Ženska mreža Hrvatske podnijela je kaznene prijave protiv kaznenih djela prijetnje, izazivanja nereda, poticanja na nasilje i mržnju i tjelesne ozljede. Osim toga, zatražila je da unutarnja kontrola MUP-a ispita profesionalnost ponašanja policije tijekom i nakon protesta u kojemu je od desetero sudionika èetvero ozlijeðeno – kaže za ‘Novosti’ Bojana Genov iz Ženske mreže Hrvatske.
Napadnuti su naime sudionici antiratnog prosvjeda koji je bio zakazan na zagrebaèkom glavnom trgu na dan uoèi proslave Oluje, a koji je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepiæ najprije dozvolio, da bi se ubrzo predomislio i prosvjed zabranio zbog, kako je naveo, ‘omalovažavanja Oluje’ i zbog toga jer bi, kako je dodao, ‘isti mogao izazvati uznemirenost kod graðana, naroèito kod branitelja, a mogao bi i poremetiti kretanje veæeg broja ljudi’.
Nezadovoljni pokretaèi protesta, a rijeè je o aktivistima iz
organizacija Centar za žene žrtve rata – Rosa, Slobodarski aktivisti,
Centar za graðansku hrabrost, Ženska mreža Hrvatske i Srpski demokratski
forum iz Zagreba te Žene u crnom iz Beograda, odluèili su mirnom
akcijom ukazati na ministrovo nesnalaženje oko prava na slobodu
okupljanja, što je rezultiralo braniteljskim kontraprosvjedom, a
rezultat svega je više napadnutih aktivista i jedva izbjegnut ozbiljniji
incident.
- Svojom odlukom o zabrani namjeravanog antiratnog prosvjeda ministar
Orepiæ je ne samo pokazao da neupitne civilizacijske steèevine – mir i
antifašizam, smatra kontroverznima, nego je i pokazao da nije dorastao
poslu na èelu policije. Tvrdnja o omalovažavanju Oluje je proizvoljna
besmislica i ne predstavlja zakonsku osnovu za zabranu javnog
okupljanja. Tehnièki ministar Orepiæ je oèigledno u predizbornoj
kampanji za svoju politièku opciju i za to je bio spreman žrtvovati ne
samo zakonitost nego i sigurnost graðana i graðanki - ocjenjuje Genov.
Da s ministrovim shvaæanjem temeljnih civilizacijskih vrijednosti nešto
ne štima vrlo se brzo vidjelo i kad je ustvrdio da ustaški pozdrav ‘Za
dom spremni’ mora biti dodatno pojašnjen od struène i povjesnièarske
javnosti, a on sam, slièno kao i drugi mu kolege iz Mosta, taj pozdrav
ostavlja u tzv. sivoj zoni, ne odreðujuæi se jasno je li tu rijeè o
fašistièkom pozdravu ili tek o nestašluku pojedinaca koji ne treba
posebno sankcionirati.
- Ako ministar policije ne razumije zakone koje ta policija treba
provoditi, onda je nekompetentan. Nije na ministru da poziva
povjesnièare da mu dadu ili ne uporište za neko ponašanje, jer on ne
treba obrazlagati zakon nego ga provoditi. Isticanje fašistièkih
obilježja, pa tako i fašistièki pozdrav, ne samo da je zabranjeno, nego
je u današnje vrijeme nepristojno i neprilièno. Dok diljem svijeta uz
veliku pompu slave svoju pobjedu nad fašizmom, glasna manjina u
Hrvatskoj silno želi Hrvatsku proglasiti ratnom gubitnicom i sljednicom
fašistièke tvorevine koju nije priznala niti jedna država osim država
sila Osovine. Tehnièki ministar i predsjednica svoju sklonost ustaškim
simpatizerima, od kojih oèekuju politièku podršku, ne bi smjeli nametati
svim graðanima Hrvatske - smatra Bojana Genov.
Dogaðaje na Trgu bana Jelaèiæa, napad na desetak proturatnih aktivista i
neadekvatnu reakciju policije za ‘Novosti’ opisuje sudionik antiratnog
prosvjeda, Dražen Heroiæ iz Slobodarskih aktivista.
- Bili smo izloženi pokušajima fizièkih napada, fizièkim napadima i
osobnim uvredama, a da se policija nije potrudila da nas adekvatno
zaštiti i da privede bilo koga od napadaèa. Umjesto da nas policijskim
kombijem prebace do policijske postaje, interventni policajci su nas
proveli kroz kordon bijesne rulje i dalje pješice do postaje u
Bauerovoj. Treba napomenuti da su udarali mladi ljudi, kojima je
napunjena glava kako je naš protest bio èetnièki dernek - kaže Heroiæ.
- Za hrvatsko društvo potpuno je porazna èinjenica da je meðu napadaèima
i protuprosvjednicima bilo puno mladih ljudi koji su u vrijeme
posljednjeg rata još nosili pelene ili bili u predškolskim grupama u
vrtiæima. Ostrašæenost i spremnost na agresiju i kršenje zakona države u
koju se zaklinju nisu rezultat njihovog neposrednog iskustva, nego
odgoja kojim cjelokupno hrvatsko društvo odbija da postane mirnodopsko i
miroljubivo, tolerantno i sposobno za suživot razlièitih nacija,
religija i ideja. Ne znamo tko je podigao na noge branitelje i njihove
udruge i simpatizere, ali smo prilièno sigurni da to nije najavljeni
mirovni skup od dvadesetak sudionika - istièe Bojana Genov.
Mladi koji idealiziraju ustaštvo, policija koja tolerira velièanje
poraženih ideologija, bijesna zagrebaèka rulja koja napada desetak
antiratnih prosvjednika i novinare, revanšistièka retorika u Kninu, sve
su to manifestacije društvenih napetosti koje oèito nekome odgovaraju.
- Zadnji rat ostavio je iza sebe oko 30.000 poginulih i 500.000
izbjeglih i prognanih graðanki i graðana Republike Hrvatske. Nakon
ratnih operacija poèinjen je niz zloèina, pljaèka i palež, a politièke
se elite nikad nisu potrudile da se od tog zloèina ograde, da ga imenuju
kao zloèin, da ga procesuiraju. Dvadeset je godina, i izrijekom i
prešutno, graðen stav da u obrambenom ratu ne može biti poèinjen zloèin i
da ‘naši’ ne mogu biti zloèinci. Politièkim elitama, i srpskim i
hrvatskim, meðunacionalne tenzije i relativizacija zloèina odgovaraju
jer ih uvijek koriste u dnevnopolitièke svrhe, što stvara osnovu za
bujanje nacionalizma koji je plodno tlo za nove sukobe i ratove -
ocjenjuje Genov.
- Rehabilitacija poraženih snaga i vrijednosti iz Drugog svjetskog rata
je spin elite kojoj je glavni cilj zagaditi pojam socijalne države koji
se veže uz partizane, komuniste i bivšu Jugoslaviju, kako bi se u miru
provela privatizacija i rasprodaja javnih dobara. Ujedno je to dio
nemilosrdne borbe za vlast i stvaranja podjela kako bi se motiviralo
potencijalno biraèko tijelo da izaðe na izbore. Otvorena je Pandorina
kutija koju više nitko neæe moæi zatvoriti - istièe Dražen Heroiæ.
Novosti: Bio je to kordon bijesne rulje
|