NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadržaj
Naslovnica
Platforma Ženske mreže
Kodeks
Struktura
Èlanice Mreže
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
Ženska mreža u medijima
Nasilje prema ženama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan žena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan žena 2013.

Dan žena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan žena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan žena 2008.
let082.jpg
Dan žena 2007.
4danzena07.jpg
Press clips

Aktivnosti 2005. Ispis E-mail
Administratorica   
Srijeda, 03 Sijeèanj 2007
Otpori primjeni zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
Centar za graðanske inicijative Poreè proveo je istraživanje o primjeni èlanka 5. i èlanka 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji nalaže obvezu prijavljivanja nasilja u obitelji od strane policije, lijeènika i odgojno - obrazovnih institucija.
Rezultati dokazuju da, èak i kad postoje zakonske odredbe o obaveznosti prijavljivanja nasilja, postoje otpori na svim razinama, te da se zakon ne primjenjuje. Izvještaj
Poreè, 16. studeni 2005.
16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama
25.11. DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA - 10.12. DAN LJUDSKIH PRAVA

Ženska mreža uputila je tijekom 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama 25.11. – 10.12. 2005. prijedlog Vladi RH da otvori poseban raèun za novèane kazne izreèene za nasilje nad ženama.
Buduæi da sudovi temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrièu uglavnom novèane kazne, predlažemo da se ovako prikupljena sredstva državnog proraèuna usmjere na posebni raèun.
Umjesto da se sredstva od naplaæenih kazni slijevaju na zajednièki raèun (6068 – ostale novèane kazne za prekršaje koje pripadaju državi po rješenjima sudaca za prekršaje, oduzeta imovinska korist i troškovi postupka), predlažemo posebni raèun èija bi namjena bila direktna i indirektna pomoæ ženama i djeci koji su preživjeli obiteljsko nasilje.


PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUÈAJU NASILJA U OBITELJI
još uvijek samo dekorativan

U studenom je provedena telefonska anketa Ženske mreže koja je trebala dati sliku informiranosti i implementaciji Protokola o postupanju u sluèaju nasilja u obitelji na lokalnim razinama. Protokol je još uvijek samo dekorativan, jer glavni akteri koji ga trebaju provoditi – zdravstvene ustanove, centri za socijalnu skrb, policija, odgojno – obrazovne ustanove i pravosudna tijela, još neznaju za postojanje Protokola i ne provode ga.

Protokol o postupanju u sluèaju nasilja u obitelji je zaglavio u ministarstvima èak dva mjeseca nakon što je donesen.

U završnim odredbama Protokola definirano je da njegovu distribuciju, objašnjenje njegove svrhe i osiguranje njegove dostupnosti i primjene moraju osigurati nadležna resorna ministarstva.

"ZAVRŠNE ODREDBE

4. Po donošenju ovog Protokola zadužuju se sva resorna ministarstva da upoznaju tijela i ustanove iz svog djelokruga s èinjenicom njegova donošenja i svrhom donošenja te da osiguraju njegovu dostupnost kao i da poduzmu sve potrebne mjere radi njegove dosljedne primjene.“

Ovo se još nije dogodilo, mada je Protokol donesen - prigodno - uoèi Nacionalnog dana protiv nasilja nad ženama 22. rujna.

