Pi�e Ivana Rada�i�
magistrica kriminologije i prava, studentica doktorskih studija u podru�ju �enskih ljudskih prava i me�unarodnih sudova na University College London, �lanica regionalnog Instituta za �enska ljudska prava, predava�ica �enskih ljudskih prava na Centru za �enske studije i volonterka pri NVO za ljudska prava u Londonu, Interights.

Seksualno nasilje jedno je od najgorih oblika diskriminacije nad �enama i mo�an instrument opresije �ena koji odr�ava neravnopravnost spolova te na taj na�in sprje�ava razvitak dru�tva.

Stoga je potrebno raditi na eradikaciji seksualnog nasilja, i prihva�enosti takvog nasilja, me�u ostalim kroz rodno-osjetljiv kazneni progon tog nasilja. Kazneni progon ima vi�e funkcija, od retribucije do prevencije i (moralne) reparacije �rtava. Tako�er, kazneni progon seksualnog nasilja, s obzirom na mogu�nost pravnog (osobito sudskog) diskursa, ima bitne dru�tveno-politi�ke u�inke te na taj na�in mo�e sna�no utjecati na polo�aj �ena u dru�tvu. S obzirom na svoju mo� i utjecaj na dru�tvenu i politi�ku svijest, pravo i sudski postupci mogu utjecati na legitimizaciju spolnih stereotipa i rodne neravnopravnosti, no tako�er mogu utjecati na promjenu dru�tvene svijesti i na razvoj ravnopravnosti. Nije stoga za�u�uju�e da se feministkinje ve� od 70-ih godina pro�log stolje�a bave analizom sudskih procesa i zagovaranjem pravnih reformi u slu�ajevima seksualnog (i obiteljskog) nasilja. Dekade njihove borbe polako se (i do odre�ene mjere) reflektiraju u pravnim reformama u mnogim zemljama, te nedavno i u praksi Europskog suda za ljudska prava i me�unarodnih kaznenih sudova.

Na�alost, hrvatska kaznenopravna praksa jo� je neosjetljiva prema �rtvama seksualnog nasilja te reflektira rodne stereotipe, �to je povezano s nedostatkom pravne feministi�ke analize i edukacije, odnosno feministi�kih pravnica i pravnika u Hrvatskoj, te �ire dru�tvene neosjetljivosti za pitanja spolne ravnopravnosti. Stoga sam, s �lanicama udruge B.a.B.e. i Sandrom Ben�i�, do�la na ideju projekta analize sudskih postupaka u slu�ajevima seksualnih delikata (Glava XIV. Kaznenog zakona), a u koji bi bile uklju�ene i profesorica Turkovi�, te Susan Edwards, profesorica i odvjetnica s Buckingham sveu�ili�ta u Engleskoj, ekspertica u pitanjima seksualnog i obiteljskog nasilja nad �enama, koja je bila i savjetnica Vije�a Europe i britanskog Home Officea za ta pitanja, i druge stru�njakinje i NVO.

FEMINISTI�KA ISTRA�IVANJA

Analizirali bi se sudski postupci u slu�ajevima seksualnih delikata pokrenuti nakon reforme Kaznenog zakona koja je stupila na snagu 1. sije�nja 1998. u nekoliko �upanija (Glava XIV. Kaznenog zakona) koji su zavr�ili pravomo�nom presudom, te bi se pratili teku�i postupci na sudovima u Zagrebu, u kontekstu feministi�kih istra�ivanja i prakse me�unarodnih sudova, a s ciljem predlaganja pravnih reformi i podizanja svijesti u profesionalnim i javnim krugovima te edukacije pravnih prakti�ara. Naime, hrvatsko kazneno zakonodavstvo, a jo� vi�e praksa, jo� su prili�no neosjetljivi na pitanja rodne (ne)ravnopravnosti. Kazneni postupak generalno je neosjetljiv prema �rtvama seksualnog nasilja. U Zakonu o kaznenom postupku nema posebnih odredbi o dokazu i pravilima postupka u slu�ajevima seksualnih delikata koje bi bile usmjerene minimalizaciji traumatizacije �rtve tijekom postupka, koji su npr. predvi�eni u statutima me�unarodnih kaznenih sudova, iako postoje neke generalne odredbe koje se mogu koristiti u tu svrhu.

