NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadraj
Naslovnica
Platforma enske mree
Kodeks
Struktura
lanice Mree
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
enska mrea u medijima
Nasilje prema enama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan ena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan ena 2013.

Dan ena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan ena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan ena 2008.
let082.jpg
Dan ena 2007.
0002danzena07.jpg
Press clips

Aktivnosti 2006. Ispis E-mail
Administratorica   
Srijeda, 03 Sijeanj 2007
Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama
16 dana aktivizma

U povodu Meunarodnog dana borbe protiv nasilja nad enama i poetka meunarodne kampanje "16 dana aktivizma" enska mrea Hrvatske u znak prisjeanja na rtve Inkvizicije odrala je komemorativni skup pod nazivom "Zaboravljeni femicid" na stratitu Magde Herucine, posljednje "vjetice" spaljene u Zagrebu. Na komemoraciji su za ensku mreu govorile Suzana Kulovi o politikom diskursu zaboravljenog femicida, Neva Tolle o optunici i zapisniku jednog roita sudske rasprave i Bojana Genov o meunarodnom seminaru "Dominikanci i Inkvizicija", a Ankica Lepej je itala svoju pjesmu "Svjedoenje vjere".

U povodu Meunarodnog dana borbe protiv nasilja nad enama, a u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, te enske sobe kao predstavnice enske mree Hrvatske, 23.11.2006. godine u 10 sati, u zgradi Hrvatskog sabora, Trg svetog Marka 6, u dvorani Ivana Maurania, odran je okrugli stol pod nazivom

Prijedlozi promjena vezani uz seksualno nasilje:
promjene zakona, zatita rtava i razvoj prevencijskih programa
Prijedlog promjena

Izjava o povredama ljudskih prava zbog spolne orjentacije
ili rodnog identiteta

Republika Norveka je pred Vijee za ljudska prava Ujedinjenih naroda iznijela 1. prosinca 2006. godine iznijela izjavu koja se odnosi na prepoznavanje povreda ljudskih prava koje su temeljene na spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu rtava.
Pohvaljujemo aktivan pristup Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske na nae traenje u davanju podrke izjavi Republike Norveke.

Izjava se odnosi na najozbiljnije povrede ljudskih prava, kao to su nasilje, muenje i smrt, koje trpe osobe zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta.
Izjava je dobila podrku 54 zemalja iz cijelog svjeta. To je za sada najvea izjava pri UN-u koja se odnosi na temu spolne orijentacije, te prva izjava vezana za krenja ljudskih prava osoba na temelju rodnog identiteta. Svakako najimpresivniji dio izjave je bio dug popis zemalja koji ju podravaju. Predstavnici Republike Norveke su ak su se naalili da je dulje trebalo da se proita popis zemalja koji podravaju izjavu, nego sama izjava.
Izjavu je takoer podralo preko 400 nevladinih organizacija iz oko 60 zemalja.

Sanja Juras,
Koordinatorica Lezbijske grupe Kontra
Kristijan Gran,Koordinator Iskoraka
Bojana Genov,
Koordinatorica enske Mree Hrvatske


Priopenje povodom istupa odvjetnika Marka Marinovia

enska mrea Hrvatske obraa se javnosti priopenjem povodom istupa odvjetnika Marka Marinovia objavljenom u crnoj kronici Novog lista od 4. 11. 2006. te na naslovnici i na 4. strani Jutarnjeg lista od 5. 11. 2006.
Marko Marinovi, koji je branio Anu Maga u dva procesa koja su protiv nje voena u Zadru zbog ubojstva Lucijana Magaa, istupio je u medijima na nedopustiv nain kojim je Ani Maga, njegovoj klijentici koja mu je otkazala punomo, nanio nesagledivu tetu i prekrio etiki kodeks Hrvatske odvjetnike komore. Povjerljivost odnosa klijent/odvjetnik je neto na emu se zasniva obrana u kojoj se, u sluaju Ane Maga, odvjetnik MarkoMarinovi nije iskazao uspjenou, a cijena koju je razrezao za svoj profesionalni trud je bila ogromna.
Ne zanima nas to je potaklo Marka Marinovia na takav besprizoran i do sada nezabiljeen istup u javnosti kojim je pored Ane Maga nanio tetu i hrvatskom pravnom sustavu openito. Bitno je da je neargumentirano i subjektivno govorei o svojoj bivoj klijentici prekrio sva pravila intrinzinog morala, a kad govorimo HOK-i prekrio je l. 19 i l. 22. Kodeksa odvjetnike etike.
Kod nas je u zadnje vrijeme uobiajeno pozivati se na politiku i na teorije urote u trenutku kad osobu prozovu mediji ili paravosue.
Tko jo moe vjerovati odvjetniku koji sam za sebe kae i javno istie da je lagao i obmanjivao javnost?
Nadamo se da HOK ima mehanizme kojima moe sankconirati ovakvo ponaanje svojih lanova.