Predstavljanje brošure sa transkriptima izlaganja Dan žena o temi "Poticanje svijesti o obiteljskom nasilju"
U organizaciji ambasadora Australije, Belgije i Kanade te predstavnika UNHCR održano je 25.11. u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljanje brošure sa transkriptima izlaganja održanima na Dan žena 8. ožujka o temi "Poticanje svijesti o obiteljskom nasilju".
Žensku mrežu predstavljala je ?urðica Kolarac, koja je govorila o ulozi Ženske mreže u stvaranju postojeæih zakona i institucija koje se bave uklanjanjem nasilja nad ženama. Tom je prigodom prisutnim èlanovima diplomatskog kora podijelila adresar Ženske mreže Hrvatske uz preporuku da podrže projekte i programe Mreže usmjerene na prevenciju i zaštitu žena od muškog nasilja.
Okrugli stol Rodna perspektiva u javnoj i službenoj komunikaciji
Bojana Genov sudjelovala je sa izlaganjem Nacionalna klasifikacija zanimanja i rodna diskriminacija na okruglom stolu Rodna perspektiva u javnoj i službenoj komunikaciji, koji je 10. studenog organizirala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u Novinarskom domu u Zagrebu.
Konferencija "Stvarni i pravni položaj žene u regiji jugozapadnog Balkana" u Banja Luci
Predstavnice ženske mreže Hrvatske Željaka Jelaviæ, Biserka Momèinoviæ i Bojana Genov prisustvovale su regionalnoj konferenciji "Stvarni i pravni položaj žene u regiji jugozapadnog Balkana" koja je održana u Banja Luci 1. i 2. listopada 2005. godine u organizaciji Helsinškog parlamenta graðana i Udruženih žena Banja Luka pod pokroviteljstvom švedske fondacije Kvinna Till Kvinna.
Na Konferenciji je uèestvovala 41 uèesnica iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije.
Cilj Konferencije je bio sagledati razliku izmeðu pravne regulative i stvarnog položaje žena u navedenim zemljama.

Žene uèesnice Konferencije su zakljuèile da ne žele uèestvovati u etnièkim prebrojavanjima i odbijaju manjinsku poziciju koju imaju u svojim zemljama.
Ustanovljeno je da:
- Sve zemlje Jugozapadnog Balkana su nastojale i nastoje u domaæe zakonodavstvo unijeti pravne norme i institucije za uspostavljanje ravnopravnosti polova;
- Pravne norme i institucije su usvojene i uspostavljene radi preuzetih meðunarodno – pravnih obaveza i pritisaka svojih nezadovoljnih graðanki bez istinske politièke volje da oživotvore ustavna naèela ravnopravnosti polova;
- Pravne norme i institucije nemaju operativne mehanizme za primjenu niti sankcije ako se ne primjenjuju, pa ih vlasti ni graðani ne smatraju obaveznim
Zabrinute zbog narastajuæeg siromaštva koje najviše pogaða žene i produbljuje nesklad izmeðu njihovog stvarnog i pravnog položaja, žene traže:
- od vlasti operativne planove za provoðenje zakona i institucionalnih mehanizama koji obuhvataju problematiku ravnopravnost polova;
- jednake moguænosti u svim oblastima života;
- finasijska sredstva za postizanje rodne ravnopravnosti u svakodnevnom životu obrzbijeðena budžetima vlada na svim nivoima;
- od Vijeæa Evrope i predstavnika meðunarodne zajednice koji su prisutni na ovim prostorima da uslove poèetak integracijskih procesa naših zemalja u Evropsku uniju ne samo pravnim nego i stvarnim èinjenicama eliminacije diskriminacije žena.