Nadalje, definicija silovanja u Kaznenom zakonu je preuska, a kazne za seksualne delikte prili�no su niske, pogotovo u praksi, iako su sli�ne kazne u slu�ajevima seksualnog nasilja predvi�ene u velikom broju europskih zemalja, npr. u Sloveniji, Austriji, Italiji, Njema�koj, a u Hrvatskoj su generalno prili�no niske. Kao element silovanja u Kaznenom zakonu predvi�ena je sila ili prijetnja (na �ivot ili tijelo �rtve ili njoj bliske osobe), dok ostale manifestacije nedobrovoljnog seksualnog odnosa nisu uklju�ene u definiciju, iako se neke manifestacije mogu goniti kao druga kaznena djela spolne slobode i spolnog �udore�a predvi�ena u Zakonu. U praksi, sila se u ve�ini slu�ajeva definira usko, kao fizi�ka sila, te se zahtijeva manifestacija otpora od strane �rtve. To je u suprotnosti s praksom Europskog suda za ljudska prava i me�unarodnih kaznenih sudova koja dr�i da sila nije element per se kaznenog djela silovanja te da definicija mora obuhvatiti sve nedobrovoljne seksualne odnose, odnosno kr�enja seksualne autonomije, bez obzira na to da li se �rtva aktivno odupire. Na primjer, u slu�aju Kunarac et al �albeno vije�e MKSJ-a (presuda od 12.06.2002., paragrafi 127. i 129.) definira silovanje kao �seksualnu penetraciju...(vagine ili anusa �rtve penisom po�initelja ili bilo kojim objektom koji koristi po�initelj, ili usta �rtve penisom po�initelja) bez pristanka �rtve. Pristanak mora biti dan dobrovoljno, kao rezultat slobodne volje �rtve i ocjenjuje se prema kontekstu okolnosti...Sila ili prijetnja pru�aju jasan dokaz nedobrovoljnosti, ali sila nije element per se silovanja. Postoje drugi faktori koji �ine akt seksualne penetracije nedobrovoljnim ... "Prinuda, kao element silovanja, tako�er je definirana �iroko u �Elementi kaznenih djela MKS-a (ICC-ASP 1/3, 2.11.2000.)".

Europski sud za ljudska prava u slu�aju M.C. v. Bugarska (4.12.2003., podnesak 39272/98) dr�i da dr�ave �lanice Konvencije imaju obvezu prema �lanku 3. (zabrana mu�enja i nehumanog i poni�avaju�eg postupanja i ka�njavanja) i 8. (pravo na po�tivanje privatnosti i obiteljskog �ivota) Konvencije kriminalizirati i u�inkovito kazneno goniti sve oblike nedobrovoljnog seksualnog odnosa, uklju�uju�i i kada se �rtva ne odupre. U tom slu�aju Sud nalazi da je Bugarska prekr�ila odredbe �lanka 3. i 8. jer je kazneni progon u slu�aju silovanja podnositeljice tu�be bio neefikasan (tu�itelj je odustao od progona), u kontekstu prakse bugarskog tu�iteljstva i sudstva da generalno goni samo one slu�ajeve silovanja u kojima se �rtva aktivno odupire.