Za ensku mreu Hrvatske
Suzana Kulovi

Novi list: Odvjetnik Ane Maga prekrio etiki kodeks
Jutarnji list:
enska mrea: Odvjetnik Ane Maga prekrio etiki kodeks
Veernji list: enska mrea: Odvjetnik Ane Maga prekrio etiki kodeks
Vjesnik: enska mrea Hrvatske smatra da je odvjetnik Marko Marinovi prekrio kodeks Hrvatske odvjetnike komore

Priopenje enske mree Hrvatske


Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena timac-Radin dala je za Vjesnik 22. studenog 2006. izjavu kojom je zbog rezerviranosti Mree prema Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova ustvrdila da je enske mrea "vie u slubi pojedinih politikih opcija nego u interesu promicanja politike ravnopravnosti spolova". Tim povodom enska mrea je reagirala pismom Vjesniku sljedeeg sadraja:

U Vjesniku od 22. studenog na str. 4 objavljen je razgovor sa predstojnicom Ureda za ravnopravnost spolova Helenom timac Radin, u kojem ona odgovara na izjavu enske mree Hrvatske o Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova.
enska mrea je u svojoj izjavi upozorila da politika sadri veliki broj openitih i neodreenih mjera bez definiranih rokova i da neodreene formulacije i odgoene aktivnosti ukazuju na to da je rjeavanje problema neravnopravnog i loeg poloaja ena ovom politikom samo pomaknuto za budunost.
Predstojnica je, ustvrdivi u svom odgovoru na kritiku da je kritiarka u slubi pojedinih politikih opcija, posegnula za, na hrvatskim prostorima uobiajenom i posve anakronom metodom diskvalificiranja, a bez konkretne argumentacije Time je pokazala duboko nerazumijevanje uloge nevladinih organizacija.
Poslanje enske mree Hrvatske kao dijela civilnog drutva Hrvatske jest izmeu ostalog i praenje i korekcija institucionalnog djelovanja na uspostavljanju ravnopravnosti spolova, pa samim time enska mrea artikulira i javno iznosi upravo svoju feministiku politiku.
U svome odgovoru predstojnica timac Radin je propustila progovoriti o konkretnom sadraju nacionalne politike i argumentirano braniti prednosti i mogunosti kritiziranog dokumenta, ve je ustvrdila da kritika govori tek o osobi koja predstavlja ensku mreu.
Prihvaanje injenice da enska mrea kritizira rad institucionalnih mehanizama i analizira dosege tog rada trebalo bi biti dio uobiajenog procesa suradnje, koju predstavnici tih mehanizama rado nazivaju i partnerstvom izmeu drave i udruga. Nasuprot tome, neargumentirano kritiziranje udruga i odgovornih osoba tih udruga od strane institucija iji rad te udruge monitoriraju smatra se nedopustivom praksom pritiska, uutkavanja i pacificiranja civilnog drutva.
enska mrea Hrvatske pratit e primjenu i uinke Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova i upozoravati na propuste i nedostatke, a od Ureda za ravnopravnost spolova oekujemo punu suradnju, dostatno financiranje za nae aktivnosti i izostanak osobnih opaski u korist posla na kojemu svatko na svoj nain koristi instrumente koji mu stoje na raspolaganju.