Preporuke i zahtjevi konferencije >>
Konferencija o gradnji mostova izmeðu manjina i lokalne vlasti
Koordinatorice Biserka Momèinoviæ, Mirjana Bilopavloviæ i Bojana Genov bile su aktivne sudionice Konferencije o gradnji mostova izmeðu manjina i lokalne vlasti održane 27. i 28.9.2005. u Pakracu. Zakljuèci konferencije >>
Èetvrta Ljetna feministièka škola (FLJUŠ) Ženske mreže Hrvatske
Održana je èetvrta Ljetna feministièka škola (FLJUŠ) Ženske mreže Hrvatske u Stubièkim toplicama u trajanju od od 23.09. do 1.10.2005. Na FLJUŠ-u je sudjelovalo 29 sudionica iz grupa èlanica Ženske mreže Hrvatske, 8 predavaèica i 5 èlanica Koordinacijskog tima.
Radilo se u dvije grupe, poèetnoj i naprednoj. Poèetna grupa je imala klasièan program upoznavanja s osnovnim sadržajima (grupna kohezija, osnovni aspekti feminizma, povijest ženskog organiziranja u Hrvatskoj, rod i identiteti, ženska ljudska prava, nasilje protiv žena, osnove savjetovanja, sestrinstvo i solidarnost, Ženska mre¾a Hrvatske – informacije o naèinu rada, aktivizam). Napredna grupa je kao glavnu temu imala seksualnost (grupna kohezija, tijelo, seksualna prava, seksualnost žena, žensko reproduktivno zdravlje, reproduktivna i seksualna prava, seksualna edukacija, seksualne manjine, prostitucija i aktivizam). Održavanje FLJUŠ-a je omoguæila donatorsko-partnerska organizacija Kvinna till Kvinna.
Studijsko putovanje u Švedsku
Tim od deset aktivistkinja Ženske mreže boravio je od 15. do 23. svibnja u Stockholmu na studijskom putovanju u cilju upoznavanja sa švedskim institucionalnim mehanizmima zaštite ženskih ljudskih prava, koji Švedsku u podruèju ravnopravnosti spolova smještaju na sam svjetski vrh. Posjete institucijama pravobranitelja za ravnopravnost spolova i seksualnih manjina, ministarstvu za ravnopravnost spolova, gradskim i regionalnim odborima za ravnopravnost spolova, školskom rodnom pedagogu i drugim institucijama omoguæila je Ženskoj mreži Hrvatske švedska ženska organizacija Kvinna Till Kvinna.
Godišnja skupština Ženske mreže Hrvatske
Od 8. do 11. 5. održana je u Poreèu godišnja skupština Ženske mreže Hrvatske, na kojemu su predstavnice feministièkih organizacija identificirale kratkoroène politièke ciljeve, usvojile strateški plan za sljedeæu godinu i bavile se pitanjima organizacione strukture.
Primljene su nove organizacije, koje su na prošlom sastanku kandidirane za prijem u èlanstvo Mreže: DOMINE iz Splita, ADELA iz Siska, Ženska grupa Krnjak iz Krnjaka, PRST iz Rijeke i TARA iz Lièkog Petrovog Sela.
Ovaj je sastanak bio jubilarni i na njemu je Ženska mreža Hrvatske obilježila desetu godišnjicu redovitih godišnjih sastanaka u Poreèu.
Aktivnosti uz izbore 2005.
Izbori 2005.
Okrugli stol u sklopu kampanje Ženske mreže Hrvatske za izbore 2005.
Ženska grupa Karlovac "Korak" u ponedjeljak, 18.4.2005. godine održala je okrugli stol u sklopu kampanje Ženske mreže Hrvatske na kojem su predstavnici parlamentarnih politièkih stranaka s lokalne razine raspravljali o zastupljenosti žena u politièkom životu i posebice o uèešæu žena na listama stranaka za predstojeæe lokalne izbore. Predstavnici stranaka opet su ponovili kako nemaju dovoljan broj žena za zadovoljavanje zahtjeva ŽMH za stavljanje barem 40% žena na liste. Rekli su kako su izrazito skloni zadovoljavanju tog zahtjeva, samo što ih u tome sprjeèava nedovoljan broj žena, èlanica stranaka. Èinjenica je da problemu nedovoljnog broja žena u strankama i onda na listama, pridaju pažnju samo pred izbore, dok tijekom godina, izmeðu izbora, ništa ne rade u vezi s time.
Ženska grupa Karlovac "Korak" održala je i akciju koja se provodi na razini ŽMH podjele podmetaèa za miševe s porukom o potrebi uvoðenja seksualne edukacije u škole. Akcija je održana u karlovaèkoj Gimnaziji i uèenici su pokazali veliki interes za podmetaèe s porukom, ali su i u razgovoru iskazali potrebu i želju da se seksualna edukacija uvede u školske programe.
Kao dio svojih edukativnih aktivnosti, Ženska grupa Karlovac "Korak" održala je i radionice u srednjim školama Slunj i Topusko o temi temi trgovanja ljudskim biæima . Radionicama je ukupno prisustvovalo 100 uèenika i uèenica. Osnovni je zakljuèak kako mladi nisu imali nikakvih informacija o toj temi, zbog èega su tijekom radionica pokazali veliku zainteresiranost.
Tribina “Žene i zapošljavanje” 6. travnja 2005.
U organizaciji web portala www.posao.hr i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske održana je u prostorijama Europskog doma 6. travnja 2005. godine tribina “Žene i zapošljavanje”. Na tribini je bilo rijeèi o problemima s kojima se žene susreæu prilikom zapošljavanja, spolnoj i dobnoj diskriminaciji, mobbingu, nejednakim plaæama muškaraca i žena te drugim problemima s kojima se žene svakodnevno susreæu.
Sudionice tribine bile su: Gordana Sobol, predsjednica Ureda za ravnopravnost spolova, Hrvatski sabor, Vera Babiæ, državna tajnica za rad, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH Božica Žiliæ, predsjednica Ženske sekcije, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Vesna Peašinoviæ, naèelnica Odjela za posredovanje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Gordana Lukaè Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske.
Bojana Genov je upozorila na diskriminaciju koja nastaje prilikom oglašavanja slobodnih radnih mjesta jer poslodavci pri izboru kandidata za oglašena radna mjesta daju prednost muškarcima, iako je Zakonom o ravnopravnosti spolova (èlanak 13.) takvo što zabranjeno. Dalje ...
Objava za medije web portala posao.hr
Poslovni dnevnik 11.4.2005. Žene i zapošljavanje: Tražim suradnika, može biti i žena
Istraživanje Ženske mreže Hrvatske: RH krši ženska reproduktivna prava
Prema rezultatima istraživanja Ženske mreže, zdravstvene ustanove u Hrvatskoj na pitanje o pobaèaju prièaju o grijehu i zloèinu, zahtijevaju razgovor sa socijalnom radnicom i - slobodno formiraju cijenu