BUGARSKI SLU�AJ

U ovom slu�aju �rtva se nije aktivno odupirala i pristala je i�i po no�i s poznanicima na bazen i u njihovu ku�u gdje su je silovali. I dok je bugarsko tu�ila�tvo smatralo da nema dokaza u odnosu na ovo �injeni�no stanje, jer nije bila upotrijebljena niti fizi�ka sila niti prijetnja, niti se �rtva odupirala, Europski sud na�ao je takvo postupanje bugarskih vlasti (odnosno odustanak od progona) kr�enjem pozitivnih obveza za�tite pojedinaca od mu�enja, nehumanog i poni�avaju�eg postupanja, te kr�enjem prava na privatnost od strane drugih pojedinaca. (Dok se ova dva primjera ne odnose direktno na institut doprinosa �rtve, mogu biti relevantni za na�e primjere. Naime, u slu�aju Kunarac, jedna od silovanih �rtava inicirala je seksualni odnos s Kunarcem zbog prethodnih prijetnji jednog od vojnika da zadovolji Kunarca (za koje Kunarac nije znao), no to nije uzeto kao olakotna okolnost, niti je negiralo po�initeljev mens rea. U slu�aju M.C. v. Bugarska sud uop�e nije razmatrao je li pona�anje �rtve pridonijelo kaznenom djelu.)

SU�ENJE �RTVI

Praksa hrvatskih sudova, pa �ak i u slu�ajevima kad postoji fizi�ka sila, �esto �krivi� �rtvu razmatraju�i njen doprinos koji se uzima kao olakotna okolnost. Problem s idejom doprinosa �rtve je da se �rtvu krivi za vlastitu viktimizaciju. Time se �sudi� �rtvi i dodatno je se viktimizira i traumatizira. Jedna od posljedica takve prakse je da su ta kaznena djela u velikom broju slu�ajeva neprijavljena. Nadalje, time se �alje poruka da je �rtvino pona�anje problemati�no i na neki na�in uvjetuje viktimizaciju, umjesto da se �alje poruka silovateljima o neprihva�enosti njihova pona�anja. Tako, umjesto da se radi na promjeni prihvatljivosti odre�enih oblika pona�anja (odre�enog broja) mu�karaca, kao �to je nasilje prema �enama, dodatno se ograni�ava sloboda pona�anja �ene u skladu s dru�tvenim stereotipima, koja je ionako ograni�ena njihovim slabijim ekonomskim, politi�kim i dru�tvenim polo�ajem u dru�tvu. Time se legitimiziraju razli�iti obrasci pona�anja za mu�karce i �ene i neravnopravni odnosi mo�i izme�u �ena i mu�karaca.

To se jasno vidi u navedenim primjerima. Te�ko je vidjeti stopiranje, odlazak u disco klub, no�enje minice, te otvaranje vrata kada se to ne svi�e mu�karcu, kao relevantne okolnosti, i trebalo bi istra�iti da li se isti obrasci pona�anja uzimaju mu�karcima kao doprinos njihovoj viktimizaciji (barem �to se ti�e viktimizacije od strane �ena).

Ovim se presudama �alje poruka da je u redu silovati stoperice, mlade djevojke koje su kasno u no�i u disco klubu, koje su se napile itd., te da je u redu tu�i partnerice koje provode svoju volju otvaraju�i vrata u trenutku kada to partneru ne odgovara, umjesto da se odbijanjem ovakvih i sli�nih �injenica kao olakotnih okolnosti �alje poruka mu�karcima o neprihva�enosti takvih njihovih stavova. Dru�tvena situacija u kojoj odre�eni (jo� uvijek veliki) broj mu�karaca do�ivaljava odre�ena pona�anja �ena, npr. alkoholiziranost, no�enje minice, stopiranje itd., kao provokaciju i zeleno svjetlo za viktimizaciju i u kojoj je �ena koja se tako pona�a u pove�oj opasnosti od viktimizacije (dok mu�karac koji se tako pona�a nije, barem ne u opasnosti od �ena), ne bi se smjela legitimizirati zakonodavstvom i sudskom praksom, nego mijenjati. Pravo, iako ne svemo�no, u poziciji je da utje�e na dru�tvene promjene.