Bojana Genov
koordinatorica

Djelimina interpretacija objavljena u Vjesniku 23.11.2006. pod naslovom
Nerazumijevanje uloge nevladinih organizacija


enska mrea Hrvatske u povodu sveane promocije Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. 2010. uputila je medijima izjavu sljedeeg sadraja:


Usprkos deklariranoj politikoj volji, koja se ogleda i u injenici da prvi puta ovaj strateki dokument javnosti predstavlja premijer, ocjenjujemo politiku nedovoljno konkretnom i smatramo da 145 mjera koje trebaju poboljati poloaj ena vie nalikuju na popis elja do li na realan izraz politike volje da vlast djelatno utjee na poloaj ena.
Politika sadri veliki broj openitih i neodreenih mjera bez definiranih rokova (gotovo polovina mjera ima naznaen rok 2006. 2010.) i formuliranih glagolima poticati (5 puta), pratiti (4 puta), voditi rauna (2 puta), obiljeavati (4 puta), podravati, nastaviti, planirati, podizati razinu, poveati, preispitati i promicati.
Neka rjeenja odgaa za vrijeme u kojem e se donijeti 3 programa, 2 analize i plana, 2 strategije i 2 Protokola, obaviti 6 istraivanja koja e tek posluiti za temelj planiranja, voditi statistiku (7 puta), ustrojiti baze podataka (2 puta) te osnovati radne skupine (5 puta). Neke mjere tek e stvoriti pretpostavke za promjene, u dvije mjere injicirat e se promjene zakona ako je potrebno, a u jo dvije prilagodit e se zakonodavstvo europskom, u ak etiri uklonit e se diskriminacija iz jezika slubenih dokumenata. Nekoliko mjera odnose se na praenje mjera ve postojeih nacionalnih strategija (za Rome) ili se na njih poziva, neke ak navode da e implementirati vaee zakone.
Navedene neodreene formulacije i odgoene aktivnosti ukazuju na to da je rjeavanje problema neravnopravnog i loeg poloaja ena ovom politikom pomaknuto za budunost.
Takoer ukazujemo na injenicu da od Vlade i Sabora donosena Nacionalna politika nije istovjetna sa Prijedlogom toga dokumenta koji je usvojila Radna skupina koja je sa Uredom za ravnopravnost spolova sudjelovala u izradi i u kojoj je bila i predstavica enske mree. Prijedlozi mjera, izmeu ostaloga onih koje je predloila enska mrea Hrvatske odbaeni su ili promijenjeni do neprepoznatljivosti u smislu da su poopene, nedefinirane, neobvezujue i nekonkretne, te stoga drimo da iz Nacionalne politike nije vidljivo kako e i kada Vlada poeti rjeavati problem narastajueg ekonomskog jaza meu spolovima i neravnopravnog poloaja ena u svim podrujima ivota.
Bojana Genov
koordinatorica


enska mrea Hrvatske
primljena u Europski enski lobi

Na Skuptini Europskog enskog lobija odranoj 21 listopada u Pragu jednoglasno je primljena enska mrea Hrvatske, nakon kandidacijskog postupka u kojemu je enska mrea trebala dokazati da su njezina politika i temeljni dokumenti sukladni politici EWL.

Skuptini su prisustvovale Rada Bori, Nela Pamukovi i Bojana Genov, koje su nakon prijema stekle pravo punopravnog sudjelovanja u radu Skuptine i mogunost utjecaja na politiku EWL u sljedeoj godini.

Prijemom u Europski enski lobi enskoj je mrei otvorena mogunost utjecaja na europske politike u cilju ostvarenja ravnopravnosti spolova.


ZAKLJUCI SEMINARA EDUKACIJA DJELATNIKA JAVNIH SLUBI
ZA RAD SA RTVAMA NASILJA

SEMINAR JE ODRAN U ORGANIZACIJI ENSKE GRUPE KARLOVAC KORAK 21. i 22.10.2006. GODINE
1. OSVRT NA PROVEDBU NACIONALNE STRATEGIJE ZATITE OD NASILJA U OBITELJI, ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2007. GODINE I PROTOKOLA O POSTUPANJU U SLUAJU NASILJA U OBITELJI

