NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadraj
Naslovnica
Platforma enske mree
Kodeks
Struktura
lanice Mree
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
enska mrea u medijima
Nasilje prema enama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan ena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan ena 2013.

Dan ena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan ena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan ena 2008.
let082.jpg
Dan ena 2007.
0034danzena07.jpg
Press clips

Aktivnosti 2004. Ispis E-mail
Administratorica   
Srijeda, 03 Sijeanj 2007
Obiljeena 25. godišnjica donošenja UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena - CEDAW 15.12.2004.
Koordinacija za ostvarivanje ustavnog naela ravnopravnosti spolova koju ine Predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Luka Koritnik, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova sabora RH Gordana Sobol, lanica UN Odbora za uklanjanje diskriminacije ena Dubravka Šimonovi i koordinatorica enske mree Hrvatske Bojana Genov sveanim je skupom 15. prosinca u Zagrebu u hotelu Dubrovnik obiljeila 25. godišnjicu donošenja UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena.
Tom je prigodom skupu od dvjestotinjak gostiju predstavljena knjiga Kratki vodi kroz Konvenciju (CEDAW), koja sadri tekst Konvencije, komentare, preporuke Odbora UN, te tekstove o znaaju Konvencije za rad institucija za zaštitu enskih ljudskih prava i nevladinih organizacija.
Prema rijeima urednice Dubravke Šimonovi “Konvencija je instrument u borbi protiv diskriminacije na osnovi spola koji je toliko moan, koliko ga ene poznaju i koliko se uspješno njime slue”. Namjera ovog vodia je omoguavanje bolje primjene Konvencije enama, ali i institucijama, sudovima i pravnicima.
Bojana Genov, koordinatorica ZMH, istaknula je dvije znakovite zanimljivosti u vezi sa Konvencijom: Konvencija nikada nije slubeno prevedena niti objavljena u RH, mada je Hrvatska potpisnica Konvencije od svoga osamostaljenja i usprkos preporuci da drave lanice Konvencije objave i populariziraju tekst Konvencije; obiljeavanju obljetnice Konvencije nije prisustvovao nitko iz Ureda Predsjednika, Vlade RH, veina zastupnika i zastupnica Hrvatskog sabora, kao i veina medija.
Ove pojave svjedoe o ambivalentnom stavu hrvatske politike i hrvatske javnosti prema enskim ljudskim pravima – podupiranje na deklarativnoj razini i ignoriranja na svakoj drugoj.

U sklopu kampanje za postizanje paritetne demokracije organizirale smo 29.11. u Novinarskom domu u Zagrebu okrugli stol o inicijativi za uvoenje zakonskog normiranja broja ena na kandidacijskim listama.

Budui da baš ona donose odluke o promjeni zakona, pozvale smo vodstva parlamentarnih stranaka, te uz njih pravne strunjake i politologe. Od trinaest parlamentarnih stranaka pozivu su se odazvala vodstva IDS (potpredsjednica) i LS (glavni tajnik), HNS, HSS i DC poslali su voditeljice enskih inicijativa, dok je SDP delegirao Gordanu Sobol.

Sudei po tome da vladajua stranka i šefovi vodeih stranaka nisu osjetili vanost teme, broj ena u gradskim, opinskim i upanijskim vijeima i skupštinama i dalje e ovisiti o senzibilitetu lokalnih podrunica stranaka, koji je dosad rezultirao s 7% ena u gradskim i opinskim vijeima, te 13% u upanijskim skupštinama. transkript izlaganja

16 dana aktivizma 25.11.-10.12.2004.

enska mrea Hrvatske provela je 16 dana aktivizma uglavnom na ulicama i trgovima. Aktivistkinje 45 enskih udruga su dijelile letak Kako bi izgledao ivot bez nasilja u kojemu su ene kratkim reenicama pokazale da je nasilje sastavni dio enskih ivota, ali da im nije oduzelo sposobnost za smijeh, radost i odmak od svojih nedaa.
“Remen dri hlae, a ne red u kui”.
“Naoale bi bile samo modni dodatak”.
“Ne bi mi trebala šminka na oima”.
Letak su zamislile, pripremile, tiskale i distribuirale lanice enske sobe iz Zagreba.
14.000 letaka podijeljeno je u Poreu, Puli, Buju, Umagu, Rijeci, Malom Lošinju, Splitu, Dubrovniku, Zagrebu, Karlovcu, Donjem Lapcu, Pakracu, Daruvaru, Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima, Bilju...........
U Puli je odrana promocija knjige Cyntie Cocburn i izloba fotografija.

