih (uglavnom nepotpunih) podataka zaklju�ile da su stope prijavljivanja kaznenog djela silovanja u opadanju, te da je potrebno posvetiti dodatnu pa�nju problemu silovanja u svim zemljama Europe.

Cilj ovog rada je prikupljanje podataka o prijavljenim, optu�enim i osu�enim po�initeljima kaznenog djela silovanja u Republici Hrvatskoj. Ti podaci �e biti prikazani na na�in na koji je to zami�ljeno istra�ivanjem navedenih autorica, da bi se Hrvatska mogla smjestiti u europski kontekst, i da bi se dobiveni podaci mogli uspore�ivati s onima iz drugih zemalja.

Iz prikupljenih podataka mo�e se dobiti i bolji uvid u pristup ovom kaznenom djelu od strane hrvatske policije i pravosu�a, te saznati je li u �irem dru�tvenom kontekstu ova tema stvarno �zaboravljena�.

Tablica 2. Statisti�ki prikaz kaznenih djela silovanja na podru�ju RH 1985.-2002.

	1985	1986	1987	1988	1989	1990	1991	1992	1993
prijave
optu�be							116	91	64
osude	72	79	80	72	89	94	81	41	37

1994	1995	1996	1997	1998	1999	2000	2001	2002
				116	100	109	115	100
68	50	34	50	36	48	63	56	63
46	23	19	27	29	41	57	35	42

Podaci su prikupljani za razdoblje izme�u 1985. i 2002. Raniji podaci nisu bili dostupni u Dr�avnom zavodu za statistiku. Iz prilo�enih statisti�kih podataka vidljivo je da je broj prijava prili�no ujedna�en, uglavnom iznad 100 prijava godi�nje.

Bla�i pad broja podnesenih kaznenih prijava zabilje�en je 1998. na 1999., a zatim porast broja prijava u 2000. godini u odnosu na 1999. godinu. To se mo�e tuma�iti ne samo zna�ajnim izmjenama koje su se dogodile u zakonskom opisu tog kaznenog djela, usvajanjem i stupanjem na snagu Kaznenog zakona od 1. sije�nja 1998. godine, ve� i odre�enim poja�anim senzibilitetom gra�ana na kazneno djelo silovanja. Nakon 2001. usporio se porast prijava. �to se ti�e broja podignutih optu�nica, vidljivo je da je njih uvijek manje nego prijava. Nagli pad podignutih optu�nica bilje�i se 1993. kada ih je oko 60, u odnosu na 1991 godinu, kada ih je bilo oko 120. Najmanje optu�enih za kazneno djelo silovanja je zabilje�eno 1996 (manje od 40). Broj osuda je znatno ni�i od broja prijava. Najmanji broj osuda izre�en je 1996. Te godine je bilo oko 20 osuda. Najvi�e se osuda bilje�i 1990. godine. U 2000. godini broj osuda raste u odnosu na prethodne godine i pribli�ava se broju optu�bi. Uspore�ivanje podataka o prijavljenim po�initeljima kaznenog djela silovanja s Analiti�kog odjela MUP-a RH (Vre�ko, 2003) i Dr�avnog zavoda za statistiku pokazali su me�usobnu neuskla�enost. U svrhu ovog istra�ivanja kori�teni su podaci Dr�avnog zavoda za statistiku, me�utim, za period do 1998. godine podaci o prijavljenim po�initeljima nisu ni prikupljani. Mo�e se pretpostaviti da se nedovoljna pa�nja posve�ivala kretanju stope ovog kaznenog djela, pa tako i omjeru izme�u broja prijava i osuda u navedenom periodu. Zanimljivo pitanje koje i dalje ostaje otvoreno je to koji faktori utje�u na nedono�enje optu�bi za kazneno djelo silovanja.

Pored dobivenih podataka postoji pitanje oko naga�anja opsega "tamne brojke" ovog oblika delikta nasilja jer prikazane podatke treba komentirati kao nedovoljno vjerodostojne. Broj po�injenih kaznenih djela uvijek se razlikuje od broja pravomo�no osu�enih osoba (zbog neotkrivanja po�initelja, procesnih smetnji za dovr�enje postupka i sl.), a i karakteristike ovog kaznenog djela upu�uju kako je silovanje daleko ve�i problem i puno intenzivniji delikt nasilja od onog �to se mo�e zaklju�iti i vidjeti iz slu�benih statistika.

3. PREPREKE PROCESUIRANJU KAZNENOG DJELA SILOVANJA

Ovisno o pristupu kaznenom djelu silovanja postoje razli�ite prepreke dono�enju optu�bi. S namjerom kategorizacije osnovnih razloga nedono�enja optu�be autorice Regan i Kelly (2003) tra�ile su od Ministarstva pravosu�a 35 zemalja da sami procjene razloge, ovisno o specifi�nostima razli�itih zakonodavstava ali i o cjelokupnom dru�tvenom stavu i vremenskom kontekstu u kojem je anketiranje provedeno.