1. Neprovoenje Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
a) nedostatan interes pojedinih tijela na dravnoj razini za provedbu Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
b) nedovoljna obavjetenost nadlenih javnih slubi (djelatnice/i centar za socijalnu skrb, policije, djelantika u nadlenim gradskim i upanijskim odjelima) na lokalnoj razini o postojanju i potrebi provedbe Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
c) needuciranost nadlenih javnih slubi na lokalnoj razini za postupanje sa
rtvama nasilja i provoenje Nacionalne strategije zatite od nasilja u
obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
d) neadekvatna primjena zakonskih akata na kojima se temelji Nacionalna
strategija
e) manjak financijskih sredstava za provedbu Nacionalne strategije
f) neusklaenost internih dokumenata o postupanju (npr. Pravilnika) s odredbama Nacionalne strategije nepostupanje po Protokolu o postupanju

2. PREPORUKE ZA IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE ZATITE OD NASILJA U OBITELJI, ZA RAZDOBLJE OD 2007. DO 2010. GODINE

1. izrada akcijskog plana provedbe Nacionalne strategije s detaljno utvrenim odgovornostima, zadacima i rokovima provedbe za nositelje aktivnosti
2. uspostavljanje mehanizama provedbe i kontrole provedbe Nacionalne strategije na dravnoj i lokalnim razinama
3. predvianje, planiranje i izdvajanje financijskih sredstava potrebnih za efikasnu provedbu Nacionalne strategije.


WOMEN IN THE BALKANS

Evropska feministika inicijativa za drugu Europu, IFE-EFI okupila je 18. i 19. rujna u prostorijama Europskog parlamenta u Briselu ezdeset feministikih aktivistica s Balkana i ostalih evropskih regija. Na konferenciji su izlagale predstavnice iz Hrvatske Rada Bori, Bojana Genov, Biljana Kai i Nela Pamukovi.

... Konferencija se suglasila da ukoliko evropski projekt eli biti nositelj stvarnog mira, socijalne pravde i demokracije, glavna struja politike EU bi trebala prepoznati vezu izmeu patrijarhata, mukog nasilja prema enama i rata, te hitno zapoeti preoblikovanje i stvaranje novog koncepta Evropske sigurnosti i obrambene politike. U tom procesu, feministika analiza i kritika su neophodne, te bi ih kreatori politikih odluka hitno trebali uzeti u obzir . . .


Feministika ljetna kola enske mree Hrvatske

Feministika ljetna kola enske mree Hrvatske odrana je u Stubikim toplicama od 25. do 30. rujna 2006. za 17 sudionica iz organizacija lanica enske mree.
Edukacije su provele strunjakinje Centra za enske studije, Centra za ene ROSA, CESI i enske sobe..

Nagrada enske mree Hrvatske udruzi "SOS - enska pomo sada"

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad enama enska mrea Hrvatske je udruzi enska pomo sada - SOS telefon za ene i djecu rtve nasilja sa Prihvatnim centrom dodijelila nagradu za postignua u borbi protiv nasilja nad enama. Nagradu je u ime udruge na prigodnoj sveanosti primila koordinatorica Marijana Zrinka Jegrinik

enska mrea ovom je nagradom eljela ukazati javnosti da su promjene koje su se dogodile u drutvenom stavu i mjerama prema rodno uvjetovanom nasilju rezultat sustavnog djelovanja i enske politike. SOS telefon inio je to osamnaest godina kao prvi takav servis u ovom dijelu svijeta. enska mrea istie rad i predanost ideji ljudskih prava ena, razne oblike podrke enama koje trpe nasilje, ustrajni aktivizam i doprinos razvoju drugih organizacija, sustavnu kritiku patrijarhalnih odnosa i rad kojim jaaju sebe i druge. Dodjelu nagrade omoguio je Ured za ravnopravnost spolova, koji je dobitnicama nagrade dodatno uruio financijsku nagradu.


Poziv na javnu raspravu
o prijedlogu Nacionalne politike ravnopravnosti spolova

Ured za ravnopravnost spolova izradio je nacrt prijedloga nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.

Dokument je poetkom ove sedmice poslan ministarstvima, koordinatorima tijelima dravne uprave i upanijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova, te lanovima Radne skupine za izradu prijedloga nacionalne politike za ravnopravnosti, meu kojima je i predstavnica enske mree Hrvatske.