U Puli, Poreu i Rijeci su Cesi imale akcije u školama pritiv nasilja u maloljetnikim vezama.
Lezbijska udruga LORI u Rijeci prikazala je crtani film NASILJE JE ZLOIN – REAGIRAJMO.
Na Dan ljudskih prava HOMO Pula je otvorio izlobu politike karikature, a Centar za graanske inicijative u Poreu u Atelieru "I" je organizirao proslavu Dana ljudskih prava.
enska grupa Brod je imala zapaenu ulinu akciju i radio emisiju u kojoj su izjave o nasilju uz njih dale i enska soba i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
enska grupa Karlovac "Korak" obiljezila je Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad zenama projekcijom filma "Ljilja 4-ever" i diskusijom na temu prostitucije i trgovanja enama i djecom. Dogaaju su bili prisutni predstavnici policijske uprave, upanijskog i opinskog dravnog odvjetništva, Centra za socijalnu skrb, lijenici, pedagozi iz srednjih skola i uenici. Zensku grupu Karlovac "Korak" posjetio je predsjednik RH Stjepan Mesic. U Koraku kau da je predsjednik pokazao dobro poznavanje problematike, usprotivio se legalizaciji prostitucije i naglasio vanost djelovanja enskih udruga.
U Zagrebu je odran okrugli stol na kojem je predstavljen i TV spot protiv nasilja nad zenama 'Svaka etvrta ena padne niz stepenice' koji je izradio Autonomni enski centar iz Beograda, a Autonomna enska kua Zagreb preradila tekst i glasovnu poruku. Na okruglom stolu su govorile Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Luka Koritnik, predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin, potpredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, te brojne aktivistkinje.
Spot Centra za ene i Autonomne enske kue Zagreb 'Svaka etvrta ena padne niz stepenice' emitiran je na HTV-u I i II, RTL-u i TV Nova od 24.11.04. do 10.12.04., te na Z1 25.11.04., više puta dnevno besplatno u slobodnim terminima, te u sklopu informativnih programa i razliitih emisija.
RTL je takoer emitirao dva TV spota nastala u okviru kampanje STOP nasilju nad enama 1997. i 1998. godine.
Centar za ene i Autonomna enska kua Zagreb odrali su tribinu u Kulturno-informativnom centru u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH.
Autonomna zenska kuca Zagreb prevela je i izdala “ Put iz nasilja: Prirunik za otvaranje i voenje sklonista za ene” u izdanju WAVE-a (Women against Violence Europe). Prirunik je izuzetno znaajan za promociju i osvješivanje principa rada i standarda feministikih skloništa za ene rtve nasilja u postojeim uvjetima nastanka razliitih vrsta domova, skloništa, prihvatilišta i sl. koje osnivaju drava, politike stranke i crkva, a koji rade na potpuno razliitim principima rada koji su esto protiv interesa ena.
Predstavljeno je drugo prošireno izdanje brošure Prostitucija i trgovanje enama koju je priredio Centar za ene rtve rata - ROSA.
Na okruglom stolu u Skupštini Grada Zagreba u povodu obiljeavanje 25.11. predstavljeni su rezultati kampanje “Stop nasilju iza zatvorenih vrata” koju je provodila Gradska koordinacija za ravnopravnost spolova u suradnji sa Policijskom upravom zagrebakom. Predstavljene su i organizacije koje rade na suzbijanju nasilja protiv ena, pri emu je Autonomna enska kua Zagreb predstavila rezultate istraivanja o rasprostranjenosti obiteljskog nasilja i mreu PETRA protiv trgovanja enama.
Internet portal HINET je objavio odgovore Autonomne enske kue Zagreb na 20 pitanja o obiteljskom nasilju povodom Meunarodnog dana protiv nasilja u obitelji (o statistikim podacima, rasprostranjenosti nasilja, predrasudama, zašto ene ostaju u nasilnim vezama itd.).
Na cjelodnevnom obiljeavanju Dana ljudskih prava na Cvjetnom trgu u Zagrebu u organizaciji Ureda za ljudska prava Republike Hrvatske javno je predstavljena mrea PETRA i prikupljani su potpisi podrske za zakonsko uvoenje kanjavanja korisnika seksualnih usluga.
U Pakracu u Gradskoj vijenici je odrzana tribina pod naslovom: NERAVNOPRVAN POLOZAJ ZENA - EKONOMSKA I DRUSTVENA MARGINALIZACIJA, na kojoj su sudjelovale Predstojnica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova te aktivistkinje CESI i Centra za ene ROSA Zagreb. Prisustvovali su predstavnoci grada, upanije, policije, obrazovnih institucija i Misije OSCE u RH.
U Uenikom domu Pakrac odrana je radionica na temu: TRGOVANJE LJUDIMA - NASA ZBILJA, a u sklopu radionice prikazan je edukativni film LJILJA FOREVER.
