U Zagrebu, na Cvjetnom trgu, u subotu 4. travnja održan je prosvjedni skup pod nazivom NATO - 60 godina je dosta!
Organizator prosvjeda bila je graðanska inicijativa Antiimperijalistièka akcija, uz suradnju i potporu više grupa, udruga, mreža i vanparlamentarnih politièkih stranaka.
Izvješæe u nastavku (tekst i video).
Na zagrebaèkom Cvjetnom trgu odigrava se prosvjed protiv NATO-a u organizaciji Antiimperijalistièke akcije i još nekoliko nevladinih udruga i vanparlamentarnih stranaka.
Od govornika okupljenima su se obratili Vili Matula i Žarko Puhovski, kao i predstavnici organizatora.
Mladi prosvjednici maštovitim su transparentima, natpisima i maskama zabavili prolaznike, kojih je ipak bilo više od samih prosvjednika.
Organizator prosvjeda, na dan kada Hrvatska ulazi u NATO, graðanska je Inicijativa "Antiimperijalistièka akcija", uz suradnju i potporu više grupa, udruga, mreža te vanparlamentarnih politièkih stranaka.
Prosvjedni skup održan je u sklopu prosvjeda u Strasbourgu i Baden - Badenu, gdje se održava summit NATO-a, a okupljenim aktivistima i prolaznicima obratili su se mirovni aktivist Zoran Oštriæ, Žarko Puhovski, Vili Matula, Tino Jelaviæ, te iz Beograda Matija Medenica.
Uz pjesme Azre i iz španjolskog graðanskog rata, aktivisti su nosili crveno-crne zastave i parole - Mir narodu, rat kapitalu!, Smrt natoizmu, sloboda narodu!, Žene protiv militaristièkog ludila!, Ne ratu meðu narodima, ne miru meðu klasama!, i dr.
Pozornost je izazivao i prosvjednik sa zaštitnom maskom i ogrtaèem protiv napada biološkim i kemijskim otrovima.
Oštriæ je naglasio da je NATO nakon nestanka Varšavskog pakta izgubio smisao, ali da i dalje želi nastaviti vladati "snagom i strahom". NATO predstavlja sredstvo za uporabu sile SAD-a i oruðe je interesa najmoænijih zemalja, vladajuæih klasa i transnacionalnog kapitala, upozorava. Uvjereni da NATO nema alternative naši su politièari slušali diktat i "odletjeli u Washington kao guske u maglu", ustvrdio je Oštriæ. Kritièki se osvrnuo na tvrdnje da æe nam ulazak u Sjevernoatlantski savez donijeti razne pogodnosti i koristi. "Kažu kako æe nam nakon ulaska u NATO možda porasti kreditni rejting. Ma j... te kreditni rejting!", uzviknuo je Oštriæ uz istovjetni uzvik okupljenih.
Puhovski je ocijenio da se ulazak u NATO u Hrvatskoj pojavljuje kao jedna vrst šminke "koja treba sakriti èinjenicu da vlasti ne znaju iziæi na kraju s krizom koja je kljuèni problem". Naglašava da za NATO, "to gomilanje ratne opreme", u ratnom smislu nema nikakvog razloga. "Kako æete objasniti da se u NATO-u nalaze gotovo sve postkomunistièke države i da NATO ima posebne odnose i s Rusijom i s Kinom, pa æe onda neprijatelji biti 'maleni zeleni s Marsa' jer jednostavno nema dovoljno neprijatelja na kugli zemaljskoj kojima bi se opravdalo postojanje tog mehanizma, tih milijardi, tog krivog postupanja", rekao je.
Neistinite su tvrdnje da NATO Hrvatskoj daje sigurnost, te da ima smisla u novim uvjetima i novim zadacima, kaže Puhovski. "Istina je da Hrvatska ne treba tu sigurnost jer Hrvatska nije ugrožena. Istina je da ono što se danas pojavljuje kao navodna zadaæa NATO-a jest zapravo policijski posao. To bi trebao raditi Interpol", smatra Puhovski i kao primjer navodi napad na New York u kojem je, kaže, sudjelovalo najviše 200 ljudi. "Sa dvjesto ljudi na kraj može izaæi slovenska policija, a kamoli ne amerièka vojska i nema nikakve potrebe da se vojnim savezom ide protiv malih skupina koliko god bile opasne", smatra Puhovski (Izvor: Metro).
