NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadraj
Naslovnica
Platforma enske mree
Kodeks
Struktura
lanice Mree
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
enska mrea u medijima
Nasilje prema enama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan ena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan ena 2013.

Dan ena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan ena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan ena 2008.
let082.jpg
Dan ena 2007.
0036danzena07.jpg
Press clips

Izjava u povodu 17 godina od vojno-policijske akcije Oluja Ispis E-mail
Administratorica   
Petak, 03 Kolovoz 2012

enska mrea Hrvatske podsjea da su u vojno-policijskoj akciji Oluja, i neposredno nakon nje, pripadnici hrvatskih vojnih i paravojnih formacija liili ivota vie od 800 civila, uglavnom staraca i starica. Ova je vojno-policijska akcija dovela do masovnog protjerivanja srpskog stanovnitva s podruja tzv. Republike Srpske Krajine. Tijekom i nakon akcije uinjeni su razliiti zloini protiv civilnog stanovnitva. Nakon akcije uniteni su stambeni i drugi objekti (uglavnom osoba srpske nacionalnosti), spomenici rtvama faizma te poslovni prostori, pogoni, hoteli i drugi objekti koji su mogli posluiti za nastavak proizvodnje i ivota.

U nizu ratnih zloina koji obiljeavaju ratove u bivoj Jugoslaviji Oluji pripada istaknuto mjesto. Odgovornost snose ne samo neposredni izvrioci, nego prije svega tadanji vojno-politiki vrh Hrvatske, koji nije skrivao svoje namjere da po svaku cijenu etniki oisti taj prostor. Na alost, kljuni protagonisti, a to su u prvom redu Franjo Tuman sa svojim suradnicima, kao i njegov saveznik Slobodan Miloevi, nisu doekali suoavanje s pravdom. Ostaje da pravda bude zadovoljena na Meunarodnom kazenom sudu za bivu Jugoslaviju u Hagu gdje se privodi proces nekima od neposrednih zapovjednika akcije, na elu s Antom Gotovinom.

Navedeno podruje Hrvatske do danas je ostalo najveim dijelom bez svog stanovnitva. Nepregledne kolone izbjeglica i odlazak svojih graana Hrvatska ne smije smatrati uspjehom. Nadamo se e pokazati da zna prihvatiti odgovornost za poinjene zlone kao i brigu za civilne rtve rata, bez obzira na njihovu etniku pripadnost.

Godinama o zloinima i unitavanju imovine dravni organi su utjeli. Procesuriranje poinitelja zloina nad srpskim stanovnitvom je tek u zadnje vrijeme dobile zadovoljavajue sudske epiloge.

Neposredno nakon akcije Oluja donijet je i Zakon o privremenom raspolaganju odreenom imovinom - koji se je odnosio na imovinu izbjeglih graana srpske nacionalnosti, ime je drava otvorila prostor za dodjelu tue imovine drugim osobama (uglavnom izbjeglim iz drugih dijelova bive drave).

Ove aktivnosti oduzimanja prava na dom nastavljene su godinama iza akcije Oluja pa je otpor prema povratku autohtonog stanovnitva postao sastavnim dijelom stalne politike prema izbjeglicama.

Zbog svega navedenog smatramo da obiljeavanje akcije Oluja treba redefinirati i promatrati kao nesupjeh politike da sauva svoje stanovnitvo od gubitaka, osigura mir i napredak svim graanima.

Vojne akcije i pobjede koje su veliki broj dravljana Hrvatske uinile izbjeglicama i osobama bez doma i domovine mi ne moemo slaviti kao uspjeh politike ili vojne doktrine.

Traimo da se obiljeavanje godinjice Oluje preoblikuje u komemoraciju za sve izgubljene ivote, u isprike osobama koje su pretrpjele teke povrede njihovih ljudskih prava, u suosjeanje s osobama koje su izgubile dom i domovinu u ratu od 1991.-1995.

Traimo da se obiljeavanje posveti analizi uinaka mjera, na godinjoj razini, donijetih radi povratka stanovnitva kao i stvaranja uvjeta za njihov opstanak (ekonomske mjere).

Povodom 17 godina od vojno-policijske akcije Oluja ene u crnom iz Beograda organiziraju mirovnu akciju 4. kolovoza 2012., u 17 h na Trgu Republike u Beogradu. Ovoj akciji se solidarno pridruuju Centar za ene rtve rata-ROSA iz Zagreba i druge organizacije enske mree Hrvatske, kao i Udruenje graana ene Srebrenice/Tuzla, ije e aktivistkinje biti prisutne samoj akciji na Trgu Republike.

enska mrea Hrvatske solidarna je s organizacijom ene u crnom koje ovim povodom upozoravaju na to da za stradanja civila u Oluji pored hrvatske drave odgovornost snosi i reim Slobodana Miloevia i njegovi krajiki izvrioci, kao i srpske intelektualne elite, koji su godinama irili uvjerenje da Srbi ne mogu ivjeti zajedno s drugima, da bi se uoi Oluje licemjerno odrekli svoje tvorevine Republike Srpske Krajine".

ene u crnom takoer istiu da se sva lanost njihovog patriotizma pokazala pred kolonama izbjeglica koje su na granicama Srbije doekivale ene u crnom, zajedno sa drugim antisrpskim elementima", pruajui im konkretnu pomo. Velikih samozvanih patriota nije bilo nigdje, osim kada je trebalo da se izbjegli mukarci hapse i odvode u Arkanove centre u Erdutu i na slina mjesta. Oluja je jo jedna opomena kuda vodi lani patriotizam zasnovan na financijskim i politikim interesima, koji kroz irenje mrnje i praksu etnikog ienja dovode do tragedije obinog naroda i profita za odabranu intelektualnu i kriminalnu elitu!"

Koordinatorice enske mree Hrvatske

Nela Pamukovi

Biserka Mominovi

Sanja Juras

Mirjana Kuer

urica Kolarec


 
« Prethodna   Sljedea »
Povratak na vrh!
© 2020 �enska mre�a Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!