Ocjenjujui rokove predviene za davanje primjedbi prekratkim i manipulativnim, enska mrea traila je produljenje rokova i javnu raspravu.

Budui da je za nacionalni dokument o problematici koja je istaknuta kao prvorazredni politiki prioritet nuna sveobuhvatna i temeljita javna rasprava, objavljivanje prijedloga doprinos je enske mree poticanju rasprave i poveanju javne svijesti o potrebi javnih politika u cilju uspostave ravnopravnosti spolova.

Evaluacija nastavnih programa
Istraivanje je 2004. godine obavio Institut za drutvena istraivanja za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, uz financijsku pomo Instituta Otvoreno drutvo Hrvatska.
Rezultati vjerojatno nisu dovoljno u skladu sa samohvalom koju obino odailje ministarstvo, pa je vjerojatno stoga dokument nemogue pronai na web stranicama ministarstva.
enska mrea ga nudi javnosti nastojei probuditi javni interes za stanje u kolstvu, za uvoenje zdravstvenog odgoja, za stvaranje kritine mase
roditelja, javnih djelatnika i prosvjetnih radnika koje ova tema zanima.

Stav enske mree Hrvatske
o utjecaju katolike Crkve
na krenje enskih prava u Hrvatskoj

Odjeci u medijima
enska mrea: Crkva ne smije zadirati u pobaaje, Jutarnji list ene trae ukidanje privilegiranog poloaja Katolike crkve u Hrvata, Radio 101
Zahtjevi enske mree i odgovori enskih stranakih organizacija, Jutarnji list enska mreza: Otkazati sporazume s Vatikanom, OneWorld.net
enska mrea Hrvatske: Katolika crkva utjee na krenje enskih prava, HINA-Veernji list enska mrea trai raskid ugovora s Vatikanom, Glas Istre
ENSKA MREA: Udruge zahtjevaju ukidanje ugovora s Vatikanom te tvrde:
Crkva zlorabi svoj utjecaj, Veernji list
Apsurdni zahtjevi enske mree, katoliki portal Kri ivota
Hrvatske enske udruge protiv utjecaja Vatikana, Deutsche Welle enska mrea protiv utjecaja Crkve, Nacional
enska mrea: Crkva pomae u krenju enskih prava, Slobodna Dalmacija enska mrea trai raskid ugovora s Vatikanom, Glas Slavonije
enskoj mrei za sve kriva Crkva, vjerski portal Kri ivota Zato se enska mrea boji crkvenog nauka, Vjesnik
Militantna protuhrvatska i jugonostalgiarska enska mrea Hrvatske krenula je u konaan obraun protiv Katolike Crkve. Ove orjunaice u moderniziranom obliku uputile su prijetee pismo svim najglavnijim polugama hrvatskoga drutva, traei otkazivanje meudravnoga ugovora s Vatikanom, Hrvatski tjednik Fokus ...
Afeenska mrea, NEM@CENZURE
Borbeni poloaj A. M. Grnfelder
Umjetna oplodnja u Hrvatskoj - ilegalna; "Rije je o zakonskim sivim zonama i sivim ekonomijama koje su, u ovom sluaju, rezultat pritiska Crkve na aktualnu Vladu", Slobodna Dalmacija
enska mrea: Crkva je kriva za podreenost ena, 24 sata
Paukova enska mrea, Feral Tribune
ivjela sloboda govora!, Kri ivota
(Ne) otvoreno o pravima ena, Vjesnik

U emisiji Hrvatskog radija GRAANSKI GLAS 23. svibnja govorilo se o zahtjevu enske mree da se ukine privilegirani poloaj Katolike crkve u Hrvatskoj , jer njezin poseban poloaj ugroava enska ljudska prava. O tome je li uistinu tako, ima li crkva monopol na seksualnu edukaciju u kolama, treba li vjeronauk iz kole vratiti u okrilje crkve, podrava li Crkva diskriminaciju ena i daje li im iskljuivo tradicionalne patrijahalne uloge majki i domaica, u emisiji su govorili predstavnici katolike crkve i politikih stranaka, pravobraniteljica za ravnopravnost te kooordinatorica enske mree Bojana Genov. Takoer je u sudjelovala i u emisiji RADIO RING Radija 101.