Tablica 3. Razlozi neoptu�ivanja kod kaznenog djela silovanja

RAZLOZI NEDONO�ENJA OPTU�BI KD SILOVANJA	MINISTARSTVA PRAVOSU�A
nedovoljni dokazi/teret dokazivanja/nepostojanje dokaza	Cipar, �e�ka, Finska, Ma�arska, Island, Slovenija, �panjolska, �vedska, �vicarska
vrlo rijetke prijave silovanja	Engleska, Njema�ka, Portugal, Rumunjska, �panjolska
�rtva se povla�i iz postupka	Finska, Njema�ka, Ma�arska, �vedska
neadekvatan pristup i nedostatak znanja policije	Belgija, Finska, Latvija
nepovjerenje prema �rtvi/okrivljavanje �rtve	Ma�arska, Malta, Latvija
prijetnje navodnog po�initelja koji je �lan obitelji/ �rtva je u situaciji konflikta - podijeljene motivacije	Njema�ka, Portugal, �panjolska
�rtvi je te�ko suo�avanje s pravnim sustavom	�e�ka, Gr�ka
nedostatak instanci koje bi se bavile "prvom reakcijom" na silovanje / nedostatak podr�ke za �rtvu	Engleska, Ma�arska, �vedska
te�ko�e u procjeni kredibiliteta �rtve/vjerodostojnosti svjedo�enja	Njema�ka, Slovenija, �panjolska
dug vremenski period izme�u trenutka po�injenja djela i prijave policiji, �to uklju�uje i gubitak dijela dokaza	Irska, �panjolska
neadekvatan pravni postupak	Ma�arska, �e�ka
nedostaci u forenzi�koj obradi/ medicinskim institucijama i opremljenosti	Belgija, Latvija, Malta
neidentifikacija po�initelja	Island
vrlo dug sudski postupak	Irska
slaba svijest o kaznenom djelu u op�oj populaciji/javnosti	Slovenija
ograni�eni poticaji za tu�itelje	Engleska

(Regan, Kelly, 2003)

4. ELEMENTI KRIMINALISTI�KE OBRADE SILOVANJA

Iskustva iz prakse ukazuju na slo�enost problematike istra�ivanja te dokazivanja kaznenog djela silovanja. Razloga za to ima mnogo. Delikt je u pravilu izvr�en bez svjedoka, te zbog toga �esto od odluke �rtve ovisi ho�e li prijaviti doga�aj i time inicirati djelatnost policije. Prema statisti�kim podacima u Republici Hrvatskoj se u preko 80% slu�ajeva za kazneno djelo silovanja saznaje prijavom od strane �rtve (Vre�ko, 2003). Stoga �rtvi treba posvetiti posebnu pa�nju, budu�i se radi o osobi koja je povrije�ena, kako fizi�ki, tako i psihi�ki, te treba iskazati razumijevanje za specifi�nost situacije u kojoj se na�la. �rtva je �esto jedini/a svjedok/inja doga�aja i izvor preliminarnih saznanja o samom djelu. Od njene spremnosti i sposobnosti za sudjelovanje u razgovoru ovisi ho�e li i koliko �e saznanja kriminalisti pribaviti, a samim tim prvi razgovor bitno utje�e na uspje�nost kriminalisti�ke obrade. Pitanja na koja treba nastojati dobiti odgovor vezana su za mjesto doga�aja, vrijeme, na�in izvr�enja, okolnosti koje su prethodile napadu, �injenice koje ukazuju na identitet po�initelja i dr. Ukoliko je izme�u �rtve i po�initelja bilo kontakta i prije izvr�enja djela, utvr�uje se o kakvim se odnosima radilo, odnosno kakvi su oni bili prije, a kakvi nakon doga�aja.

Sve to pomo�i �e usmjeravanju i osmi�ljavanju planiranja i poduzimanja odgovaraju�ih radnji u istra�ivanju takvog doga�aja.

Osumnji�eni naj�e��e pori�e djelo, vr�i pritisak na �rtvu ili njenu rodbinu, pronalazi svjedoke za potvr�ivanje alibija i dr. Slo�enost dokazivanja nadalje poja�ava i nemogu�nost kompletiranja medicinske dokumentacije, vremensko odlaganje prijavljivanja doga�aja, kao i mnogi drugi razlozi. Zbog svega navedenog uvjetuje se posebna anga�iranost i aktivnost policije u istra�nom postupku, kao i odre�enu specifi�nost djelovanja pri istra�ivanju delikata te prirode (Modly, 1996).