Rezultat istraživanja | xls
Reakcija ministra zdravstva u Jutarnjem listu 2.4.2005. | Vjesnik 12.4.2005.
Od 33 licencirane ustanove za obavljanje legalno induciranog pobaèaja u RH u sustavu javnog zdravstva 12 njih ili 36 % ne obavlja pobaèaj.
Cijena pobaèaja varira od ustanove do ustanove od 600 do 2400 kn. Mada je u cijenu uraèunata jednodnevna hospitalizacija, od žene se oèekuje da 2-3 sata nakon zahvata napusti zdravstvenu ustanovu.
Neke ustanove èak putem telefona daju cijenu za neprijavljeni pobaèaj koji naplaæuje lijeènik (Zabok). Neke daju informaciju o sumnjivoj razlici cijene pobaèaja obavljenog ambulantno ili u bolnici (Split). Na 4 mjesta na kojima se ne obavlja pobaèaj je pala izjava tipa "obratite se doktoru da vam kaže koga trebate", što nalikuje na putokaz ženi kako da si pomogne VAN zdravstvenog sustava.
Neke zdravstvene ustanove prije toga samo malo šikanitaju ženu porukama o grijehu i zloèinu, a neke joj bitno otežavaju stvar, zahtijevajuæi od žene prethodni razgovor sa socijalnom radnicom (Zadar) uz obrazloženje da je to “pravilo države Hrvatske” (što NIJE) ili odlazak u savjetovalište (Šibenik).
Pobaèaj je jedna od rijetkih zdravstvenih usluga kojoj se cijena slobodno formira. Cijena varira od 600 kn (Varaždin) do 2400 (Zabok).
Pored zarada na samim zahvatima, ustanove ili lijeènici u njima dodatno zaraðuju naplaæujuæi ginekološki pregled i /ili ultrazvuk, ne priznajuæi takve nalaze od drugih ginekoloških ordinacija.
Za usluge koje se pružaju osobama koje nemaju status osiguranika postoje propisane cijene koje æe platiti bez obzira na to u kojoj zdravstvenoj ustanovi tu uslugu zatraže. Primjerice, vaðenje krajnika košta 162 kn, vaðenje slijepog crijeva 382 kn, a operacija kile 952 kn. Uz sve ove usluge osiguran je prijevoz kuæi u pola cijene do udaljenosti do 300 km.
Prema kolièini struènoga osoblja i vremena, medikamenata i opreme, pobaèaj je u razini vaðenja krajnika. Razlika u cijeni vjerojatno otpada na etiketu - na grijeh i zloèin, ili jednostavno na èinjenicu da je ženu u nevolji lako materijalno ucjenjivati i eksploatirati. Kada to radi sustav javnoga zdravstva pod nadzorom države, tada se radi o sustavnom kršenju ženskih ljudskih prava.

Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odluèivanje o raðanju djece je nedvosmislen i u èlanku 17. jasno kaže da se pobaèaj obavlja u zdravstvenim ustanovama koje ovlasti ministarstvo.

Ženska mreža Hrvatske traži od Ministarstva zdravstva istragu o kršenjima zakona i dosljedno poštivanje ženskih reproduktivnih prava te primjenu zakona.

"Seksualna edukacija u školama, ne samo na porno stranicama!"
Podloška za miša koja je naljutila Ljilju VokiæHtijuæi skrenuti pažnju na krajnje korisnike odluke o uvoðenju seksualne edukacije u škole te na èinjenicu da se oni o spolnosti veæ educiraju iz drugih izvora, pretežno masovne kulture, u i ispred škola dijelimo podloške za raèunalne miševe sa porukom da seksualnu edukaciju treba provoditi u školama. Kako smo prošle 23. ožujka u VII. zagrebaèkoj gimnaziji možete vidjeti na stranici s izrescima iz medija, a evo što smo tim povodom poruèile ministru Primorcu:

Tražimo da se ravnateljica Vokiæ za nasilnièko ponašanje i lažne izjave isprièa djeci, aktivistima i novinarima te povrat imovine ... Takoðer preporuèamo MZOŠ da u interesu djece i ugleda škole preispita kapacitete ravnateljice Vokiæ za obavljanje ove odgovorne dužnosti...

Word doc | htm

Akcija za reproduktivna prava žena
Moja maternica, moji jajnici ...
Glas Istre:
Jajnici & tajnici
Sajam umrežavanja referentnih grupa u Tuzli
17. i 18.03.2005 predstavnica Ženske mreže sadika Zvirkiæ je bila na Sajmu umrežavanja referentnih grupa u Tuzli i tamo predstavila aktivnosti i kampanje Ženske Mreže Hrvatske.
Bosanske su grupe razgrabile sve materijale ženskih grupa iz Hrvatske i izrazile želju za buduæom suradnjom i razmjenom iskustava.
Zahtjev politièkim strankama da prilikom sastavljanja kandidacijskih lista vode raèuna o ravnopravnoj zastupljenosti žena i muškaraca
Za veæe uèešæe žena na kandidacijskim listamaPoslale smo zahtjeve politièkim strankama u kojemu ih pozivamo da prilikom sastavljanja kandidacijskih lista vode raèuna o ravnopravnoj zastupljenosti žena i muškaraca. Upozoravamo da u u vijeæima gradova i opæina ima samo 6%, a u županijskim skupštinama samo 13% žena.

Podsjeæamo da je ravnopravnost spolova ugraðena u Ustav republike Hrvatske, a da je nemoguæe govoriti o ravnopravnosti u situaciji dramatiène podzastupljenosti žena na mjestima odluèivanja u lokalnoj zajednici.

Podsjeæamo na èlanak 11. Zakona o izboru èlanova predstavnièkih tijela jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave koji kaže da je prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan voditi raèuna o naèelu ravnopravnosti spolova. Podsjeæamo i na èlanak 15. Zakona o ravnopravnosti spolova koji nalaže da politièke stranke koje su upisane u registar politièkih stranaka usvajaju svake èetiri godine plan djelovanja o pitanju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca i, u skladu s njim, odreðuju metode za promicanje uravnoteženije zastupljenosti žena u muškaraca u tijelima stranke, na popisima kandidata za izbore u hrvatski Sabor i tijelima jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave.

Tražimo da kandidacijske liste budu sastavljene po uzoru na patentne zatvaraèe koje strankama dostavljamo u prilogu: jedno mjesto na listi muškarcu, jedno mjesto ženi.
Od stranaka kojima dajemo svoje glasove na izborima oèekujemo da poštuju zakone i da se djelatno zauzmu za ravnopravnost spolova. Žena je više od 51% i neæemo dopustiti da budemo marginalizirana manjina!

