NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadraj
Naslovnica
Platforma enske mree
Kodeks
Struktura
lanice Mree
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
enska mrea u medijima
Nasilje prema enama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan ena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan ena 2013.

Dan ena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan ena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan ena 2008.
let082.jpg
Dan ena 2007.
0020danzena07.jpg
Press clips

U potrazi za izgubljenim poslom Ispis E-mail
Nataa Petrinjak   
Petak, 23 Rujan 2005
Poetkom devedesetih Snjeana ikardi dobila je otkaz s obrazloenjem, da je "postala komunjara". Dvoje maloljetne djece trebalo je odškolovati, a mjeseno je primala 18 hrvatskih dinara alimentacije. I dalje uporno trai stalni posao, svjesna da joj društveni angaman i javno iznošenje stavova o poloaju ena u tome nimalo ne pomau . . .



Snjeana ikardi iz Slavonskog Broda - jedna od tisue ena koje su dobile otkaz u dikensovskoj Hrvatskoj devedesetih

U potrazi za izgubljenim poslom

Poetkom devedesetih, nakon deset godina rada na mjestu tehniarke u mega-tvrtki «uro akovi», Snjeana ikardi dobila je otkaz s obrazloenjem, dobivenim kasnije u okolnostima pijanstva bivšega šefa, da je «postala komunjara».

Dvoje maloljetne djece trebalo je odškolovati, a mjeseno je primala 18 hrvatskih dinara alimentacije. U tom je trenutku kutija «okolina» koštala 20 HRD-a.

Danas s ponosom gleda svog sina sa zanatom i ker na kraju studija. I dalje uporno trai stalni posao, svjesna da joj društveni angaman i javno iznošenje stavova o poloaju ena u tome nimalo ne pomau.

Euforija je osjetna, lebdi zrakom poput estica ambrozije, ali tako i mora biti u trenutku kada jedna drava ostvari cilj koji je dugo prieljkivala, za koji je dugo radila. Hrvatska je, dakle, zapoela pregovore s Europskom unijom što je korak blie i konanom cilju - primanju u ravnopravno lanstvo.

Bez namjere da nekome osobno kvarimo dobro raspoloenje, taj pomak u odnosima sa svijetom valja promatrati i malo hladnije glave: hoe li pregovori, pa potom lanstvo u ovoj uniji drava donijeti boljitak stanovnicima Hrvatske, napose enama? Pitamo, jer ivot im je u ovoj zemlji iznimno teak, svakodnevno su izloene najgorim oblicima zlostavljanja, a samo zato što ne moraju biti zamotane u bezline krpe poput ena iz islamskoga svijeta stjee se dojam da im je sasvim u redu.

Samo dva izvještaja objavljena tijekom rujna govore, meutim, nešto sasvim suprotno.

Kako reagirati u sluaju nasilja u obitelji

Prema izvještaju kojeg je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova tijekom prvih šest mjeseci 2005. godine u policijskim postajama diljem Hrvatske 14.785 puta zazvonili su telefoni s pozivom za pomo protiv nasilja. Policija je izravno intervenirala 7.500 puta. U veini sluajeva bila je rije o nasilju muškaraca nad enama i djecom. Premda nema objašnjenja što je s isto toliko sluajeva u kojima policija nije intervenirala, ti jezivi podaci o navadi hrvatskog muškarca da mlati i maltretira ene u svojoj blizini, kao i djecu još su jedna potvrda ozbiljnog problema na kojeg malobrojni, ali uporni - veinom ene organizirane u nevladinom sektoru - ve godinama upozoravaju.

Brojke su poznate, s godinama se poveavaju, nitko ne moe rei da ih nije znao, a muškarci i dalje mlate i ubijaju. Najnoviji statistiki izvještaj nekim je udom zaintrigirao i najviše dravne instance te je Vlada donijela «Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji» koji, naalost, moemo prihvatiti kao lijepu, ali krajnje naivnu gestu. Premda pun uputa kako koja dravna sluba - policija, socijalna skrb, psiholozi - treba reagirati i ponašati se u sluaju nasilja u obitelji (mediji su najviše isticali uputu da se nasilniku oduzme oruje i ako posjeduje dozvolu za njegovo dranje), «Protokol» u stvarnom ivotu nikoga ni na što ne obavezuje. Moe, i vjerojatno hoe, zatresti tankoutnost koje individue, moda neka ophodnja nee premlaenoj eni izgovoriti da je «dobila što je i traila», ali ako izostane ta osobna empatija - ništa se dogoditi nee. ena e i dalje biti premlaena, nezbrinuta, ostavljena bez pomoi. Nee biti izgraeni novi sigurni prostori u koje se mogu skloniti, nee se poveati broj (niti smanjiti novani iznosi) zdravstvenih usluga koje su im u takvom trenutku potrebni.

Nasilnicima se, samim postojanjem «Protokola», ništa dogoditi nee.

Nezaposlenost kao oblik zlostavljanja

Osim izostanka efekta uinkovitosti, zapravo jedinoga što zlostavljanima treba, «Protokol» i svojim sadrajem potie na zaštitu samo nekih ena i u samo nekim situacijama.

Ve svojim naslovom sugerira da zaštititi treba samo onu enu kojoj se nasilje dogaa u obitelji. Premda u uvodnim opaskama stoji da ih treba zaštiti i od izvanbranih ili prošlih partnera, od nasilja izvan onoga što se tradicionalno podrazumijeva pod pojmom «obitelj» ene po ovom «Protokolu» nemaju zaštitu.

A ono se dogaa: na poslu, u školama, na ulici, u restoranima… Muškarci u Hrvatskoj nasilni su prema enama bili s njima u «obiteljskim» odnosima ili ne.