"Iskorak" podrava ensku mreu Hrvatske u zahtjevima
... Posebno nas zabrinjava podilaenje politikih stranaka, pa ak i njihovih enskih foruma, stavovima Crkve; a sve u strahu da se ne bi izgubio poneki glas. Naalost, ni jedna stranka u ovoj dravi nema dovoljno snage uzviknuti "Car je gol!"

NOVO O PROGRAMU ZDRAVSTVENOG ODGOJA
Ministar Primorac i predstavnici udruga
na pregovorima

Utorak, 11. srpanj 2006.
Danas je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta odran sastanak o spornom programu zrdravstvenog odgoja, kojemu su uz ministra Primorca i brojne dunosnike prisustvovali Sanja Juras (Lezbijska udruga Kontra, enska mrea Hrvatske), eljka Jelavi (Centar za enske studije, enska mrea Hrvatske) i Kristijan Gran (Iskorak).
Sastanak je uslijedio nakon medijskih napisa o tome da je za uvoenje u kole predloen program novoosnovane udruge GROZD, kojoj je jedan od osnivaa i glasnogovornika Ladislav Ili, dopredsjednik Udruge za cjeloviti spolni odgoj Teen star, te reakcije navedenih udruga koje su za sutra najavile prosvjed ispred ministarstva.
Zahtjevi udruga su da program mora imati pozitivno miljenje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, odnosno da mora biti sukladan sa znanstvenim injenicama i preuzetim meunarodnopravnim obavezama RH prema potivanju ljudskih prava ena i prava djeteta.
Ministarstvo je ishodilo odgodu prosvjeda, a udruge obeanje ministra da e u etvrtak, nakon odrane sjednice Povjerenstva za zdravstveni odgoj, izdati priopenje javnosti o vlastitoj svijesti o obvezi potivanja prava ena i seksualnih manjina, te da nee odobriti program koji nije sukladan njihovim najviim standardima.
Reakcije na H-alter.org
Udruga "Reforma" pokuava iznuditi konzervativni seksualni odgoj
VIDI MENE!
Vidi mene
Film VIDI MENE! redateljice Vanje Jurani nastao je u produkciji CESI i 4Film u okviru kampanje Aktivni, vidljivi i osnaeni, koju za promociju aktivnog graanstva i civilnog drutva vode organizacije enske mree Hrvatske CESI, Udruga ena Vukovar, Centar za graanske inicijative
Pore i Udruenje za mir i ljudska prava Baranja.

VIDI MENE!
je dokumentarni film koji
objedinjava osobne prie ljudi koji svoju
energiju nesebieno ulau za opau dobrobit drutva. Film prikazuje njihove motive, akcije u koje su ukljueni, probleme koje pokuavaju rijeiti, naine na koje se zalau za vrijednosti demokracije, tolerancije, mira, nenasilja i ravnopravnosti spolova.

Filmom elimo pokazati da postoje naini na koji pojedinke i pojedinci mogu kroz rad nevladinih udruga utjecati na oblikovanje drutva u kojemu ive na razliitim podrujima izgradnje mira,
suivota, zatite okolia, zatite prava osoba s posebnim potrebama, promocije i zatite prava na izbor, zatite djece, pomoi siromanima, poboljanju ljudskih prava azilanata te promocije i zatite enskih ljudskih prava.
Novi list
Veernji list
Vjesnik
Vukovarske novine
Glas Slavonije
Dan ena 2006.
Kako je u Hrvatskoj obiljeen
Meunarodni dan ena
ili guenje enskog otpora
crvenim ruama
Gradonaelnik Milan Bandi od sebe napravio zvijezdu Meunarodnog dana ena
OTVORENO PISMO
GRADONAELNIKU ZAGREBA,
MILANU BANDIU
Bandi
Gospodine gradonaelnie, podsjeamo Vas da se je, dok Vi dijelite rue, nevano plaene ijim novcem, jedino gradsko sklonite za pretuene ene nalo pred zatvaranjem, jer Vi niste bili u stanju izdvojiti otprilike istu sumu koju ste dali za te rue i kavice s gradonaelnikom ....