Dan žena 2005.
Prosvjed Ženske mreže 8.3.2005.Women's Day, March 8, 2005.
Dan žena obilježile smo dodjelom Nagrade Maja Miles za rodno osvješteno novinarstvo za 2004. godinu i prosvjedom Ženske mreže Hrvatske (foto album).




U povodu Meðunarodnog dana žena Ženska mreža Hrvatske propituje stanje ženskih prava i poruèuje zakonodavnoj i izvršnoj vlasti ...
49. zasjedanje Komisije o statusu žena UN

Predstavnice Ženske mreže Ivana Radaèiæ i Bojana Genov prisustvovale su 49 . zasjedanju Komisije o statusu žena UN (Commission on the Status of Women) u New York koja se održavala od 28. veljaèe do 11. ožujka. Uz rad delegacija država u zgradi UN odvijajle su se brojna okupljanja ženskih nevladinih organizacija iz cijelog svijeta. koje pokušavaju utjecati na politièke odluke država.

9. veljaèe 2005. - Otvoreno pismo Ženske mreže, Iskoraka i Kontre Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u vezi spolne edukacije u školama
Obraæamo vam se sa zahtjevom da hitno ocijenite program spolne edukacije “Ljudska seksualnost i kvaliteta življenja” te da ono isto tijelo koje je poslalo program na doradu razmotri doraðen program i izda suglasnost za uvoðenje programa u obrazovni sustav.... cijelo pismo >
31. sijeènja 2005. održana je konferencija za novinare u povodu podnošenja izvješæa ženskih nevladinih organizacija o stanju ženskih ljudskih prava u RH Odboru za eliminaciju diskriminacije žena UN.

17.1. predstavnica Ženske mreže Hrvatske Željka Jelaviæ iz Centra za ženske studije i Martina Beliæ iz organizacije B.a.B.e. podnijele su izvještaj o stanju ženskih ljudskih prava u RH Odboru za eliminaciju diskriminacije žena UN. 18.1. izvještaj je podnijela Vlada RH prema smjernicama CEDAW-a, Konvencije za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad ženama.

Slobodna Dalmacija 1.2.2005.
Veèernji list 1.2.2005.
Veèernji list 1.2.2005.
Konferencija za novinare o naèinu sazivanja, nejasnim ciljevima i rokovima te sastavu Povjerenstva za prosudbu svih programa o spolnom odgoju koji se provode u osnovnim i srednjim školama 26.1.2005.

27.1.2005. Sanja Juras (Kontra), Kristijan Grdan (Iskorak) i koordinatorica mreže Bojana Genov su sa Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova održali konferenciju za novinare na kojoj su se usprotivili naèinu sazivanja, nejasnim ciljevima i rokovima te sastavu osnovanog Povjerenstva za prosudbu svih programa o spolnom odgoju koji se provode u osnovnim i srednjim školama . Naroèito je negodovanje izraženo što je za predsjednika Povjerenstva izabran dr. Vladimir Gruden, psihijatar od kojega se zbog iznošenja homofobiènih stavova ogradila njegova strukovna organizacija.

Zatraženo je hitno suspendiranje Teen Star programa iz škola zbog neznanstvenog i ideologiziranog pristupa spolnoj edukaciji, zbog homofobiènih stavova te zbog stavova koji ne promièu ravnopravnost spolova.

Tom je prilikom pravobraniteljica iznijela da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, sudeæi po dokumentaciji koju su joj dostavili, ne raspolaže cjelokupnim programom Teen Star. U sluèaju da se program provodi bez moguænosti uvida i nadzora nadležnog ministarstva, te iskljuèivo na preporuku HBK, Ženska mreža Hrvatske odluèno traži odgovornost ministra.

Pismo ministru zdravstva dr. Andriji Hebrangu 20.1.2005.

20.1.2005. otvorenim pismom smo zatražile od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi da ukloni svu ideološku i vjersku promidžbu iz zdravstvenih ustanova u sustavu javnog zdravstva, kako bi ženama bilo omoguæeno uživanje reproduktivnih prava bez šikaniranja i moraliziranja. Takoðer smo izrazile zabrinutost zbog porasta pobaèaja u adolescentskoj populaciji i zatražile da se ministarstvo zauzme za uvoðenje spolnog odgoja u škole.

