Kao feminističke, mirovne i antimilitarističke
organizacije okupljene u Ženskoj mreži Hrvatske, i Inicijativi za Ženski sud –
feministički pristup pravdi, smatramo da oslobađajućom
presudom dvojici generala Hrvatske vojske ne prestaje već se naprotiv osnažuje
odgovornost hrvatske države za procesuiranje počinjenih ratnih zločina.
Presuda Žalbenog vijeća MKSJ u predmetu
protiv Gotovine i Markača za mirovne aktivistkinje ostavlja otvorenim ne samo
buduće razumijevanje ratovanja i militarizma već i pitanje o odgovornosti za
počinjene zločine nakon same vojno-policijske akcije „Oluja“.
Posebno opasnom čini nam
se rečenica – koja se ponavlja ”rat je ovime konačno gotov – okrenimo se
budućnosti”. Iako se navedene riječi doimaju obećavajućima, one ne rješavaju
probleme koji su ostali otvoreni nakon rata. Istraživanje
i procesuiranje svih ratnih zločina koji su se dogodili na prostoru Republike
Hrvatske u ratnom i poratnom
razdoblju ne samo da je dio zakonske
obveze demokratske vlasti već je nužni
uvjet za provedbu politike mira, za
dostojanstvo svake žrtve, prognane i iseljene osobe, za sve
građanke i građane Hrvatske.
Obzirom na zločine ratnog silovanja koji su
počinjeni tijekom rata, a na koje smo upozoravale još u jesen 1992., članice
Ženske mreže i Inicijative za Ženski sud posebno zahtijevaju od hrvatskog
pravosuđa da procesuira zločine protiv žena, zločine ratnog silovanja i
torture, koje je Haški sud proglasio zločinima protiv čovječnosti. Pravedna
reparacija za žene, žrtve ratnog silovanja, kao i za sve civilne žrtve rata
valja biti dio procesa politike odgovornosti državnih i pravosudnih
tijela Republike Hrvatske.
Mi, članice ŽMH i
Inicijative za Ženski sud smatramo da je za održivi mir potrebno odgovorno
suočavanje s prošlošću, što znači
političko htijenje za stvaranje prostora za spremnost društva na
samorefleksiju, priznanje zločina u vlastitim redovima i odgovornosti.
Isto tako protivimo se
svakoj situaciji koja potiče militarizaciju svijesti, maskulinistička bratstva
i nove podjele, te time pridonosi kulturi nasilja, netrpeljivosti i isključivanju
drugih.
Zahtijevamo od Vlade
Republike RH i njenih pravosudnih tijela da hitno započne procese procesuiranja
zločina nakon „Oluje“ i da obešteti sve civilne žrtve rata.
Za Žensku mrežu
Hrvatske:
Biserka Momčinović
Sanja Juras
Mirjana Kučer
Đurđica Kolarec
Nela Pamuković
Za Inicijativu za
Ženski sud – feministički pristup pravdi:
Rada Borić
Za Centar za zdravo
odrastanje IDEM I JA:
Ljiljana Živković
|