Koliko je ukorijenjeno shvaanje da nasilje nad enama i nije nešto što se ne bi smjelo raditi mogli smo tijekom rujna išitati i iz rezultata dvomjesene ankete internet portala www.mojposao.hr. Jedna od najveih on-line burzi poslova na uzorku od pet tisua ispitanika, a kojim je obuhvaeno 147 zanimanja, izbacila je sljedee brojke: muškarci u Hrvatskoj u prosjeku zarauju 19,4 posto više nego ene, i to u svim obrazovnim, kvalifikacijskim grupama, na svim hijerarhijskim nivoima. Najstrašnije su razlike u struci inenjera informatike gdje muškarci zarauju 56,1 posto više od svojih kolegica inenjerki, dok su u kategoriji «poslovno savjetovanje i ispitivanje trišta» muškarci bogatiji za 44,7 posto.

Ve i vrapci na grani znaju da su najvee spolne razlike na menaderskim pozicijama, odnosno da do tih «visina» ene vrlo teško stiu, a kada stignu imat e 47,7 posto manje prihode. A rije je o anketi koja je obuhvatila rijetke ene u Hrvatskoj koje rade, dok veina njih, kao što znamo, nema posla: dvije treine nezaposlenih u Hrvatskoj su ene.

I to je zlostavljanje. Ne samo psihiko, nego i fiziko. Jer, da bi se tijelo, organizam, vlastito i ono svoje djece, odralo na ivotu potrebno ga je hraniti. Zdravo. Redovito. Svaki dan. Alimentacija za kutiju «okolina» Snjeana ikardi iz Slavonskog Broda, sasvim sigurno, vrlo dobro zna o emu govorimo.

Poetkom devedesetih, nakon deset godina rada na mjestu tehniarke u mega-tvrtki «uro akovi», dobila je otkaz. Našla se «na ulici», bez supruga, s dvoje maloljetne djece i obrazloenjem dobivenim u okolnostima pijanstva bivšega šefa - otkaz je dobila zato što je «postala komunjara». Tako je, naime, doivljeno njeno lanstvo u SDP-u. Bila je samo jedna od tisue ena za koje je tih godina odreeno da se otkazima smanji broj od 15 tisua zaposlenih u tvrtki, u gradu i regiji gdje su izbori za neka druga zaposlenja vrlo mali ili nikakvi.

Meu najbolnijim sjeanjima naše sugovornice na te prve dane otkaza jest sjeanje na pla ena, njihov osjeaj da su manje vrijedne od onih koji su ostali, oaj i strah od neizvjesne budunosti.

Snjeana ikardi svojom sreom smatra to što je mogla ivjeti u roditeljskoj kui, a prvi je šok prebrodila zakupom vonjaka u kojem se iscrpljivala od jutra do mraka. Potom je uslijedilo prihvaanje bilo kakvog posla: prodaja u duanu, kafii, peglanje stolnjaka za restorane, pranje stubišta, prodaja na trnici... Dvoje maloljetne djece trebalo je odškolovati, a mjeseno je dobivala 18 hrvatskih dinara alimentacije. U tom je trenutku kutija «okolina» koštala 20 HRD-a.

Bilo je samo pitanje vremena kada e se iscrpljivanje, stalan strah i pritisak odraziti na njezino zdravlje - bolesti su je prisilile da stane i preusmjeri svoj nepresušni optimizam i vjeru da je mogue ivjeti uzdignute glave i kada sve govori protiv toga.

Smatrajui da joj je radi sebe same, ena poput nje, uostalom i radi vlastite djece, dunost kreirati bolji svijet, ukljuila se u rad Foruma ena SDP-a, nevladinih udruga, gradskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, te niz volonterskih akcija kojima se upuuje na probleme, te svojim primjerom pokazuje da enska solidarnost moe uspjeti.

Pomo operiranoj kolegici

Principe enske solidarnosti koje je, zahvaljujui majci i podršci djece, razvijala u vlastitom domu, danas neumorno širi i meu drugim enama. S jednakom strašu pomae kolegici operiranoj od raka dojke u teškom fizikom poslu pranja stubišta, kao što mladim djevojkama obrazlae da ne pristaju na neljudske uvjete rada raznih «gazda», da kao prodavaice u duanu gdje rade za minimalnu plau imaju pravo na pola sata odmora, da po isteku ugovorenog radnog vremena mogu otii s posla, da vjeruju u mogunost opstanka i kada im se prijeti otkazom.

Snjeana ikardi nikada nije prestala traiti stabilan i trajan posao, ali danas je sasvim svjesna da joj društveni angaman i javno iznošenje stavova u tome nimalo ne pomau. Veina je poslodavaca zasigurno doivljava kao trouble makera, samo zato što smatra da i ene imaju pravo na human odnos - na poslu, u školi, u ivotu.

I ne odustaje. Prije nekoliko mjeseci osnovala je udrugu samohranih roditelja koje, dakako, u 90 posto sluajeva ine ene. S ponosom gleda sina sa zanatom, ker na kraju studija i dalje uporno trai stalni posao.

Snjeana ikardi odrala je sebe, dvoje djece, pomogla i inspirirala velik broj ena. Ona je iva osoba, a ne statistiki podatak, brojka, dio birokratskog izvještaja.

ivot koji hrani, oblai, njeguje, uva. «Protokoli» za to nisu predvidjeli nikakvu nagradu, ak ni pomo. Pa makar u iznosu koji odgovara cijeni jednog šampanjca koji e se ovih dana ispijati u birokratskom središtu nove zamišljene zajednice zemalja.

Hoe li se u tom trenutku sjetiti - ena?

Nataša PETRINJAK

Novosti broj 303, 2005.


 
« Prethodna
Povratak na vrh!
© 2020 �enska mre�a Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!