Naro�ito veliku va�nost pri razja�njavanju kaznenog djela silovanja ima izvo�enje o�evida. Unato� tome, podaci za razdoblje unazad do 1975. godine ukazuju da se o�evid poduzimao u samo 35 % prijavljenih slu�ajeva. Isti postotak svakako nije zadovoljavaju�i i zasigurno je da u praksi treba inzistirati na pove�anju tog postotka. �ak i kada je od samog doga�aja pro�lo du�e vrijeme, korisno je izvr�iti o�evid. Tek tada �e se vidjeti koliko tragova je mogu�e prona�i, a tako�er �e biti mogu�e tom prilikom izvr�iti misaonu rekonstrukciju doga�aja i utvrditi odgovaraju li �injenice iznesene po prijavljivanju onim utvr�enim na mjestu doga�aja.

Op�enito prevladava stav da su policijski djelatnici dosta ravnodu�ni prema �rtvi silovanja te da je �ak na neki na�in optu�uju da je sama uzrokovala silovanje. Takvi stavovi mogu utjecati negativno na same �rtve silovanja, tako da one �esto odlu�uju ne prijaviti zlo�in upravo iz straha od policijskih stavova i mi�ljenja spram ovih delikata, te posebice spram njih kao �rtvi (Vre�ko, 2003).

Zna�ajnu ulogu ima i na�in obavljanja obavijesnog razgovora i ispitivanja �rtve. Naime, �rtve se �esto tijekom ispitivanja suo�avaju sa izra�enim sumnjama u vjerodostojnost njihova iskaza �to, posebno nakon jednog traumatiziraju�eg do�ivljaja, dovodi do sekundarne viktimizacije. Samim time s pravom se treba pribojavati da �e broj prijava ovih delikata opadati dok �e istovremeno rasti njihova tamna brojka. Ova skepsa prema �rtvi fenomen je koji je rasprostranjen, ne samo me�u redovima djelatnika policije, ve� i me�u �rtvinim prijateljima, poznanicima ponekad �ak i roditeljima, �to sve dodatno utje�e na �rtvu da ona dvostruko osjetljivije reagira na �tonove� policijskih djelatnika (Modly, 1996).

Neadekvatan pristup �rtvi rezultat je nedostatne edukacije djelatnika i brojnih mitova o ovoj tematici (�fina dama ne mo�e biti silovana�, �da nije tra�ila ne bi ni dobila�, �izazivala je svojom odje�om�, �mnoge prijave silovanja su neosnovane tj. la�ne� itd.). Bilo bi po�eljno omogu�iti djelatnicima koji se susre�u s ovim deliktima dodatnu edukaciju, kako bi bili bolje upoznati sa specifi�nostima kaznenog djela i s va�no��u pravilnog, objektivnog i pa�ljivog pristupa �rtvi. Time bi se na�lo manje prostora za mnogobrojne mitove koje je te�ko iskorijeniti i koji utje�u na stvaranje predrasuda i prejudiciraju�ih stavova me�u djelatnicima policije (Vre�ko, 2003).

Tako�er u interesu je policije da se broj prijava ovih delikata pove�a te da se istovremeno tamna brojka istih smanji.

5. ELEMENTI KAZNENOG POSTUPKA

Silovanje je kazneno djelo protiv dr�ave u smislu da dr�ava pokre�e postupak protiv po�initelja (Krapac, 1998). �rtva postaje samo svjedok/inja da je djelo po�injeno i na taj na�in je cijeli pravni proces izvan njezine kontrole. Iako se djelo prvenstveno prijavljuje policiji, dr�avno odvjetni�tvo je to koje vodi cijeli postupak iz faze u fazu, odlu�uje ima li dovoljno elemenata za progon ili ne, kakva �e biti kvalifikacija djela, a tako�er mo�e odustati u toku postupka (prekinuti ga). Ho�e li optu�nica biti podignuta i kako �e se voditi postupak �rtvu nitko ne konzultira, ona nema dovoljno informacija u kojoj je fazi postupak, te�ko da mo�e ikome nadle�nom i pri�i (osim u policiji inspektoru/ici koji je primio prijavu), a kamoli na bilo koji na�in utjecati na to �to se de�ava. Iako �e u postupku sudjelovati dr�avni odvjetnici koji zastupaju optu�bu, �rtva ih ne mo�e birati, niti je vjerojatno da �e ih puno vi�ati do po�etka su�enja.

U nekim zemljama, npr. �kotskoj, je mogu�e podnijeti privatnu tu�bu (gra�anska parnica, za naknadu �tete).