enska udruga “Izvor” je u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Osjeko-baranjske upanije organizirala raspravu na temu “Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova u praksi” za predstavnice i predstavnike sudstva, odvjetništva, policije, centara za socijalnu skrb, zdravstva, medija, prihvatilišta za ene, povjerenstava i nevladinih organizacija te pojedinaca i pojedinki koji se u svom profesionalnom radu susreu s problemom nasilja u obitelji.
Mediji su bili preplavljeni napisima o aktivnostima enskih udruga i njihovim izjavama protiv nasilja nad enama, a na radio stanicama su odrane brojne emisije i razgovori sa aktivistkinjama.
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti je na tribini u Europskom domu predstavilo Strategiju borbe protiv obiteljskog nasilja, u ijem su donošenju sudjelovale i lanice Mree Neva Toelle i Sadika Zvirki, a koju lanice Mree ocjenjuju dobrim dokumentom. Sa strane Mree upuena je primjedba na ime dokumenta, koja je sadravala zahtjev da se u nazivu strategije imenuje nasilje nad enama (umjesto obiteljskog nasilja). Ova primjedba nije uvaena, pa su ene kao naješe izloene nasilju ostale, u skladu s patrijarhalnom tradicijom, u paketu sa djecom i starcima.
16 dana aktivizma protiv nasilja nad enama 2004. godine obiljeili su aktivizam ena iz svih enskih nevladinih organizacija, ve iznimno dobra educiranost i interes medija i sve vea prisutnost predstavnika i predstavnica institucija.
Center for Women's Global Leadership - izvještaj (PDF)
http://www.cwgl.rutgers.edu/16days/kit04/cal.pdf
U organizaciji Ureda za ravnopravnost spolova i Centra za edukaciju i savjetovanje ena (enska mrea Hrvatske) odrani su seminari PROVOENJE RODNO OSVIJEŠTENE POLITIKE, prosinac 2004
U organizaciji Ureda za ravnopravnost spolova i Centra za edukaciju i savjetovanje ena (enska mrea Hrvatske) odrani su seminari PROVOENJE RODNO OSVIJEŠTENE POLITIKE u Sisku (10.-.12. rujna), Zadru (3.-5. studenog) i Osijeku (3.-.5. prosinca).
Na seminaru su sudjelovali lanovi i lanice novoosnovanih Povjerenstava za ravnopravnost spolova, koordinatori za ravnopravnost spolova ureda dravne uprave i lanice nevladinih organizacija.
Sudionice i sudionici seminara dobili su uvid u rad i nadlenosti institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, osnovne pojmove rodno osviještene politike i dikriminatorne prakse na podruju jezika, rada i zapošljavanja, ekonomije i politike participacije koju im je zadaa mijenjati.
Bojana Genov je predstavila inicijativu enske mree Hrvatske o izmjeni Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela podrune i lokalne samouprave, kojom na kandidacijskim listama niti jednog spola ne bi smjelo biti manje od 40%, a kandidati i kandidatkinje bi se navodili na listama naizmjenino, uz zakonsku obvezu poštivanja redosljeda sa kandidicijskih lista pri formiranju predstavnikih tijela.
Zakljuci seminara poduprli su ovu inicijativu MH i sadravaju obvezu upanijskih povjerenstava da na lokalnoj razini organiziraju mini kampanje za što vee ueše ena na mjestima odluivanja.
Izvještaj o provoenju projekta
Sastanak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa 23.11.2004.
Predstavnice enske mree Hrvatske eljka Jelavi (Centar za enske studije), Sofija Petrovi (Udruenje za ljudska prava Baranja) i Bojana Genov (koordinatorica Mree) prisustvovale su sastanku u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na kojem su upozorile na diskriminacijsku praksu postojeih udbenika u upotrebi jezika, predstavljanju rodnih uloga i nedostatku pune informacije o odnosima meu spolovima ukljuujui spolni odgoj. Takoer su izrazile nezadovoljstvo injenicom da je izostala svaka suradnja Ministarstva sa nevladinim udrugama za zaštitu enskih ljudskih prava.
Tom su se prigodom osvrnule na ve objavljeni dio predloenog Kataloga znanja, iznosei svoje primjedbe i bojazni da e novi školski programi i slijedom njih i udbenici sadravati veinu rodnih stereotipa kao i dosad.
enska mrea Hrvatska analizira predloene Kataloge znanja sa stanovišta rodne ravnopravnosti, te e analizu dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa kao doprinos javnoj raspravi o reformi obrazovnog sustava.