Televizija
Proglas Antiimperijalistièke akcije
Meðu hrvatskim
politièarima danas vlada sveèana atmosfera, jer ulazak u NATO prikazuju kao
svoj veliki uspjeh. Odletjeli su u Washington kao guske u maglu, na poklonjenje
globalnoj Imperiji. Premijer se hvali kako æemo širom svijeta pomagati u
„osiguranju slobode i mira", a na naslovnici jednih dnevnih novina èitamo
najavu reportaže pod naslovom: „Ušla sam u vojsku da prehranim sina". Ne ginu u
osvajaèkim ratovima sinovi i kæeri onih, koji ratove zapoèinju.
Prosvjedni skupovi
održavaju se u isto vrijeme u Strasbourgu i Baden-Badenu, te u nizu drugih
gradova u Europi, SAD i drugdje. Dok politièari slave, graðani iz 40-ak
zemalja, èiji su predstavnici 5. listopada prošle godine u Stuttgaru potpisali
apel Ne ratu - Ne NATO-u, izražavaju svoj prosvjed protiv agresivne
vojne i nuklearne politike ove vojne organizacije, te zastupaju svoju viziju
pravednog svijeta osloboðenog rata. Od kraja Hladnog rata, NATO svoje postojanje opravdava ulogom oruða
„meðunarodne zajednice" za vojne akcije, poput tzv. „rata protiv terora." U stvarnosti, NATO je
sredstvo za uporabu sile SAD-a, s bazama na svim kontinentima, koje zaobilazi
instituciju Ujedinjenih naroda i sustav meðunarodnog prava, ubrzavajuæi militarizaciju i poveæavajuæi troškove na naoružanje - zemlje èlanice NATO-a odgovaraju za 75%
svjetske potrošnje na naoružanje.
Èak i zastupnici ulaska Hrvatske u NATO ne
kriju da, usprkos naèelnom odluèivanju konsezusom, faktièki stvar vode
Sjedinjene Amerièke Države - pa se to èak istièe kao prednost, jer je suzbijeno
slovensko protivljenje ulasku Hrvatske; zamišljaju li, da æe Hrvatska imati
više utjecaja od Slovenije? Samo tri od 19 tadašnjih èlanica NATO imalo je
svijesti i snage da odbije sudjelovati u amerièkoj agresiji na Irak, iako je
svima, koji znaju misliti, bilo jasno da su argumenti za napad bili lažni, da
æe troškovi biti golemi a posljedice tragiène.
U Europi NATO podiže tenzije, podstièuæi utrku u naoružanju takozvanim „proturaketnim
štitom" i golemim nuklearnim arsenalom. Širi se prema istoènoj Europi i
dalje, poveæavajuæi moguænost izbijanja rata, ukljuèivo nuklearni (jer
prihvaæena strategija NATO-a ne odbacuje moguænost da se prvi upotrijebi
nuklearno oružje).
I najmoæniji danas priznaju da je svijet u dubokoj
ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj krizi. To je kriza kapitalistièkog sustava -
sve su krize meðusobno povezane. Postoje dvije logike razriješavanja krize:
jedna je logika onih koji brane interese kapitalskog sustava, druga logika onih
koji žele drugaèiji svijet. Nasuprot vojnim paktovima, koji su 40 godina
održavali mir u Europi kroz ravnotežu straha, Europa ima i druge tradicije, na
kojima se može dalje graditi: osobito, proces stvaranja Europske unije i helsinški
proces sigurnosti i suradnje. Tradicije zasnovane na suradnji,
multikulutralnosti, univerzalnosti ljudskih prava, podršci graðanskom aktivizmu
- na nadi i viziju, umjesto straha i jednoumlja.
Hrvatsko civilno društvo,
nasuprot slijepim politièarima, jednom je veæ pokazalo viziju i snagu, okupivši
5.000 ljudi na prosvjedu Dosta je ratova! na Trgu bana Jelaèiæa u
Zagrebu, 15. veljaèe 2003., pred agresiju na Irak. Široki prosvjedi javnosti
tada su sprijeèili da i Hrvatska bude uvuèene u taj sramni rat za kontrolu nad
izvorima nafte. Nemamo drugog izbora nego nastaviti djelovati za drugaèiji
svijet, koji jest moguæ.
Govornici na skupu bit æe:
Zoran Oštriæ (pacifist, mirovni i
antimilitaristièki aktivist),
mr. sc. Tino Jelaviæ (dipl. ing. aeronautike,
vojni pilot) i
Vili Matula (glumac, socijalni aktivist).
Za
dodatne informacije: 095/812-00-20 (Dubravka Kovaè)