Molimo da ubudue svoje rue udjeljujete svojoj kamarili, svojim poslovnim partnerima u svom holdingu, te svojim nogometaima. ene ovoga grada ne trae od Vas da budete kavalir, one trae svoja prava.

Da se skri enski otpor dovoljno je posezanje za ruama, to stavlja enu i mukarca u tradicionalni poloaj, pri emu mukarac, k tome i gradonaelnik, pokazuje da je pokrovitelj i kavalir, a ena da voli biti snubljena. Jo jednom cvijee se dokazalo kao najdjelotvornije sredstvo za guenje enskog otpora ...
Revolucionarni i protestni naboj 8. marta uguili su cvijeem i urednici i novinari ...
Odreena neiivljenom nostalgijom za prolou, graanskom neodgovornou i patrijarhalnim odgojem, graanska je Hrvatska, po uzoru na socijalistiku, dan enskog ponosa i enske pobune i dan zahtjeva za kruhom i ruama pretvorila u dan guenja enske pobune cvijeem ...
Dan ena - enska mrea
Dan ena 2006. - najava
Meunarodni Dan ena: dan za slavlje i dan za akciju
enska mrea:
Radimo vie, a plaene smo manje!
Plakat za Dan ena 2006.letak
Pozivamo ene i mukarce da nam se pridrue i da podupru nae zahtjeve, te da svoje zahtjeve pridrue naima. Ovim javnim dogaanjem elimo istaknuti znaaj enskih prava te injenicu da su ene diskriminirane na svim podrujima ivota, a dramatino i rastue na tritu rada. Zato uz nae predstavnice iz svih krajeva Hrvatske zovemo saborske zastupnice, urede osnovane radi promicanja i zatite enskih prava, predstavnice sindikata i nezavisne strunjakinje. 8. mart nije Majin dan, nije dan samo za proslave, dan za cvijee i sveane veere. Dan ena je dan za pobunu, za prkos i za traenje svojih prava, stoga pozivamo ene da to zajedno sa enskom mreom i uine.
Dan ena, pie Vesna Kesi
8. mart kao Meunarodni dan ena postaje i ostaje jedan od vanijih datuma kako za ozbiljno zadovoljstvo postignutim, tako i za nastavak svakodnevnog angamana za postizanje ravnopravnosti ...

Ni kod nas to vie nije dan za jednokratno darivanje cvijea, ve dan kad se treba prisjetiti koliko su energije i hrabrosti uloile i koliko su rtava podnijele ene svijeta da bi postigle kakvu - takvu ravnopravnost, ali i koliko je jo izazova preostalo...Dan ena
Novinarska nagrada Maja Miles za 2005. godinu, 6. oujka 2006.
Maja MilesBranka ValentiMirjana Raki

enska mrea Hrvatske ove godine etvrti puta dodjeljuje nagradu novinarkama / novinarima koji svojim radom doprinose ravnopravnosti ena i uklanjanju predrasuda i stereotipa koji enama onemoguuju ostvarivanje svih ljudskih prava i punopravno sudjelovanje u svim drutvenim, ekonomskim i politikim procesima u Republici Hrvatskoj.

Godinja nagrada enske mree Hrvatske nosi ime vrsne novinarke Maje Miles, ime elimo povratiti iz zaborava jednu od najboljih novinarki u povijesti hrvatskog novinarstva.

Ove su godine godine nagradu za 2005. godinu dobile novinarke Branka Valenti iz Vjesnika i Mirjana Raki iz Hrvatske radio televizije.

Jutarnji list 7.3.2006
Branka Valenti i Mirjana Raki dobile nagradu Maja Miles'
Vjesnik 7.3.2006.
Uruene nagrade "Maja Miles"
Laureati Branka Valenti i Mirjana Raki
Slobodna Dalmacija 7.3.2006.
Branki Valenti i Mirjani Raki nagrada "Maja Miles"
Glas Slavonije 7.3.2006.
Branki Valenti i Mirjani Raki nagrada Maja Miles
One World 6.3.2007.
Novinarska nagrada Maja Miles
Hrvatsko novinarsko drutvo 3.3.2006.
Nagrada Maja Miles