Lukaè Koritnik: Ugrožena su ženska reproduktivna prava Slobodna Dalmacija 29.1.2005.

ŽENSKA MREŽA TRAŽI OD MINISTARSTVA ZDRAVSTVA PROMPTNU AKCIJU: U ginekološkim ambulantama i pjesmama protiv abortusa Novi list 25.1.2005.

Ženska mreža pisala ministru Hebrangu Slobodna Dalmacija 25.1.2005.

Ženska mreža Hrvatske protestira zbog šikaniranja žena koje traže abortus: Uklonite pro life promidžbu iz zdravstvenih ustanova Vjesnik 25.1.2005.

Zasjedanje komisije o statusu žena Ujedinjenih nacija u New Yorku od 10. do 28.1.2005.
Želka Jelaviæ, Martina Beliæ, Keri McKormick, Brigita Bajriæ Predstavnica Ženske mreže Hrvatske iz Centra za ženske studije Željka Jelaviæ sudjelujovala je zajedno sa predstavnicom grupe B.a.B.e. Martinom Beliæ na 32. zasjedanju komisije o statusu žena Ujedinjenih nacija koja se održavala u New Yorku od 10. do 28.1.2005.
B.a.B.e. su na temelju izvještaja èlanica Ženske mreže Hrvatske za ženske nevladine organizacije sastavile Izvještaj u sjeni (Shadow Report) kojim se komentira službeni Vladin izvještaj. Nakon što predstavnici/e Vlade RH iznesu svoj izvještaj, predstavnice nevladinih organizacija brane Izvještaj u sjeni po poglavljima nasilje Keri McKormick, Željka Jelaviæ, Dubravka Šimonoviæ, Martina Beliænad ženama, žene i zdravlje, žene i oružani sukobi, žene na tržištu rada, žensko poduzetništvo, žene i obrazovanje, žene na pozicijama moæi i odluèivanja, žene i mediji.

Tekst izvještaja (engleski)

Izvještaj o procesu - kako smo prezentirale shadow report, kako smo lobirale i što je Vladina delegacija uèinila
Word doc

Preporuke Odbora UN za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena Vladi RH (hrvatski)

Preporuke Odbora UN za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena Vladi RH (engleski)

Preporuke Republici Hrvatskoj UN Odbora za uklanjanje diskriminacije žena sa trideset drugog zasjedanja od 10-28 sijeènja 2005, kada je Odbor na svojoj 673. i 674. sjednici 18. sijeènja 2005. razmotrio drugo i treæe periodièno izvješæe Hrvatske (CEDAW/C/CRO/2-3). Hrvatski tekst >>

NGO izvjestaj o statusu Romkinja koji je CEDAW Odboru UN podnio EUROPEAN ROMA RIGHTS CENTER iz Budimpešte (engleski)

Hina 20.2.2005.
Koliko su Hrvatice ravnopravne?
UN-ov Centar za informiranje objavio je da još osam država, meðu kojima je i Hrvatska ima seksistièke zakone, koji de facto omoguæavaju diskriminaciju žena

Pismo Ženske mreže dužnosnicima

Voðene saznanjem da je za promjenu odnosa meðu spolovima potrebno nastojanje kako žena tako i muškaraca, te javnim izjavama predsjednika i premijera u kojima se predstavljaju kao uvjereni zagovornici ostvarenja naèela ravnopravnosti spolova, uputile smo pismo istaknutim dužnosnicima: predsjedniku Mesiæu, premijeru Sanaderu, èlanovima Vlade, zastupnicima u Saboru.
Pozvale smo ih na javni angažman za promjenu tih odnosa. Pozvale smo ih da svojim prisustvom dodaju važnost obilježavanju 25. godišnjici donošenja
Konvencije za uklanjanje svoh oblika diskriminacije žena.
Do danas nam odgovor daje samo njihova rjeèita šutnja... Tekst pisma

... s jednim izuzetkom ... saborski zastupnik Nikola Mak



 
« Prethodna
Povratak na vrh!
© 2024 �enska mre�a Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!