Elementi koji ote�avaju dono�enje presude (Kolarec, Pamukovi� i sur., 2003):

•  Nedostatak materijalnih dokaza

Osim iskaza �rtve, optu�bu je potrebno poduprijeti materijalnim dokazima. Materijalni dokazi podrazumijevaju forenzi�ke nalaze lije�nika, fotografije povreda, poderanu odje�u i sl. Samo izjava, bez podupiru�ih dokaza, nije dovoljna da se optu�ba za silovanje odr�i. Policija vrlo �esto ne�e ni podnijeti prijavu ako nema takvih dokaza.

•  Dugotrajnost postupka

Zbog dugotrajnosti postupka dolazi do sekundarne viktimizacije �rtve. Ona je primorana svjedo�iti nakon izuzetno dugog vremenskog perioda. Vrlo dug postupak kojeg susre�emo u dana�njoj praksi (pa i prate�a neizvjesnost ishoda) nije u skladu s na�elom za�tite gra�ana/ki od strane Republike Hrvatske.

•  Odnos prema �rtvi (stav policije i op�enita dru�tvena stigmatizacija)

�rtva mo�e imati osje�aj da se sudi njoj. U na�em zakonu ne postoji, kao u engleskom na primjer, odredba koja izri�ito ka�e: �Silovanoj osobi ne smiju se postavljati nikakva pitanja o njezinoj seksualnoj pro�losti - osim kada to sudac posebno odobri�. Seksualna pro�lost i ginekolo�ka anamneza se u postupku mogu poku�ati iskoristiti kako bi umanjili vjerodostojnost izjave i potvrdili ukorijenjene predrasude. S obzirom na dru�tveni kontekst kojim se odgovornost za po�injeno kazneno djelo �esto prebacuje na �rtvu ne treba �uditi nespremnost �rtve na prijavljivanje.

6. PREPORUKE ZA POBOLJ�ANJE POLO�AJA �RTAVA SEKSUALNOG NASILJA

U tretmanu �rtava seksualnog nasilja potrebne su sljede�e promjene (Kolarec, Pamukovi� i sur., 2003) :

•  Mehanizam za�tite o�te�ene osobe: apsolutna tajnost adrese, te drugih informacija koje bi joj mogle na�koditi, ukoliko se saznaju

•  �rtvu ne treba ispitivati o aspektima njenog privatnog �ivota (ugl. seksualnoj pro�losti), osim ako to sudac/tkinja posebno ne odobri

•  Osiguravanje besplatnih odvjetnika/ca za zastupanje �rtava

•  Omogu�avanje kori�tenja tehni�ke opreme tokom kaznenog postupka (npr. video - zid i sli�no), ako �rtva tako �eli a neovisno o njenoj dobi i ostalim karakteristikama, da bi se �rtvi olak�alo svjedo�enje

•  Potrebno je osigurati pravomo�no dovr�avanje postupka za kazneno djelo silovanja u roku od najvi�e 2 godine

•  Omogu�iti davanje iskaza policiji u vlastitom domu, bolnici, skloni�tu, kriznom centru

•  Utvrditi obavezu policije da osigura uvjete u kojima �rtva mo�e prijaviti silovanje policajki, ako to �eli (policija mora nuditi tu mogu�nost)

•  Mogu�nost podizanja privatne tu�be, gra�anske parnice

Osim navedenog, potrebno je osnovati Krizni centar za �rtve silovanja, koji bi radio 24 sata, a bio bi financiran od dr�ave. Tako�er je potrebna izuzetno dobra suradnja tog centra i Odvjetni�ke komore.

7. L I T E R A T U R A

•  Kolarec, �., Pamukovi�, N. i sur. (2003) : Preporuke za pobolj�anje pravnog polo�aja �ena �rtava seksualnog nasilja, Centar za �ene �rtve rata i �enska mre�a Hrvatske, interna dokumentacija.

•  Krapac, D., (1998): Zakon o kaznenom postupku i drugi izvori hrvatskog kaznenog postupovnog prava. Zagreb, Targa.

•  Kelly, L., Regan, L., (2003): Rape: Still a forgotten isue. Briefing document for strengthening the linkages - consolidating the European Network Project. London Metropolitan University.

•  Modly, D., (1996): Metodika istra�ivanja silovanja. Zagreb, MUP RH.

•  Pavi�i�, B., Vei�, P., (1998): Komentar Kaznenog zakona. Zagreb, MUP RH.

•  Vre�ko, I., (2003): Traseologija kod kaznenog djela silovanja. diplomski rad, MUP, Policijska akademija , Visoka policijska �kola.

•  http://www.iskon.hr/vijesti/page/2005/12/19/0042006.html

•  Gabri�, T., (2005): 24 sata, 284, I.