enska mrea Hrvatske poslala je Odboru za ravnopravnost spolova Sabora RH prijedlog izmjene Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Smatrajui da bez paritetne zastupljenosti nema demokracije i da je podzastupljenost ena u tijelima lokalne i regionalne samouprave dramatina (7% ena u vijeima gradova i opina, 13% u upanijskim skupštinama) predlaemo izmjenu postojeeg lanka 11., koji kae da su predlagatelji lista duni voditi rauna o ravnopravnosti spolova. lanak 11. ne sadri sankciju za neprovoenje zakona, pa se svi predlagatelji lista, kako stranke tako i nezavisne liste, nalaze u ulozi nakanjenih prekršitelja zakona.
Predlaemo normiranje broja ena na kandidacijskim listama tako da niti jednog spola ne bude manje od 40%, da se ene i muškarci navode naizmjenino, a da liste koje ne udovoljavaju ovom kriteriju ne budu prihvaene od Izbornih povjerenstava u izbornu utakmicu.
Tekst prijedloga zakona

enska mree Hrvatske uputila je pravobraniteljici za ravnopravnost spolova zahtjev da pokrene ispitivanje zakonitosti Nacionalne klasifikacije zanimanja, smatrajui da je u klasifikaciju ugraena društvena predrasuda prema enama kao manje vrijednom spolu, što se oituje selektivnom upotrebom imenica enskog i muškog roda.
Sva su zanimanja u klasifikaciji navedena u muškom rodu, izuzev sljedeih: primalja, tajnica, sekretarica, domaica zrakoplova, sobarica, stjuardesa, paziteljica djece, dadilja, hostesa, gatara, seljakinja, domaica seoskog turizma, vezilja, kuna pomonica, istaica, spremaica, pralja i glaarica.
enska mrea Hrvatske smatra kako ovime hrvatsko društvo odašilje poruku koja su zanimanja društveno poeljna za ene; sa svojom osebujnom upotrebom imenica muškog i enskog roda nazivlje zanimanja se koristi u natjeajima za zapošljavanje i slui za dalju reprodukciju stereotipa o enskim i muškim zanimanjima te potie diskriminaciju ena prilikom zapošljavanja.
Takoer ova klasifikacija odrie dostojanstvo enama na završetku školovanja, kada dobiju diplome za zanimanja iskazana u muškom rodu i potom na takav nain budu oslovljavane cijeli svoj profesionalni vijek.
Tekst zahtjeva
enska infoteka: Kruh i rue br. 18/ 2003.SEKSIZAM U JEZIKU

Vjesnik 25.11.2004. U klasifikaciji zanimanja ugraene predrasude prema enama

Bilješka sa sastanka sa predstojnicom Ureda za ravnopravnost spolova

Godišnja nagrada Maja Miles za afirmaciju statusa ena i enskih prava u hrvatskim medijima



 
Povratak na vrh!
© 2020 �enska mre�a Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!