Prole godine za 2004. godinu nagraene su novinarke Marija Molnar i Nataa Petrinjak.

enska mrea Hrvatske je dodijelila nagrade novinarima i novinarkama:
- za 2002. godinu: Tanji imi i Kreimiru Volareviu - HTV, te Snijeani Mateji Glas Istre
- za 2003. godinu; Petru Neuneru HTV, Branki ui Radio Pula (emisija ONA), te redakciji Zareza.
IZVJETAJ ENSKE MREE HRVATSKE
O STANJU ENSKIH LJUDSKIH PRAVA U 2005. GODINI
Pozitivni pomaci u stanju enskih ljudskih prava dogodili su se na podruju zatite od nasilja nad enama poetak provedbe Nacionalne strategije zatite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine te donoenje Protokola o postupanju u sluaju nasilja u obitelji.
Naznaku pozitivnih promjena znailo je i stvaranje Koordinacije za ostvarenje ustavnog naela ravnopravnosti spolova, u kojemu se oituje voljnost na suradnju Ureda za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Odbora za ravnopravnost spolova hrvatskog Sabora i lanice CEDAW Odbora UN sa Hrvatske sa enskom mreom Hrvatske kao najveim dijelom organiziranog enskog pokreta u RH.

Sa aljenjem moramo konstatirati da nakon prvotnog entuzijazma Koordinacija u drugom dijelu godine nije uspjela ostvariti niti jedan zajedniki susret to je zasigurno usporilo i otealo napore u provedbi ciljeva nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.
Najvea krenja enskih ljudskih prava dogaaju se sustavno u okviru odgojno obrazovnog procesa, u kojemu nema seksualne edukacije niti edukacije o rodnoj ravnopravnosti, te su kolski udbenici prepuni diskriminativnih obrazaca i stereotipa u direktnoj suprotnosti sa obvezom RH kao potpisnice Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena.

Predstavljanje izvjetaja saborskom odboru za ljudska prava

VjesnikJutarnji list 8.3.2006.
enska mrea Hrvatske saborskom odboru za ljudska prava predstavila izvjetaj o stanju enskih ljudskih prava u 2005. godini
Veernji list 8.3.2006.
DAN ENA: Ni prigodan cvijetak nee promijeniti turobnu svakidanjicu
ene su diskriminirane:
ene u Hrvatskoj nikad tee do posla i lake do batina
Glas Istre i Novi List 8.3.2006.
ISTRAIVANJE O EKONOMSKOM POLOAJU ENA RAZBIJA I ILUZIJU O STRANIM TVRTKAMA KAO NOSITELJIMA MODERNOG POSLOVANJA
ene najmanje plaaju strani poslodavci
Vjesnik 6.3.2006.
Izvjetaj o stanju enskih prava u 2005.
Pozitivni pomaci u zatiti od nasilja

Slobodna Dalmacija 4.3.2005.
DISKRIMINACIJA: IZVJETAJ ENSKE MREE HRVATSKE ZA 2005
U kolskim udbenicima sve ene ive seoski
Veernji list 17. veljae 2006.
enska mrea predstavila godinji izvjetaj o stanju enskih ljudskih prava
enama kuhaa i manja plaa
Novi list 16. veljae 2006.

ZVJEE O STANJU ENSKIH LJUDSKIH PRAVA U 2005. GODINI ENSKE MREE HRVATSKE: Najvea krenja prava ena u obrazovanju i zapoljavanju

Izvjetaj 2005. PDFReport 2005
Istraivanje enske sobe:Stanje seksualnih prava ena u RH 2005.
U istraivanju je sudjelovala 1491 ispitanica iz cijele Hrvatske. Raspon dobi se kree od 18 do 93 godine, od ega je 74% ena u dobi izmeu 20 i 50 godina. Najvei broj ena u uzorku ima zavrenu srednju kolu (57%).
Preko 50% ena nikada nije sudjelovalo na predavanju ili edukaciji o seksualnosti, ali istovremeno je veina ena upoznata sa seksualnim pravima i 50% na sva pitanja o prepoznavanju seksualnih prava daje sve tone odgovore.

 
Povratak na vrh!
© 2020 �enska mre�a Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!