"Ove godine bitka za jednakost na tržištu rada", javlja Večernji list u povodu obilježavanja Dana žena 2007. u organizaciji Ženske mreže Hrvatske.

Da 43-godišnja Marta, umjesto u Hrvatskoj, živi primjerice u danskoj prijestolnici, vjerojatno ne bi morala do ponoći raditi kao prodavačica u kiosku iako je po struci ekonomistica. Ako je vjerovati statistikama, male su šanse da u Kopenhagenu izgubi posao sa 38 godina, a da se to i dogodi, na novi posao zacijelo ne bi čekala pet godina.

Kad bi je u Danskoj poslodavac ucijenio da na posao dođe u tangama i push up grudnjaku, bez razmišljanja bi ga poslala na sud, gdje mu je i mjesto. Ne bi je, kao u Zagrebu, u tome, spriječila "sitnica" radi na određeno pa mora šutjeti.

Prošlo stoljeće obilježila je borba za glasove, a ovo će borba za ekonomsku moć, sažet je moto ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana žena, poručuju ženske udruge.

Berlinski zid na glavu

Iako hrvatski zakoni zabranjuju diskriminaciju na temelju spola, sukladno međunarodnim ugovorima koje je potpisala, trud je uzaludan, pokazuje iskustvo žene su u Hrvatskoj apsolutno nepoželjna radna snaga. Ili, kako je rekla feministica Vesne Kesić: Berlinski zid srušio se ženama na glavu.

Dok se ne riješi problem ekonomske situacije žene, dok je ona diskriminirana na tržištu rada, nema ni govora o borbi protiv nasilja ili o političkoj participaciji odlučno tvrdi Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže. Ponavlja turobnu statistiku više od 60 posto nezaposlenih čine žene. Zabrinjavajuće je da je udio žena koje su nezaposlene dulje od godinu dana čak 61 posto, unatoč tome što je obrazovna struktura nezaposlenih žena jednaka, pa i viša, od obrazovne strukture nezaposlenih muškaraca.

Udio žena ispod granice siromaštva uvelike nadmašuje udio muškaraca. Najviše su time pogođene radnice u ugostiteljstvu, trgovini i tekstilnoj industriji, dodaje Genov. Rad na crno, neplaćeni prekovremeni i isplate na ruke na pravu će naplatu doći u budućnosti tako se stvara samo vojska socijalnih slučajeva u danima mirovine. Uz te, stare boljke hrvatskog tržišta rada, koje pogađaju muškarce i žene, perfidna diskriminacija žena vidljiva je u licemjernu neproduljivanju ugovora o radu onoga trena kad žena ostane trudna. I to sve po zakonu, unatoč tomu što je u Hrvatskoj u punom zamahu populacijska politika.

Nedostatak inspekcija rada, njihove male ovlasti i sporo pravosuđe razlog su zbog kojega se žene ne usuđuju prijaviti poslodavca. To je dio u kojem bi država trebala intervenirati objašnjava Genov.

Siva diskriminacija

Siva diskriminacija koja se često i ne percipira kao takva vidljiva je posebice u nejednakosti plaća: žene su za isti posao plaćene manje premda su obrazovanije od muškaraca. Razlika je u plaći od 10 do 15 posto. Na nižim razinama muškarci i žene podjednako zarađuju, ali kako se žene penju po hijerarhijskoj ljestvici, teže im je sustići muške kolege. Kako bi stvari bile zornije, dovoljno je reći da u Hrvatskoj žene u 10 godina rada izgube oko 55.000 kuna, odnosno manji automobil. U radnom vijeku, dakle, i tri automobila. U nas, posredno, diskrimira i proračun. PDV bi trebao jednako opterećivati sve građane, no žene zarađuju mnogo manje nego muškarci te njih PDV opterećuje više, nekoliko je puta je ponovila Slavica Kušić, koordinatorica ženskoga Poduzetničkog centra Rosa.

Prosvjedna povorka u Zagrebu

Zakon o radu treba mijenjati. Rad na određeno vrijeme mora se definirati kao iznimka, a poslodavcima treba zabraniti sklapanje ugovora na određeno za razdoblje dulje od godinu dana, poručile su jučer predstavnice Ženske mreže.

Kako bi upozorili na sve lošiji položaj žena na tržištu rada, sutra organiziraju, uz pomoć Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Odbora žena Nezavisnih hrvatskih sindikata prosvjednu povorku od bivše tvornice "Nada Dimić" do Kamenitih vrata u Zagrebu.

Osamdeset posto svih novosklopljenih ugovora posljednjih nekoliko godina ugovori su na određeno vrijeme, a većina su potpisnica žene istaknuo je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

Večernji list 7. ožujka 2007.